Suchergebnisse

Naseljenost nekog područja rezultat je različitih utjecaja, odnosno obilježja (prirodno-geografskih i društveno-gospodarskih). U ovom radu koristi se deskriptivna metoda istraživanja, da bi se što bolje objasnili i prikazali ti utjecaji. Od prirodno-geografskih obilježja u radu se analiziralo oblik otoka, udaljenost naselja od obale, učestalost vjetra i reljef, a od društveno-geografskih promatrani su prometna povezanost i turizam. S obzirom na činjenicu da je turizam najvažnija gospodarska grana na otoku Krku, u radu se provodi korelacijska analiza promatranih demografskih varijabli i varijabli vezanih za turizam otoka Krka u razdoblju od 1971. do 2011. godine. Korelacijska analiza provedena je određivanjem Spearmanovog koeficijenta korelacije ranga, sadržanog u programu SPSS, na temelju podataka svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku. Kartografski prikazi u ovom radu izrađeni su korištenjem programa ArcGIS. U radu je utvrđeno da prirodno-geografska obilježja, koja su odlučujuća u osnivanju, odnosno razmještaju naselja, nisu jedini čimbenik u njihovu razvoju. Na razvoj i promjene naseljenosti otoka Krka velik utjecaj imali su razvoj industrije, prometa i turizma. Uvođenjem trajektnih linija i, naročito, izgradnjom mosta, prethodno izolirani otok postao je dobro povezan s kopnenim zaleđem i obližnjim otocima. Prometna povezanost glavni je preduvjet pojave i razvoja turizma. Turizam je trenutno jedan od najvažnijih razloga doseljavanja stanovništva na otok, te razlog premještanja stanovništva na (položene) obalne dijelove. Rezultati korelacijske analize pokazali su povezanost svih promatranih varijabli. ; A region's population is the result of various influences or characteristics (such as natural or geographical, as well as socio-economic). In this paper, a descriptive method is used to explain these influences in more detail. In the natural and geographical category, the following features were analysed: the shape of the island, distance of the settlement from the shore, frequency of wind, and terrain. In the socio-economic category, the availability of traffic routes and tourism were studied. Considering that tourism is the most important branch of economy on the island of Krk, a correlation analysis was conducted as part of this paper. This was done by observing the demographic variables, as well as the variables related to tourism on Krk in the period between 1971 and 2011. The correlation analysis was done by determining the Spearman's Rank correlation coefficient, which is included in the SPSS software, based on data from all seven local government units on the island of Krk. Cartographic representations in this paper were created with the help of ArcGIS software. In the paper, it was established that natural and geographical characteristics, which are key when forming settlements and the layout thereof, are not the only contributing factor in their development. The development and population changes on the island of Krk were heavily influenced by the development of industry, traffic and tourism. By improving ferry lines and connections, and especially by building the Krk bridge, a previously isolated island became very well-connected with the mainland and inland, as well as the surrounding islands. A good traffic connection is the prerequisite for the development and expansion of tourism. Currently, tourism is one of the main reasons for the increase of migration toward the island, as well as the reason for the resettlement of the local population to the (flat) coastal areas. The results of the correlation analysis show that all of the observed variables are connected.

Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i istočne Europe (CEE). Razdoblje istraživanja obuhvaća godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija želi odgovoriti na sljedeće pitanje: Koji su učinci rezultat integracije s Europskom unijom u području produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: čisti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se čimbenici koji mogu utjecati na čiste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istraživanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje središnje i istočne Europe poboljšale i u smislu čiste i strukturalne produktivnosti. Međutim, utjecaj čiste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to znači da se glavna promjena na razini produktivnosti više može pripisati promjenama u zapošljavanju između sektora, nego li modernizaciji tehnoloških procesa. Produktivnost se povećala u svim sektorima, ali najznačajniji rast dogodio se u uslužnim sektorima, posebno u financijskim i osiguravajućim djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvrđuju značajan utjecaj procijenjenih faktora na čisti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na području Srednje i Istočne Europe može imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i čisti rast produktivnosti potiču ulaganje u istraživanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istraživanje potvrđuje pozitivan utjecaj koje ima povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj poslovnih poduzeća i porast broja istraživača na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike između sektora. Ovo istraživanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja. ; The purpose of this paper is to analyse the structural and productivity changes of Central and Eastern European (CEE) countries. The research period covers the years following accession into the European Union, from 2004 until 2018. This study aims to answer the following question: What effects have resulted from the integration with the European Union in terms of the sphere of productivity? The analysis covers two main categories of labour productivity growth: pure labour productivity growth and structural labour productivity growth. Moreover, factors that may affect both pure and structural productivity changes are examined. The main research techniques are shift-share analysis and panel data methods. The analysis shows that all the CEE countries in the studied period improved in terms of both pure and structural productivity. The impact of pure labour productivity, however, was much smaller than that of structural labour productivity; this means that the main change in productivity level was more attributable to changes in employment between sectors than to the modernisation of technological processes. Productivity increased in all sectors, but the most significant growth occurred in service sectors, specifically in financial and insurance activities and real estate activities. Simultaneously, employment decreased in less productive sectors, such as agriculture, forestry, and fishing. Furthermore, the results of the panel data analysis confirm a significant impact of the evaluated factors on pure and structural productivity growth. Thus, aggregate productivity change in the CEE area can have a positive impact on both forms of productivity growth. Both structural and pure productivity growth are stimulated by research and development expenditures, information and communication technology (ICT) goods imports, and trade openness. Moreover, this research confirms the positive impacts of business enterprise research and development expenditure growth and an increase in the number of researchers to the workforce ratio on sector productivity, although there are substantial differences between sectors. This research can be used by government agencies in establishing industrial development policies.

A society's reality should be reflected in education, that is, educational methods need to keep up with the times. The purpose of this research is to examine the educational methods for the era of the Fourth Industrial Revolution in the education system of Korea. The sample of the research targeted the Korean education system from 1960 to the present in the context of the Fourth Industrial Revolution. A literature review and a descriptive approach were applied to analyze the sample, and the findings indicate that the education system of Korea may be classified into three stages from 1960 to the present. The first stage was nationalism, driven by the government, from 1960 to 1994; the second stage was liberalism, which emphasized autonomy, from 1995 to 2015; and the third stage was creativity for the era of the Fourth Industrial Revolution, from 2016 to the present. These results indicate that the education stages of nationalism and liberalism still exist in Korea and that past education methods, such as mass education, have not been replaced. The Fourth Industrial Revolution requires fusion and collaboration in the education sector, and a personalized learning system, which values individual talents, experiences and aptitudes, will expectedly be a crucial factor in determining the educational methods of Korea in the Fourth Industrial Revolution, as this research suggests. ; Obrazovne potrebe trebaju odražavati stvarnost društva, a obrazovne metode ići ukorak s vremenom. Cilj je ovoga istraživanja ispitati obrazovne metode u vremenu četvrte industrijske revolucije u obrazovnom sustavu Koreje. Uzorkom istraživanja obuhvaćen je korejski obrazovni sustav od 1960. do danas, u kontekstu četvrte industrijske revolucije. Za analizu uzorka korišteni su pregled literature i deskriptivni pristup. Rezultati pokazuju da se u obrazovnom sustavu Koreje od 1960. do danas mogu razlikovati tri stadija: prvi je nacionalizam, potaknut od strane vlade, od 1960. do 1994. godine; drugi je liberalizam, koji je naglašavao autonomiju, od 1995. do 2015. i treći, kreativnost tijekom četvrte industrijske revolucije, od 2016. do danas. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da su obrazovni stadiji nacionalizma i liberalizma još uvijek prisutni u Koreji i da obrazovne metode prošlosti, poput masovnoga obrazovanja, nisu prevladane. Četvrta industrijska revolucija zahtijeva stapanje i suradnju unutar obrazovnoga sektora, a očekuje se da personalizirani sustav učenja, koji vrednuje pojedinačne talente, iskustva i sklonosti, bude obrazovna metoda budućnosti korejskoga obrazovanja. Stoga, ovo istraživanje pokazuje da će personalizirani sustav učenja biti odlučujući čimbenik u određivanju obrazovnih metoda Koreje u periodu četvrte industrijske revolucije.

Ovaj rad predstavlja testiranje eksplanatornog modela formulacije, a onda i razvoja institucionalnog ustroja politike srednjeg strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj. Nalazi su bazirani na podacima prikupljenim putem 17 dubinskih, polustrukturiranih intervjua s osobama koje su od hrvatske neovisnosti do danas bile uključene u relevantne procese formulacije te politike. Sudionici su regrutirani iz redova tijela središnje države, županija, političkih stranaka, udruga poslodavaca, sindikata te relevantnih međunarodnih organizacija. Temeljna teza ove analize – kako tijela središnje države predstavljaju pozicijski najmoćnije aktere čiji je primarni cilj zadržati kontrolu odlučivanja o pitanjima financiranja, sadržaja učenja i standarda provedbe – nalazi tek djelomično utemeljenje u nalazima. Iako u cjelini gledano akteri središnje države doista predstavljaju najmoćniju skupinu, dinamike između ključnih aktera uglavnom su strukturirane oko djelovanja dviju relativno stabilnih te kompetitivno orijentiranih koalicija: "obrazovne" i "gospodarske". Pritom se dio aktera središnje države u većini procesa svrstava u jednu, a dio u drugu koaliciju. ; This paper presents an application of the explanatory model aimed at formulation and institutional development in the field of the Croatian upper secondary vocational education. Data was collected via 17 in-depth semi-structured interviews with informants directly involved in formulating relevant policy documents from the independence onwards. Informants were affiliated with competent central state entities, counties, employers' associations, trade unions and relevant international organizations. The overall thesis that central state actors hold the greatest positional power over key institutional features such as financing, learning content and standards of delivery, is but partially validated. Indeed, central state actors represent the most powerful group. However, dynamics are predominantly structured around workings of two relatively stable and competitive coalitions: "the educational" vs. "the economic", with the affiliation of central state actors commonly split between these two coalitions.

Shortly after the Crimea crisis of March 2014, NATO started a process of strategic reflection and a series of actions under the umbrella of the 'Pivot to East'. On the South of its Eastern flank, the Black Sea region looms as one of the most unstable areas, with a number of frozen conflicts in non-NATO countries as well as an increasing unrest overall. This article explores the political discourses, commitments and attitudes towards NATO of the three allies at the Black Sea, namely Romania, Bulgaria and Turkey, as well as exploring their role in regional security. The purpose of the research is to compare NATO's representation in the mainstream politics of these countries. Based on discourse analysis and the comparative method, the paper examines to what extent stability, ambiguity and change are present in the Southeast allies' discourses on NATO. ; Shortly after the Crimea crisis of March 2014, NATO started a process of strategic reflection and a series of actions under the umbrella of the 'Pivot to East'. On the South of its Eastern flank, the Black Sea region looms as one of the most unstable areas, with a number of frozen conflicts in non-NATO countries as well as an increasing unrest overall. This article explores the political discourses, commitments and attitudes towards NATO of the three allies at the Black Sea, namely Romania, Bulgaria and Turkey, as well as exploring their role in regional security. The purpose of the research is to compare NATO's representation in the mainstream politics of these countries. Based on discourse analysis and the comparative method, the paper examines to what extent stability, ambiguity and change are present in the Southeast allies' discourses on NATO.

U članku se analizira situacija u tvornici obuće u Borovu u vrijeme demokratskih promjena 1990. Tvornica se krajem osamdesetih godina nalazi u ozbiljnoj krizi, ponajviše zbog strukturnih problema. Osim toga, učestali su štrajkovi i sukobi različitih nivoa vlasti oko nadzora nad tvornicom. Prvi višestranački izbori donose potpuno nove političke okolnosti u okruženju tvornice, dok u samoj tvornici neko vrijeme opstaju upravljačke strukture iz starog sustava. Na primjeru tzv. lipanjskog štrajka radnika 1990. u članku se pokušava prikazati koliko je socijalistička praksa i dalje bila aktualna, odnosno kako se radnicima umjesto suočavanja s problemima pokušava ponuditi novi kolektivistički okvir iluzije. U isto vrijeme prikazuje se kako je teška situacija radnika u kombinatu Borovo bila plodno tlo za širenje nacionalističkih teza. Na navedenim primjerima pokušava se analizirati teza o koaliciji socijalističke elite i radništva kroz kupovinu socijalnog mira, zatim teza o nacionalizmu kao novom "kolektivnom plaštu" koji je zamijenio socijalizam te, konačno, pokušava se propitati koliko su demokratske promjene u slučaju Borova bile zaista proces demokratizacije, a koliko nastojanja novih aktera da zauzmu mjesto u društvu koje je do tada imao Savez komunista. ; The article analyzes the situation in the footwear factory Borovo in the times of democratic changes in 1990. At the end of the 1980s the factory found itself in a serious crisis, mostly due to structural problems. Furthermore, strikes and conflicts of different levels of authority for custody over the factory were very frequent. First multiparty elections brought completely new political circumstances in the factory environment. However, in the factory there was still the same management as in the old system. In the article we examine, based on the example of the so-called June-strike of workers in 1990, to what extent the same socialist practice was still actual, that is, how the workers were offered a new framework of collective illusion, instead of making them face real problems. At the same time, the hard position of workers in Borovo was a "fertile ground" for nationalistic ideas. Based on the mentioned examples, we analyze the thesis about coalitio n of socialist elites and the working class by means of buying social peace. Furthermore, we analyze the thesis about nationalism as a new "collective mantle" which substitutes socialism. Finally, we examine to what extent democratic changes were truly a process of democratization rather than efforts of new actors to take over the position in society that was held by the Communist Party in the previous period.

Svrha - Klimatske promjene i druga ekološka pitanja zahtijevaju odgovarajuća rješenja svih aktera uključujući i potrošače. Svrha rada jest istražiti odrednice spremnosti potrošača u borbi s klimatskim promjenama kao i vjerojatnost kupovine električnih automobila kao jedne od aktivnosti koja potencijalno može pomoći u borbi s klimatskim promjenama. Metodološki pristup - Analiza se temelji na odgovorima iz anketnoga istraživanja Eurobarometra na uzorku od 25 009 ispitanika iz 28 europskih zemalja. Odrednice vjerojatnosti poduzimanja akcija u borbi protiv klimatskih promjena, kao i kupovine električnoga automobila, identificirane su pomoću Heckmanova modela odabira. Rezultati i implikacije - Rezultati pokazuju da pojedinci koji su svjesni ozbiljnosti klimatskih promjena i koji smatraju da su prijeko potrebne aktivnosti na svim razinama vlade, poslovnoga sektora i građana, skloniji su i sami uključiti se u aktivnosti usmjerene zaštiti okoliša. Što se tiče kupovine električnoga automobila, potrošači koji pripadaju srednjoj i višoj klasi kao i oni zadovoljni svojim životima vjerojatnije će kupiti električne automobile. Ipak, njihovi stavovi o klimatskim promjenama i odgovornim akterima nemaju utjecaja na stvarnu kupovinu. Ograničenja - Glavno ograničenje istraživanja povezano je s izborom varijabli koji je bio ograničen na one dostupne u istraživanju Eurobarometra. Doprinos - Rad doprinosi razumijevanju čimbenika koji određuju ekološki prihvatljivo ponašanje i kupovinu električnih automobila na velikom uzorku europskih potrošača. Za razliku od većine istraživanja u ovom području, analiza se temelji na podacima o stvarnoj kupovini, a ne na namjeri kupovine. ; Purpose – Climate change and other environmental issues require adequate solutions by all actors, including consumers. The purpose of this paper is to explore the determinants of consumers' willingness to fight climate change and the probability of their purchase of an electric car, as an action that potentially helps mitigate climate change. Design/Methodology/Approach – The analysis relies on Eurobarometer survey responses of 25,009 individuals from 28 European countries. The determinants of probability of taking action to fight climate change and the determinants of probability of buying an electric car are identified using the Heckman selection model. Findings and implications – The results show that people who are aware of the gravity of climate change and believe that it requires action at all levels of government, business sectors and citizens are more likely to engage in pro-environmental actions. As for electric car purchase, consumers belonging to the middle class and higher classes as well as consumers satisfied with their lives are more likely to buy electric cars than others. However, their attitudes to climate change and actors responsible for it have no impact on their actual purchase. Limitations – The main limitation of this research study is associated with the choice of variables, which was limited to those available in the Eurobarometer survey. Originality – This paper contributes to a better understanding of factors behind environmentally friendly behavior and purchase of electric cars on a large sample of European consumers. Unlike most of the research in this field, the analysis is based on actual purchase data instead of purchase intention.

Tijekom revolucionarnih previranja 1848.-1849. u Habsburškoj Monarhiji u duhu liberalnih ideja, među ostalima, izneseni su zahtjevi za donošenjem ustava i uvođenjem građanskih i političkih sloboda i prava. Među navedenim slobodama i pravima posebno mjesto zauzimale su sloboda tiska i s njom povezane sloboda izražavanja misli u usmenom i pismenom obliku, vjerska i nacionalna jednakopravnost te sloboda učenja i poučavanja. Revolucionarnim pobunama potaknuto ostvarenje tih zahtjeva stvorio je pozitivnu atmosferu i omogućilo formuliranje i provođenje modernizacijskih reformi u školstvu Habsburške Monarhije, a vrlo pozitivno odrazilo se i na hrvatsko školstvo. Uvođenje slobode tiska dalo je snažan zamah razvoju tiska u Hrvatskoj i jačanju uloge javnog mnijenja. Zagrebački politički listovi od početka 1848. godine postaju forum u kojemu prosvjetni djelatnici i intelektualci različitih profesija raspravljaju o ulozi škole u društvu, odnosu škole i Katoličke crkve, prikazuju aktualno stanje u hrvatskome školstvu i donose prijedloge i konkretne mjere za njegovo poboljšanje. U to vrijeme organiziraju se prvi sastanci učitelja na kojima su raspravljali o svom profesionalnom statusu i problemima struke. Prosvjetni odsjek Banskoga vijeća (de facto samostalne hrvatske vlade od rujna 1848. do lipnja 1850.) rukovodio je svim poslovima vezanima za školstvo i, unatoč brojnim objektivnim ograničenjima, uveo je hrvatski kao nastavni jezik u većinu škola u Hrvatskoj, ostvario je određene uspjehe u izdavanju školskih udžbenika na hrvatskom jeziku, provodio je zapošljavanje učitelja na temelju javnih natječaja i provjere profesionalne osposobljenosti kandidata neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti i društvenom statusu, rješavao je financijske probleme škola i učitelja, i donošenjem zakonske osnove o ustroju hrvatskog školstva 1849. godine (prema austrijskoj liberalnoj osnovi o preustroju školstva na svim razinama) postavio je temelj za daljnju modernizaciju hrvatskog školstva. ; This paper presents how the 1848 – 1849 revolutionary turmoil gave rise to the political and social atmosphere that enabled the realisation of certain liberal ideas, political rights and freedoms, freedom of learning and instruction among others, and gave the crucial incentive for the beginning of modernisation reforms in the education system of the Habsburg Monarchy and Croatia.