Suchergebnisse

U glavnom gradu EU-a, Bruxellesu, pridružili su se i naši proizvođači mlijeka na dan ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka akciji proizvođača mlijeka. Zemlje razvijenog mljekarstva očekuju 20 % porasta proizvodnje bez ekonomskih posljedica, no Republika Hrvatska nema takav tržni alat zbog gubitka velikog broja proizvođača, odnosno isporučitelja mlijeka. Kvote ne ugrožavaju Hrvatsku jer odobrena kvota znatno je veća u odnosu na količinu ukupne proizvodnje mlijeka. Prema izvješću Europske komisije iz prosinca 2013., zbog loših klimatskih prilika i visokih troškova stočne hrane proizvodne kvote EU članica nisu ostvarene za oko 6 %. Dobar primjer su Austrija, Cipar, Poljska i Njemačka te Danska koje su proizvele više od svojih kvota. Zajednička agrarna politika daje praktičnu i organizacijsku potporu za Mliječni paket gdje su određena jasna pravila otkupa mlijeka i njegove cijene u pisanim ugovorima između proizvođača i mljekarske industrije. Tijekom djelovanja sustava kvota restrukturiran je mliječni sektor, odnosno godišnje je proizvodnju napuštalo oko 6 % proizvođača. Poboljšanjem u genetici i učinkovitošću hrane dovodi do povećanja prosječnog prinosa po kravi, iako situacija u tom pogledu znatno varira unutar članica EU-a. Specijalizirane farme u EU-15 članicama ostvaruju prosječan prinos mlijeka od 7300 kg/krava za prosječno stado od 54 krave, dok ostale članice EU-a ostvaruju prosječan prinos mlijeka 5700 kg/krava za prosječno stado 19 krava. Zbog strukture stada ne možemo biti konkurentni farmama u SAD-u sa 115 krava, Australiji sa 258 i Novom Zelandu sa 458 krava. ; In the capital city of EU, Bruxelles, there was a rally of milk producers on the day of abolition of milk quotas, which was joined by our own producers. Countries with developed dairy production expect 20% increase in production without economic consequences, however, Croatia has no such market tool because of the loss of a large number of manufacturers, specifically, suppliers of milk. Quotas are not threatening for Croatia because the approved quota is much higher than the amount of the total milk production. According to the European Commission report in December 2013, due to bad climate conditions and the high cost of animal feed, production quota of EU Member States has not been achieved by the lack of about 6%. Good examples are Austria, Cyprus, Poland, Germany, and Denmark which have produced more than their quota. The Common Agricultural Policy provides a practical and organizational support for the Dairy package where there are certain rules for the purchase of milk and its price in the written agreement between producers and dairy industry. During the period of the quota system dairy sector was restructured, that resulted in annual 6% of manufacturers leaving the production. Improving the genetics and efficiency of food leads to an increase in the average yield per cow, although the situation in this regard varies considerably across the EU Member States specialized farms in the EU-15 Member States achieved an average milk yield of 7300 kg/cow for the average herd of 54 cows, while other EU members are eligible for the average milk yield of 5700 kg/cow for the average herd of 19 cows. Due to the structure of the herd we cannot be competitive with farms in the United States which have 115 cows, Australia 258 and New Zealand with 458 cows.

U suvremenom društvu pitanja održivog razvoja razvijala su se na različitim razinama, od novih globalnih okvira, preko politika vlada do novih poslovnih modela. U 1980-ima pojam održivi razvoj nastao je iz međuodnosa očuvanja planeta i ispunjavanja ljudskih potreba (IUCN, 1980). Opća ideja koncepta održivog razvoja je zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe (Opća skupština Ujedinjenih naroda, 1987.). Kao jedan od glavnih izazova u ekonomiji i poslovanju, pojam održivog razvoja pojavio se i na širokom području poslovne ekonomije. Cilj ovog rada je pružiti pregled opsežne literature, koja se bavi konceptom održivog razvoja u području poslovne ekonomije. U svrhu analize, korišten je bibliometrijski pristup s višestrukim korespondentnim analizama na bazama baze podataka Web of Science Core Collection database za promatrano razdoblje od deset godina. Rezultati ukazuju na važnost održivog razvoja kao teme, kao i na širok raspon pristupa i raznolikosti podtema koje su povezane s konceptom održivog razvoja u poslovnoj i ekonomskoj literaturi. ; In a modern society, the issues of sustainable development have evolved on different levels, from the new global frameworks over governmental policies to the new business models. In the 1980s, the term sustainable development emerged from the relationship between preserving the planet and meeting human needs (IUCN, 1980). The general idea behind the concept of sustainable development is to meet the needs of the present generation without compromising the ability of future generations to meet their own needs (United Nations General Assembly, 1987). As one of the main challenges in economics and business, the concept of sustainable development has also emerged in the wide area of business economics. The aim of this paper is to provide an extensive literature overview dealing with the concept of sustainable development within a field of business economics. For the purpose of the analysis a bibliometric approach with multiple correspondence analyses has been used on the Web of Science Core Collection database for the observed period of ten years. The results illustrate the importance of sustainable development as a topic, as well as wide range of approaches and variety of sub-topics linked to the concept of sustainable development in business and economics literature.

Autor istražuje i analizira recentne promjene u emisijskim politikama država i monetarnih unija u segmentu kovinskog novca, koje su sve češće, a provode se zato da bi se ostvarili nefiskalni prihodi i postigli drugi nemonetarni učinci. U radu se razmatraju samo službene emisije kovinskog novca. ; The author researches and analyses recent changes in the coin emission policies of states and monetary unions, which are increasingly frequent and are made to acquire non-fiscal revenue and achieve other non-monetary effects. The article examines only official coin emission.

Demografske značajke poput opadanja fertiliteta, starenja stanovništva, migracija, transformacija strukture i funkcija obitelji najvažniji su demografski problemi s kojima se susreće Europska unija, a utječu na gospodarske i socijalne probleme, a samim time i na način provođenja aktivne demografske politike. Kako bi ostvarili glavi cilj ovog rada, grupiranje članica Europske unije u homogene grupe (klastere) s obzirom na njihova demografska obilježja, provedena je multivarijacijska Cluster analiza. Provedenom analizom ustanovljeno je da se optimalno rješenje javlja kod klasificiranja u 9 klastera, jer dolazi do pojave stabilnih rezultata bez obzira na smanjenje broja kriterija klasificiranja. Također, zaključuje se da čak 15 od 28 zemalja članica Europske unije tvori jedan klaster, a Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Velika Britanija tvore zasebne klastere. Ovih 5 zemalja ujedno su i zemlje u kojima je zatražen najveći broj azila, a većina tih zemalja ubraja se i među osnivačice Europske unije. Isto tako, sve zemalje koje su se istaknule s visokim BDP-om po stanovniku, nisu se izdvojile kao zasebne. ; Demographic features such as decline in fertility, aging of the population, migration, transformation of the structure and function of the family are the most important demographic problems in the European Union, affecting economic and social problems, and thus in the way of active demographic policy. In order to achieve the goal of this paper, the grouping of EU members into homogeneous groups (clusters) with regard to their demographic characteristics, multivariate Cluster analysis was carried out. The analysis showed that the optimal solution occurs during the classifying in the 9 clusters, because of stable results despite the number of classification criteria being reduced. It is also concluded that 15 of the 28 member states of the European Union form one cluster, and Germany, France, Italy, Luxembourg and United Kingdom form separate clusters. These five countries are also the countries with the ...

Demografske značajke poput opadanja fertiliteta, starenja stanovništva, migracija, transformacija strukture i funkcija obitelji najvažniji su demografski problemi s kojima se susreće Europska unija, a utječu na gospodarske i socijalne probleme, a samim time i na način provođenja aktivne demografske politike. Kako bi ostvarili glavi cilj ovog rada, grupiranje članica Europske unije u homogene grupe (klastere) s obzirom na njihova demografska obilježja, provedena je multivarijacijska Cluster analiza. Provedenom analizom ustanovljeno je da se optimalno rješenje javlja kod klasificiranja u 9 klastera, jer dolazi do pojave stabilnih rezultata bez obzira na smanjenje broja kriterija klasificiranja. Također, zaključuje se da čak 15 od 28 zemalja članica Europske unije tvori jedan klaster, a Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Velika Britanija tvore zasebne klastere. Ovih 5 zemalja ujedno su i zemlje u kojima je zatražen najveći broj azila, a većina tih zemalja ubraja se i među osnivačice Europske unije. Isto tako, sve zemalje koje su se istaknule s visokim BDP-om po stanovniku, nisu se izdvojile kao zasebne. ; Demographic features such as decline in fertility, aging of the population, migration, transformation of the structure and function of the family are the most important demographic problems in the European Union, affecting economic and social problems, and thus in the way of active demographic policy. In order to achieve the goal of this paper, the grouping of EU members into homogeneous groups (clusters) with regard to their demographic characteristics, multivariate Cluster analysis was carried out. The analysis showed that the optimal solution occurs during the classifying in the 9 clusters, because of stable results despite the number of classification criteria being reduced. It is also concluded that 15 of the 28 member states of the European Union form one cluster, and Germany, France, Italy, Luxembourg and United Kingdom form separate clusters. These five countries are also the countries with the ...

Odlučivanje podrazumijeva odabir između nekoliko mogućih alternativa koji za cilj imaju donošenje odluke. Te alternative ovise o situacijama i tipu problema o kojem se odlučuje kao i interakciji s relevantnim utjecajnim čimbenicima pri donošenju odluke. Donošenje kvalitetne odluke uzima u obzir sva ograničenja u odlučivanju kako bi donositelji odluka izvršili racionalan izbor. Na odlučivanje utječu unutarnji i vanjski čimbenici. Unutarnji čimbenici podrazumijevaju osobni utjecaj pojedinca, emocije, stavove i razmišljanja dok vanjske čimbenike predstavljaju roditelji i obitelj, prijatelji i poznanici, država i institucionalne potpore, ekonomska situacija te utjecaj partnera. U proces racionalnog donošenja odluka potrebno je uključiti i vanjske i unutarnje čimbenike jer je njihova sinergija nužna za analitičko usklađenje racionalnog i intuitivnog razmišljanja. Cilj ovog istraživanja je analiza i sistematizacija svih tih utjecajnih čimbenika u situacijama donošenja odluka na primjeru opće populacije i beskućnika. Navedene hipoteze u ovom radu nastojati će se povezati s teorijskim postavkama s područja odlučivanja i racionalnosti te protumačiti eventualne različitosti ili odstupanja očekivanja od rezultata. ; Decision-making involves choosing between several possible alternatives which have decision-making as the goal. These alternatives depend on the situation, the type of problem and the interaction with the relevant influencing factors in the decision-making process. The process of making a quality decision considers all the limitations in the decision-making process so that the decision makers are able to make a rational choice. Decision-making is influenced by internal and external factors. Internal factors include the individual's personal influence, emotions, attitudes and reflections while external factors include parents and family, friends, state and institutional support, economic situation and the influence of one's partner. The process of rational decision-making needs to involve both external and internal factors because their synergy is necessary for the analytical alignment of rational and intuitive thinking. The goal of this research is to analyze and systematize all these influencing factors in decision-making situations based on the example of the general population and the homeless people. The hypotheses stated in this paper will try to connect to theoretical postulates in the areas of decision-making and rationality in order to interpret possible differences or deviations of the expectations from the results.

Odlučivanje podrazumijeva odabir između nekoliko mogućih alternativa koji za cilj imaju donošenje odluke. Te alternative ovise o situacijama i tipu problema o kojem se odlučuje kao i interakciji s relevantnim utjecajnim čimbenicima pri donošenju odluke. Donošenje kvalitetne odluke uzima u obzir sva ograničenja u odlučivanju kako bi donositelji odluka izvršili racionalan izbor. Na odlučivanje utječu unutarnji i vanjski čimbenici. Unutarnji čimbenici podrazumijevaju osobni utjecaj pojedinca, emocije, stavove i razmišljanja dok vanjske čimbenike predstavljaju roditelji i obitelj, prijatelji i poznanici, država i institucionalne potpore, ekonomska situacija te utjecaj partnera. U proces racionalnog donošenja odluka potrebno je uključiti i vanjske i unutarnje čimbenike jer je njihova sinergija nužna za analitičko usklađenje racionalnog i intuitivnog razmišljanja. Cilj ovog istraživanja je analiza i sistematizacija svih tih utjecajnih čimbenika u situacijama donošenja odluka na primjeru opće populacije i beskućnika. Navedene hipoteze u ovom radu nastojati će se povezati s teorijskim postavkama s područja odlučivanja i racionalnosti te protumačiti eventualne različitosti ili odstupanja očekivanja od rezultata. ; Decision-making involves choosing between several possible alternatives which have decision-making as the goal. These alternatives depend on the situation, the type of problem and the interaction with the relevant influencing factors in the decision-making process. The process of making a quality decision considers all the limitations in the decision-making process so that the decision makers are able to make a rational choice. Decision-making is influenced by internal and external factors. Internal factors include the individual's personal influence, emotions, attitudes and reflections while external factors include parents and family, friends, state and institutional support, economic situation and the influence of one's partner. The process of rational decision-making needs to involve both external and ...

Analiza godišnjih obračuna gotovo svih financijski aktivnih sportskih organizacija u Sloveniji temelji se na podacima iz 1995, godine. Kako bismo Sloveniju mogli regionalno prikazati, podijelili smo je u 12 funkcionalno-planskih regija. Polovina ukupnog prometa svih sportskih organizacija ostvaruje se u regiji Središnja Slovenija, u kojoj lezi glavni grad Ljubljana. Iz rezultata analize može se zaključiti da značaj sporta u pojedinoj regiji u Sloveniji ponajprije ovisi o gospodarskoj snazi regije i njezina stanovništva, dok je utjecaj dobne strukture i stupnja urbanizacije znatno manji. Na području sporta država ponekad preuzima ulogu zamjenskog izvora financiranja u slučaju slabijih ekonomskih mogućnosti regije i njezina stanovništva, dok u pojedinim slučajevima ima ulogu komplementarnu privatnim izvorima. To pokazuje da značaj sporta u određenoj regiji ovisi i o stavu lokalnih političkih struktura koje upravljaju javnim izvorima financiranja. ; The analysis of annual accounts of practically all the financially active sport organizations in Slovenia is based on data from 1995. For a regional presentation we have divided the country into 12 functional-planning regions. Half of all the revenues of sport organizations is concentrated in the Central Slovenian region, in which Ljubljana, the state capital, is situated. According to the results of the analysis we may conclude, that the importance of sport in particular regions in Slovenia mostly depends on the economic power of the region and its population, while the influence of age structure and urbanization rate of the population is significantly lower. In the field of sport the state sometimes acts as a substitute source of financing in the case of a lower economic power of the region and its population, while in particular cases it acts in a manner complementary to private sources. This proves, that a more significant importance of sport in a particular region also depends on the attitude of the local political structures distributing public financial sources.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa koja je najviše pogođena ratnim razaranjima i gubicima krenula se obnavljati uz vanjsku pomoć SAD-a odnosno kroz "Marshallov Plan" kako bi se stalo na kraj ratovima na europskom kontinentu te u konačnici osnovala Europske integracije. Neuspješni pokušaji nametanja svojih političkih i ekonomskih programa rezultirali su stvaranjem Europske ekonomske zajednice bez UK-a. Države unutar Zajednice ostvarivale su veće stope rasta gospodarstva, a UK je nakon dvije odbijenice 1973. godine ušao u Zajednicu. Nakon ulaska u Zajednicu, UK je za sebe osigurao mnoge pogodnosti: očuvanje funte kao nacionalne valute, dobivanje rabata iz EU proračuna, odbijanje Schengenske pravne stečevine i izuzimanje od dublje integracije. Takav odnos u konačnici je rezultirao referendumom o ostajanju u Europskoj uniji, a građani UK-a su tijesnom većinom odlučili se za izlazak iz Unije. U započetim pregovorima UK će morati ispregovarati uvjete izlaska te nove trgovinske sporazume s Unijom i ostatkom svijeta. Ako ne dođe do produljena pregovora o izlasku, UK će 29. ožujka 2019. godine prestati biti članicom EU-a. ; After the end of World War II, Europe started to renew its economy with the US mediation through the "Marshall Plan". The plan was to end the war on the european continent and ultimately create European integrations. Unsuccessful attempts to impose their political and economic programs resulted in the creation of the ECC without UK. The countries within the Community had higher rates of growth in the economy, and the UK finaly joined the Community in 1973. in its third atempt. After joining the UK, the UK has provided many benefits for itself. The most important benefits were Preserving the pound as a national currency, retaining rebate after each year, rejecting the Schengen agreement and exempting from deeper integration. Such a relationship ultimately resulted in a referendum on EU retention, and UK citizens decided to leave the Union. In the on-going negotiations, the UK will have to negotiate the terms of new trade agreement with the Union and the rest of the world. if the negotiations do not extend, the UK will cease to be an EU member on March 29, 2019.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa koja je najviše pogođena ratnim razaranjima i gubicima krenula se obnavljati uz vanjsku pomoć SAD-a odnosno kroz "Marshallov Plan" kako bi se stalo na kraj ratovima na europskom kontinentu te u konačnici osnovala Europske integracije. Neuspješni pokušaji nametanja svojih političkih i ekonomskih programa rezultirali su stvaranjem Europske ekonomske zajednice bez UK-a. Države unutar Zajednice ostvarivale su veće stope rasta gospodarstva, a UK je nakon dvije odbijenice 1973. godine ušao u Zajednicu. Nakon ulaska u Zajednicu, UK je za sebe osigurao mnoge pogodnosti: očuvanje funte kao nacionalne valute, dobivanje rabata iz EU proračuna, odbijanje Schengenske pravne stečevine i izuzimanje od dublje integracije. Takav odnos u konačnici je rezultirao referendumom o ostajanju u Europskoj uniji, a građani UK-a su tijesnom većinom odlučili se za izlazak iz Unije. U započetim pregovorima UK će morati ispregovarati uvjete izlaska te nove trgovinske sporazume s Unijom i ostatkom svijeta. Ako ne dođe do produljena pregovora o izlasku, UK će 29. ožujka 2019. godine prestati biti članicom EU-a. ; After the end of World War II, Europe started to renew its economy with the US mediation through the "Marshall Plan". The plan was to end the war on the european continent and ultimately create European integrations. Unsuccessful attempts to impose their political and economic programs resulted in the creation of the ECC without UK. The countries within the Community had higher rates of growth in the economy, and the UK finaly joined the Community in 1973. in its third atempt. After joining the UK, the UK has provided many benefits for itself. The most important benefits were Preserving the pound as a national currency, retaining rebate after each year, rejecting the Schengen agreement and exempting from deeper integration. Such a relationship ultimately resulted in a referendum on EU retention, and UK citizens decided to leave the Union. In the on-going negotiations, the UK will have to ...

Odabrana tema jednako je aktualna koliko i značajna, jer se odnosi na sektor koji je nositelj velikog broja zaposlenih koji spadaju u kategoriju deficitarnih zanimanja. Istraživanje se temelji ne samo na povijesnoj i komparativnoj metodi, nego i na teorijskim metodama kao što su metoda analize i sinteze te induktivna i deduktivna metoda. Temeljni cilj koji se želi postići izradom rada je nastojati objasniti i povezati, kroz upravljački aspekt, na koji način je poslovima osiguranja izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) doprinijela oporavku hrvatske brodogradnje. Analizom položaja upravljačke ekonomike brodogradnje u sklopu nacionalne ekonomije, otkrivaju se modeli kojima država utječe na oporavak brodogradnje: financijska potpora, restrukturiranje, privatizacija i osiguranje izvoza. Osiguranje izvoza ima velik utjecaj na oporavak domaće brodogradnje uzme li se u obzir prisutnost visokog stupnja rizika u izvozu. Temeljni cilj osiguranja izvoza je povećanje konkurentnosti hrvatskih brodogradilišta u inozemstvu. ; The topic of the paper is of a high importance and interest for Croatia since it covers the sector which provides many jobs in professions with a shortage of workers. Besides historical and comparative methods, theoretical methods such as analysis, synthesis, induction and deduction were also used in this research. The main objective was to describe and explain the way the Export Credit Insurance division of Croatian Bank for Reconstruction and Development (HBOR) has contributed to the Croatian shipbuilding industry's recovery through managerial aspect. Analysis of the shipbuilding managerial economics in the scope of national economy reveals different models of government influence on recovery of the industry: financial support, restructuring, privatization, and export credit insurance. Considering a high degree of risk present in export, export credit insurance has a major impact on the domestic shipbuilding recovery. The main goal of export credit insurance is to increase the competitiveness of Croatian shipyards abroad.

U ovom radu istraživali su se izazovi poslovanja malih i srednjih poduzeća, s ciljem suočavanja s istima te time boljom prilagodbom na njih. Kako danas postoje brojne mogućnosti, postoje i barijere koje otežavaju normalni poslovni proces. Prilikom izrade rada, zaključeno je kako mala i srednja poduzeća imaju brojne izazove, od kojih se najviše izdvajaju administrativni i financijski. Administrativni, kao glavni izazov, moguće je riješiti pojednostavljivanjem propisa, eliminiranjem nepotrebnih uredbi te naporom europske unije i usklađivanjem sa zemljama članicama. Financijski, pak, bi se riješio boljim educiranjem o postojećim načinima financiranja te nižim kamatnim stopama na zaduživanje. ; In this thesis numerous business challenges of small and medium enterprises were analysed with the purpose of dealing with them and consequently adjust to them. Although today numerous possibilities exist, there are also barriers that make normal business process more difficult. As a result of the research for this thesis, the conclusion was drawn that SMEs have a number of challenges, of which administrative and financial challenges arose as the most conspicuous. The administrative challenges, being the main ones, can be solved by easing the regulations and eliminating the unnecessary ones, with the effort from the European Union and the harmonization of member states. Financial one, on the other side, can be solved through better education and lower interest rates.

Osim globalnih organizacija, u svijetu je formiran i velik broj regionalnih organizacija koje djeluju na svim kontinentima. Početni oblik integracije bilo je formiranje Zone slobodne trgovine, zatim Carinske unije, Zajedničkog tržišta, Monetarne unije, pa sve do najsloženijeg oblika Ekonomske unije. Danas sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim oblicima integracija, dok su neke članice i više regionalnih organizacija. Proces integracije nije lak i jednostavan put, već dugotrajan i složen. Neki od razloga zašto se zemlje odlučuju ući u razne regionalne ekonomske organizacije su proširenje svog tržišta, povećanje konkurentnosti, bolje korištenje resursa, efikasnija proizvodnja i sl. Integracija podrazumijeva da se zemlje članice prilagode određenim pravilima, te da se povežu u smislu razvijanje međusobne suradnje i da tako ostvare cilj radi kojeg se organizacija i formirala. Kao primjer najuspješnije regionalne ekonomske organizacije zasigurno je Europska unija koja se formirala još davne 1951. godine te djeluje i danas s time da povećava broj svojih članica te širi svoj teritorij na Europskom kontinentu. ; In addition to global organizations, a lot of regional organizations have been formed across all continents. The initial form of integration was the establishment of a Free-trade zone, then a Customs Union, a Common Market, a Monetary Union, and finally the most complex form of organization an Economic Union. Today all countries in the world participate in some form of integration, and some even participate in multiple regional organizations. The integration process is not an easy and simple process, but a long and complex one. Some of the reasons why countries decide to participate in various regional economic organizations are the expansion of their markets, increase of competitiveness, better use of resources, more efficient production etc. The integration means that Member States have to conform to certain rules, and to connect in terms of development cooperation, in order to achieve the goal for which the organization was formed. An example of one the most successful regional economic organizations is certainly the European Union, which was formed back in 1951. It is still active today, increasing the number of its members and expanding its territory on the European continent.