Suchergebnisse

U Varaždinu je između dvaju svjetskih ratova postojala intenzivna knjižnična djelatnost. Većina značajnijih knjižnica bila je zatvorenog tipa, a djelovale su u sklopu različitih varaždinskih društava. Društva Narodna čitaonica, Jugoslavensko akademsko društvo "Tomislav" i Radničko prosvjetno-kulturno društvo "Sloboda" u međuratnom razdoblju imali su knjižnice te su putem knjiga, novina, časopisa, predavanja i ostalih aktivnosti marljivo radili na širenju kulture i prosvjećivanju Varaždinaca. Kako bi knjige, novine te časopisi postali dostupni i širim društvenim slojevima, početkom 1919. godine osnovana je Gradska pučka knjižnica zahvaljujući inicijativi Gradskoga poglavarstva, Narodne čitaonice i Jugoslavenskog akademskog društva "Tomislav". Štoviše, neko vrijeme nakon završetka II. svjetskog rata upravo je ujedinjenjem knjižne imovine međuratne Gradske pučke knjižnice, Narodne čitaonice i Radničkog kulturno-umjetničkog društva "Sloboda" nastala nova institucija imena Knjižnica i čitaonica "Sloboda". ; In Varaždin, the period between the two world wars was marked by intense activities involving libraries. The majority of significant libraries were closed stack libraries functioning within various Varaždin societies. During the interwar period the National Reading Room, Yugoslav Academic Society "Tomislav" and Workers' Educational and Cultural Society "Sloboda" had their own libraries, and through books, newspapers, magazines, lectures and other activities they worked diligently on broadening the culture and education in Varaždin. In order to make books, newspapers and magazines accessible to all society layers the Public Town Library was founded at the beginning of the 19th century due to the initiative of the Town Government, National Reading Room and Yugoslav Academic Society "Tomislav". Moreover, some time after the end of the Second World War library items belonging to the Public Town Library, National Reading Room and Workers' Educational and Cultural Society "Sloboda" functioning in the interwar period, were merged for the purpose of founding a new institution named Library and Reading Room "Sloboda".

Pursuant to Article 31, paragraph 4 of the Law on the Government of the Republic of Croatia (Official Gazette 150/11, 119/14, 93/16 and 116/18) and Article 148, paragraph 2 of the Law on State Survey and Real Property Cadastre (Official Gazette 112/18), at its session held on 28 March 2019, the Government of the Republic of Croatia passed the Decision on the Appointment of the Chairman and Members of the Commission for the Standardisation of Geographical Names. ; Na temelju članka 31. stavka 4. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11, 119/14. 93/16 i 116/18) i članka 148. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. ožujka 2019. donijela Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena.

In the Republic of Srpska there are 5,000-6,000 beekeepers with 50,000-70,000 beehives of various types and average production of about 15-20 kg of honey per beehive. Future development of beekeeping in the Republic of Srpska is influenced by a great number of factors, the most important of which are market and setting of prices of bee products, marketing, consumer attitudes distribution of end products and credit policy towards beekeeping. ; U Republici Srpskoj ima 5000-6000 pčelara, sa 50000-70000 košnica različitog tipa, sa prosječnom proizvodnjom po jednoj košnici od 15-20 kg meda. Na budući razvoj pčelarstva Republike Srpske uticaj ima mnoštvo faktora, od kojih su najvažniji: tržište i određivanje cijena pčelinjih proizvoda, marketing stav kupca, distribucija gotovih pčelinjih proizvoda i kreditna politika prema pčelarstvu.

U radu se kronološki prikazuje razvoj organizirane tiskarske i knjižarske djelatnosti kroz razdoblje od sredine druge polovice 19. stoljeća, pa do Drugog svjetskog rata odnosno prestanka djelatnosti gospićkih tiskara u privatnom vlasništvu. Početci djelatnosti javljaju se dolaskom knjigoveškog obrtnika Juraja Krmpotića iz Primorja u Gospić i otvaranjem prve knjižare s knjigoveškim uslugama. Do pojave prvog tiskara, Senjanina Marijana Župana proći će cijelo desetljeće, ali njegov je dolazak uskoro otvorio put ostalima te će tijekom više od pola stoljeća u Gospiću istodobno djelovati najmanje dvije, a u nekim trenutcima i tri dobro organizirane tiskare sa školovanim tipografima i slagarima. Osim tiskanja, tiskare su se bavile uvezivanjem knjiga, a zasebno su djelovale i knjižare. Početkom 20. stoljeća, također došljak, Matej Maksimović unio je novost na lokalnom tržištu osnivanjem tvrtke koja je objedinjavala sve navedene usluge. Svi gospićki tiskari preživjeli su Prvi svjetski rat i očuvali su svoje tiskare nastavljajući s radom u novostvorenoj Kraljevini SHS u kojoj im se pridružila i tiskara Kolačević. Zahvaljujući ulozi Gospića u međuratnom razdoblju kao administrativnog središta ličkog područja te njegovom usporenom, ali ipak kontinuiranom razvoju, posla je bilo dovoljno za sve obrtnike ove struke. Posljedice Drugog svjetskog rata dovele su do kraha tiskarske i knjižarske djelatnosti u Gospiću u onom obliku kakva je neprekidno postojala više od šezdeset godina. ; The paper presents the chronological development of organized printing and bookkeeping activities during the period from the middle of the second half of the 19th century until the Second World War i.e., the discontinuation of the operation of privately owned Gospić printing houses. Activities began with the arrival of the bookbinding craftsman Juraj Krmpotić from Primorje to Gospić and the opening of the first bookstore along with the provision of bookbinding services as a part of it. A whole decade would pass before the appearance of the first ...