UREDBA (EU) 2017/1001 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 14. LIPNJA 2017. GODINE O ŽIGU EUROPSKE UNIJE
In: HUM: časopis Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Band 18, Heft 30, S. 54-75
ISSN: 2303-7431
Nakon osnivanja Europske ekonomske zajednice prepreka slobodnu kretanju roba i usluga te poštena tržišnog natjecanja bila je nacionalno pravo
intelektualnoga vlasništva, utemeljena na načelu teritorijalnosti. Kako bi se
uklonili problemi postojanja istih ili sličnih žigova u državama članicama
koji postoje neovisni jedan o drugome, kao i podjele unutarnjega tržišta,
Europska komisija devedesetih godina 20. stoljeća donosi prijedloge usklađivanja prava žiga odnosno intelektualnoga vlasništva na razini Europske
zajednice. Uspostavom jedinstvena unutarnjeg tržišta Ugovorom iz Maastrichta uspostavlja se žig Zajednice kao supranacionalno pravo Uredbom
Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. godine o žigu Zajednice. Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine, kojim se pojam Zajednica zamjenjuje riječju Unija i koji preimenovanoj Europskoj uniji daje
punu pravnu osobnost, radi usklađivanja na unutarnjemu tržištu dolazi do
nove reforme prava žiga EU-a. Nova reforma prava žiga EU-a završena je
nakon donošenja niza direktiva i uredbi, stupanjem na snagu Uredbe (EU)
2017/1001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. godine o žigu
Europske unije, kao temeljnoga pravnog akta prava žiga EU-a.
Ključne riječi: Europska unija; intelektualno vlasništvo; žig Europske
unije; Uredba (EU) 2017/1001; novi sustav zaštite žiga EU-a