Suchergebnisse

U ovome ću diplomskome radu usmjeriti pozornost na načine na koje je, iz očišta različitih likova u romanu "Umjetne suze" Milka Valenta, prikazana Europa – kao ideja i fenomen u današnjoj epohi banalnosti. Cilj je ovoga rada pokazati da gospodarski rast nije uvjet za demokratsku jednakost nego je jednakost pred zakonom naslijeđe i temelj demokracije koja je, kako je pokazala Martha Nussbaum, utemeljena u obrazovanju za kritičko mišljenje i suosjećanje koje nude humanističke znanosti. Milko Valent poetikom psihotičnog realizma stvara bolesnički karton Europe koja se raspada zbog "metastaza neoliberalnog kapitalizma" uzrokovanih različitim institucijama koje promiču mit o europskoj demokraciji. Dok je nekada Grčka bila "kolijevka zapadne civilizacije", danas je Europska unija sinonim za demokraciju i društvo visoke kulture (Luketić) u kojoj su prisutni fenomeni banalnosti, rasizma, bijega od multikulturalizma, apatije, lažnih medija i drugi, što je u "Umjetnim suzama" problematizirano na više narativnih razina. Europljani su stvaraoci iluzije političkog ideala koju Valent demistificira svojim tekstom u kojem istovremeno opisuje kako izgleda stvarnost i proizvodi tu istu stvarnost. ; In this graduation thesis I will aim my attention to the ways in which Europe is portrayed in the novel ''Artificial Tears'' by Milko Valent. Europe, as an idea and a phenomenon in the today's era of banality, will be analysed from the perspectives of various characters from the novel. The aim of this thesis is to show that economic growth does not imply democratic equality; moreover, equality before the law is the legacy and foundation of democracy which is, according to Martha Nussbaum, grounded in cultivating critical thinking and empathy provided by humanities. Using the poetics of psychotic realism, Milko Valent creates a medical record of Europe which is crumbling due to ''the metastases of neoliberal capitalism'' caused by various institutions that promote the myth of European democracy. While Greece used to be ''the cradle of ...

Ovaj rad analizira prosječnu bruto per capita dohodovnu konvergenciju osam zemalja Jugoistočne Evrope (JIE) prema prosjeku EU-a. Cilj je utvrditi koji faktori doprinose konvergenciji zemalja JIE regije kao i opisati kretanje konvergencije u periodu 2000.-2018. godine, s posebnom pozornošću na dva pod perioda, prije i nakon Svjetske ekonomke krize. Koristimo pri tome kombinaciju parametarskih i neparametarskih metoda i linearne panel regresije fiksnih efekata s robusnim standardnim greškama. Rezultati sugeriraju da je konvergencija bila podstaknuta procesom EU integracija, obrazovnim nivoom stanovništva, investicijama (stranim, domaćim i javnim), kreditnom ekspanzijom u privatnom sektoru, kao i rastom javnih rashoda. S druge strane, ekonomska kriza, nezaposlenost i inflacija bili su glavni faktori koji su utjecali na divergenciju procesa. Zaključujemo na kraju i da je post-tranzicijski model rasta dominantan u regiji SEE, temeljen na stranim direktnim investicijama, nedovoljan, i da su domaće privatne investicije kritično-nedostajući faktor brže dohodovne konvergencije. ; This paper investigates the average gross per capita income convergence of eight Southeast European economies towards the EU average. Our goal is to analyse which factors have driven that convergence in the SEE region and describe convergence paths in the 2000-2018 period, concerning two sub-periods, before and after the economic crisis. We use a combination of parametric and nonparametric methods and a fixed effects linear panel regression with robust standard errors. Results suggest that the EU integration process drove convergence, education level, investment (FDI, private domestic and public investments), and private sector lending, as well as by government expenditures. Economic crisis, unemployment, and inflation were the main factors which have influenced the divergence process. We also concluded that the post-transition growth model dominant in the SEE region, based on an FDI inflow, has not sufficient for income convergence in this region. Private domestic investments are a critical missing factor for faster income convergence.

U radu se prikazuju načela djelovanja Ujedinjenih naroda i nastanak Poveljom nepredviđenih mehanizama – mirovnih operacija. Posebno se razmatraju njihove posebnosti i etapni razvoj. Područje jugoistočne Europe različito se zemljopisno, povijesno i geostrateški omeđuje, ali je u ovome članku zaokruženo na područje bivše Jugoslavije. U radu se analiziraju mehanizmi i problemi pokretanja mirovnih operacija i kriteriji prema kojima se ocjenjuje njihova uspješnost. Također se ističu problemi zakašnjele percepcije sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje se također pokušava doći do odgovora na pitanje je li tradicionalno očuvanje mira bilo dio odabira pogrješne strategije uključivanja UN-a. ; The paper shows principle of the United Nations activities and establishment of mechanisms unforeseen by the Charter – peacekeeping operations. Their particularities and stage development are especially analyzed. Area of South-East Europe is geographically, historically and geostrategically bordered in different ways, but in this paper it is limited to area of former Yugoslavia. The paper analyzes mechanisms and problems of initiating peacekeeping operations and criteria in accordance to which their successfulness is rated. Problems of late perception of conflicts in former Yugoslavia are also pointed out. It has been also tried to find the answer if the traditional peacekeeping was a part of choosing the wrong strategy of UN involvement.

Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i istočne Europe (CEE). Razdoblje istraživanja obuhvaća godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija želi odgovoriti na sljedeće pitanje: Koji su učinci rezultat integracije s Europskom unijom u području produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: čisti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se čimbenici koji mogu utjecati na čiste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istraživanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje središnje i istočne Europe poboljšale i u smislu čiste i strukturalne produktivnosti. Međutim, utjecaj čiste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to znači da se glavna promjena na razini produktivnosti više može pripisati promjenama u zapošljavanju između sektora, nego li modernizaciji tehnoloških procesa. Produktivnost se povećala u svim sektorima, ali najznačajniji rast dogodio se u uslužnim sektorima, posebno u financijskim i osiguravajućim djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvrđuju značajan utjecaj procijenjenih faktora na čisti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na području Srednje i Istočne Europe može imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i čisti rast produktivnosti potiču ulaganje u istraživanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istraživanje potvrđuje pozitivan utjecaj koje ima povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj poslovnih poduzeća i porast broja istraživača na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike između sektora. Ovo istraživanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja. ; The purpose of this paper is to analyse the structural and productivity changes of Central and Eastern European (CEE) countries. The research period covers the years following accession into the European Union, from 2004 until 2018. This study aims to answer the following question: What effects have resulted from the integration with the European Union in terms of the sphere of productivity? The analysis covers two main categories of labour productivity growth: pure labour productivity growth and structural labour productivity growth. Moreover, factors that may affect both pure and structural productivity changes are examined. The main research techniques are shift-share analysis and panel data methods. The analysis shows that all the CEE countries in the studied period improved in terms of both pure and structural productivity. The impact of pure labour productivity, however, was much smaller than that of structural labour productivity; this means that the main change in productivity level was more attributable to changes in employment between sectors than to the modernisation of technological processes. Productivity increased in all sectors, but the most significant growth occurred in service sectors, specifically in financial and insurance activities and real estate activities. Simultaneously, employment decreased in less productive sectors, such as agriculture, forestry, and fishing. Furthermore, the results of the panel data analysis confirm a significant impact of the evaluated factors on pure and structural productivity growth. Thus, aggregate productivity change in the CEE area can have a positive impact on both forms of productivity growth. Both structural and pure productivity growth are stimulated by research and development expenditures, information and communication technology (ICT) goods imports, and trade openness. Moreover, this research confirms the positive impacts of business enterprise research and development expenditure growth and an increase in the number of researchers to the workforce ratio on sector productivity, although there are substantial differences between sectors. This research can be used by government agencies in establishing industrial development policies.

Značenje reumatskih i muskuloskeletnih bolesti u sklopu kroničnih bolesti sve je veće te se analiziraju poteškoće bolesnika u ostvarenju zdravstvene skrbi. U dostupnosti liječenja postoje razlike među europskim državama, primjećuje se utjecaj fi nancijske krize. U dogovoru s članovima Europskog parlamenta raspravlja se o načinima boljeg pristupa bolesnicima kojima je potrebna zdravstvena skrb. Velika pozornost posvećuje se izobrazbi doktora medicine i drugih stručnjaka u području reumatologije na svim razinama obrazovanja. Istraživanje o primjeni programa specijalističkog usavršavanja iz područja reumatologije prema Poglavlju 6 Povelje o specijalističkom usavršavanju liječnika pokazalo je razlike u europskim zemljama. U međuvremenu je Vijeće UEMS-a prihvatilo novu verziju poglavlja o specijalističkoj izobrazbi u reumatologiji (European Training Requirements for Specialty of Rheumatology – European Standards for Postgradute Medical Specialist Training). Program specijalističkog usavršavanja temelji se na stjecanju kompetencija među kojima se ističe i uloga profesionalnog ponašanja. Taj se dokument upućuje državama na prihvaćanje. Radi se na strategiji metode ocjenjivanja specijalizanta u procesu specijalističkog usavršavanja. Priprema se europski e-portfolio za specijalizante i europski specijalistički ispit. ; One of the main concerns of people with chronic conditions, particularly rheumatic and musculoskeletal diseases, is the availability of quality health care, which is being analyzed. Th ere are diff erences between European countries regarding the access to health care. Th e pressure of the fi nancial crisis has been recognized in making barriers more evident. Representatives of the European Parliament together with stakeholder organizations create policy documents for optimizing access to health care at both the EU and national levels. Great care is taken with the education of medical doctors and other professionals in rheumatology on all educational levels. Based on a recent study, there are similarities and discrepancies in the implementation of the specialty training programs (Chapter 6 of the UEMS Charter of Specialty Training Programmes) across Europe. In the meantime, the UEMS Council has endorsed the new Training Requirements for the Specialty of Rheumatology – European Standards for Postgraduate Medical Specialist Training. Th e training program is competency based, stressing the important role of professional behaviour. Th e document is being forwarded to the national societies in order to be implemented in the European countries. A strategy of assessment methods in the specialty training program is being developed. Work on the e-portfolio for European trainees as well as the European Specialty Board Examination is in progress.

U članku se analiziraju načini na koje odabrani suvremeni umjetnici iz Rumunjske, Hrvatske i Srbije koriste vizualni jezik arhitektonskih maketa u svome radu. Nakon prikaza povijesti arhitektonskih maketa autorica se u prvim dvama dijelovima članka bavi umjetnicima koji koriste makete muzejâ suvremenih umjetnosti (Zlatko Kopljar, Radoš Antonijević, subREAL, Călin Dan, Iosif Kiraly, Mihai Balko i Irina Botea). Naglašava se razlika između muzeja suvremenih umjetnosti u post-socijalističkim zemljama i globalnih "muzeja moći" kao što su MoMA, Tate Modern ili Guggenheim. Treći dio članka bavi se dokumentarnim aspektom arhitektonskih maketa i dovodi radove Lane Stojićević u vezu s konceptom dokumentaliteta Hito Steyerl. Ističe se kako su makete, kao i sama arhitektura, označitelji ideologija, politika i društava koji ih grade. Suvremeni umjetnici često se bave zgradama koje su u procesu tranzicije izmijenjene, revitalizirane ili uništene, i stoga arhitektonske makete uključene u procese suvremene umjetnosti zahtijevaju dublju analizu. ; The paper analyses the ways in which selected contemporary artists from Romania, Croatia, and Serbia use the visual language of architectural scale models in their work. After presenting the history of architectural models, the first two parts of the paper focus on artists who use scale models of museums of contemporary art (Zlatko Kopljar, Radoš Antonijević, subREAL, Călin Dan, Iosif Kiraly, Mihai Balko, and Irina Botea). They emphasize the difference between museums of contemporary art in post-socijalist countries and the global "power-museums" such as MoMA, Tate Modern, or Guggenheim. The third part of the paper focuses on the documentary aspect of architectural models and relates Lana Stojićević's works to Hito Steyerl's concept of documentality. It is argued that the scale models, as architecture itself, are signifiers of the ideologies, politics, and societies that build them. Contemporary artists often focus on buildings that have been changed, revitalised, or destroyed in the transition process, and for this reason architectural models require a deeper analysis when included within contemporary art practices.

U ovom radu bavimo se pitanjem određenja adekvatne koncepcije legitimnosti za Evropsku uniju. Zastupamo stanovište da u tom pogledu odlučujuću važnost ima ideja javnog uma, kako ju je formulisao Džon Rols. Rols je smatrao da ideja javnog uma ima svoju ulogu kako na domaćem planu ustavnih demokratija tako i na međunarodnom planu. Mi ćemo, polazeći od Rolsovih stavova, nastojati da formulišemo adekvatnu koncepciju javnog uma za Evropsku uniju. Ipak, za razliku od Rolsa, koji u međunarodnom kontekstu prvenstveno govori o narodima, argumentovaćemo da osnovu javnog uma Evropske unije treba da čini koncepcija slobodnih i jednakih građana. ; This paper will examine the issue of finding the most adequate conception of normative legitimacy for the European Union. I shall argue that John Rawls's idea of public reason is crucially important in this context. Rawls maintains that the idea of public reason is important not only for constitutional democracies, but also at the international level. Following Rawls's lead, this paper focuses on the idea of public reason at the EU level. However, I shall argue that the idea of public reason that is adequate for the European Union should be based on the conception of free and equal citizens, instead of Rawls's conception of peoples.

Populizam kao suvremeni izazov liberalnoj demokraciji može predstavljati prijetnju, ali i potencijalan korektiv demokraciji. Ovaj rad bavi se tipovima desnog populizma u Europi. Pretpostavlja se postojanje razlika unutar kategorije desno populističkih stranka u starim i novim demokracijama u Europi. Počinje se od određenja desnog populizma te njegovih ključnih elemenata: populizam, autoritarizam i nativizam. Program desno populističkih stranaka uključuje negativan stav prema manjinama, antiimigrantsku politiku i euroskepticizam. Cilj rada je uočiti ključne elemente koje su jednake u tim strankama, ali i uočiti potencijalne razlike među njima. Shodno tome kompariraju se četiri desno populističke stranke: poljska stranka Pravo i pravednost (PiS), francuska stranka Nacionalno okupljanje (RN), češka stranka Sloboda i izravna demokracija (SPD) i norveška Napredna stranka (FrP). U prikaz stranaka ulazi pregled postojeće znanstvene literature o navedenim strankama te usporedba stranačkih programa koja uključuje bazu podataka Manifesto Project Database (MPD). MPD sadržava kvalitativne podatke o tome kojoj temi, javnoj politici i političkoj poziciji političke stranke posvećuju pažnju u svojim izbornim i stranačkim programima. Desno populističke stranke pokazuju razlike prema svojim socioekonomskim pozicijama, poziciji prema Europskoj uniji, Rusiji i drugim međunarodnim organizacijama te koga uključuju u "opasne druge, to jest u njihovom odnosu prema etničkim i seksualnim manjima. Uočene su razlike na ekonomskoj dimenziji pa su tako neke stranke za tržišnu ekonomiju i privatizaciju, dok su druge za državni intervencionizam i povećanje socijalnih naknada. Na kulturnoj dimenziji zauzimaju sličnu radikalno desnu poziciju, no razlikuju se prema tome koju skupinu uključuju u svoje poimanje "opasnih drugih". Desni populisti pokazuju pozitivno lice populizma kada kritiziraju tehnokraciju, to jest demokratski elitizam i u svoj koncept naroda uključuju seksualne manjine. S druge strane, negativno lice pokazuju kada u "opasne ...

After the collapse of the bipolar international order, NATO has been focused on its desire to eradicate Cold War divisions and to build good relations with Russia. However, the security environment, especially in Europe, is still dramatically changing. The NATO Warsaw Summit was focused especially on NATO's deteriorated relations with Russia that affect Europe's security. At the same time, it looked at bolstering deterrence and defence due to many concerns coming from eastern European allies about Russia's new attitude in international relations. The Allies agreed that a dialogue with Russia rebuilding mutual trust needs to start. In the times when Europe faces major crisis from its southern and south-eastern neighbourhood - Western Balkan countries, Syria, Libya and Iraq - and other threats, such as terrorism, coming from the so-called Islamic State, causing migration crises, it is necessary to calm down relations with Russia. The article brings out the main purpose of NATO in a transformed world, with the accent on Europe, that is constantly developing new security conditions while tackling new challenges and threats. ; After the collapse of the bipolar international order, NATO has been focused on its desire to eradicate Cold War divisions and to build good relations with Russia. However, the security environment, especially in Europe, is still dramatically changing. The NATO Warsaw Summit was focused especially on NATO's deteriorated relations with Russia that affect Europe's security. At the same time, it looked at bolstering deterrence and defence due to many concerns coming from eastern European allies about Russia's new attitude in international relations. The Allies agreed that a dialogue with Russia rebuilding mutual trust needs to start. In the times when Europe faces major crisis from its southern and south-eastern neighbourhood - Western Balkan countries, Syria, Libya and Iraq - and other threats, such as terrorism, coming from the so-called Islamic State, causing migration crises, it is necessary to calm down relations with Russia. The article brings out the main purpose of NATO in a transformed world, with the accent on Europe, that is constantly developing new security conditions while tackling new challenges and threats.

Every 40 seconds, somewhere in the world someone dies by suicide, with certain groups such as youth and men being most at risk. Research abounds as to the risks and protective factors, but there is still a huge gap in our knowledge as to what leads one person to act on suicidal ideation and another to refrain. Risks factors vary by country, culture, gender and class, and represent a complex and potentially synergistic interplay between biological, psychological, social, environmental and personal factors. These will be discussed in this paper. Many prevention programmes have been established, but no one intervention stands out. At a minimum, country-wide efforts raising awareness of suicide and deliberate self-harm, highlighting risk and protective factors and identifying and treating mental health problems early, particularly in youth, are essential. Targeted methods include public education and media campaigns, providing training for front-line staff in early recognition and, in the case of primary care clinicians, appropriate referrals for treatment of mental illness, generating policies on restricting easy access to lethal means or substances such as alcohol which disinhibit behaviour and reducing the stigma of, and promoting, help-seeking. These efforts should go some way towards slowing what might otherwise become a self-destructive epidemic. We all have a role to play. ; Svakih 40 sekundi negdje na svijetu netko počini samoubojstvo pri čemu su određene skupine, poput mladih i muškaraca pod većim rizikom. Istraživanja ukazuju na brojne kako rizične, tako i zaštitne čimbenike, ali i dalje postoji veliki nedostatak u znanju što neku osobu vodi da djeluje prema svojim suicidalnim idejama, a drugu da se suzdrži od počinjenja suicida. Rizični čimbenici variraju ovisno o državi, kulturi, spolu, klasi i predstavljaju kompleksno, potencijalno sinergističko međudjelovanje bioloških, psiholoških, društvenih, okolišnih i osobnih činitelja o čemu raspravlja ovaj članak. Utemeljeni su mnogi preventivni programi, ali ni jedna intervencija se posebno ne ističe svojom većom učinkovitošću. Potreban minimum treba uključivati: napore na nacionalnoj razini u podizanju svjesnosti o suicidu i namjernom samoozljeđivanju, ukazivanje na rizične i zaštitne čimbenike, rano identificiranje i tretman problema duševnog zdravlja, osobito u mladih. Ciljane metode prevencije uključuju: javnu edukaciju i medijske kampanje, provođenje edukacije i treninga stručnjaka prve linije u ranom prepoznavanju, u slučaju primarne zdravstvene skrbi adekvatno upućivanje na liječenje mentalnih poremećaja, stvaranje politike restriktivnog pristupa smrtonosnim sredstvima ili supstancijama poput alkohola koji dezinhibira ponašanje, reduciranje stigme i promoviranje traženja pomoći. Sve bi ove aktivnosti trebalo smanjiti ono što bi u suprotnom moglo postati epidemija autodestruktivnog ponašanja. Svi mi u ovome imamo svoju ulogu.

Cilj je ovoga istraživanja bio analizirati situaciju u ekološkom stočarstvu u Republici Hrvatskoj i Europi. U europskim zemljama 2017. u ekološkim uzgojima, evidentirano je oko 4,5 milijuna goveda, 5,2 milijuna ovaca, oko 1 milijun svinja te oko 50 milijuna peradi. Najveći udio ekološki registriranih domaćih životinja u usporedbi s ukupnom populacijom u Europi i EU-28 je za goveda (3,5% i 5,2%) i ovce (3,4% i 5,0%), a najniži za svinje (0,6% i 0,7%). Najviši udio u Republici Hrvatskoj je ovaca (8.57%), a najniži peradi (0,02%). Najveće povećanje u zadnjih deset godina u EU je broja peradi (za 103%), a najmanje broja svinja (za 47,6%), dok je povećanje broja goveda i ovaca bilo oko 76% i 74%. U Republici Hrvatskoj u ekološkim uzgojima najviše je povećan broj ovaca (za oko 65,0%), dok je broj goveda i peradi porastao za oko 62 i 64%, a najmanje je povećan broj svinja (za oko 24%). Najviše je ekološkog mesa svih domaćih životinja proizvedeno u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a ekološkog mlijeka u Njemačkoj i Francuskoj. Tijekom 2018. godine proizvedeno je najviše ekološkog goveđeg mesa u Velikoj Britaniji i Francuskoj, ekološkog svinjskog mesa u Francuskoj i Finskoj, ekološkog ovčjeg mesa u Španjolskoj i Velikoj Britaniji, ekološkog kozjeg mesa u Španjolskoj, a ekološkog mesa peradi u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Utvrđeno značajno povećanje broja domaćih životinja u ekološkim uzgojima u Europi i u RH ukazuje na sve veći interes za ekološkim stočarstvom ne samo uzgajivača i prerađivača nego i konzumenata ekoloških proizvoda u europskim zemljama. ; The aim of the present study was to analyze the situation in organic livestock farming in Croatia and Europe. In the European countries in the year 2017, around 4.5 million cattle, 5.2 million sheep, 1 million pigs and 50 million poultry were registered in organic farming. The highest share of organically registered domestic animals compared to the total population in Europe and the European Union-28 was in cattle (3.5% and 5.2%) and sheep (3.4% and 5.0%), and the lowest in pigs (0.6% and 0.7%). In Croatia the highest share is in sheep (8.57%) and the lowest in poultry (0.02%) number. The largest increase in recent ten years in the EU has been in the number of poultry (by 103%) and the smallest in the number of pigs (by 47.6%), while the increase was the number of cattle and sheep was around 76% and 74%, respectively. In Croatia organic sheep production increased the most (by 65.0%), while the number of cattle and poultry increased by 62 and 64%, and the smallest increase is in the number of pigs (by 24%). The majority of organic meat of all species of domestic animals is produced in France and in United Kingdom, while organic milk is produced mostly in Germany and France. During the year 2018, most organic beef was produced in the UK and France, organic pork in France and Finland, organic sheep meat in Spain and the UK, organic goat meat in Spain, while most of organic poultry was produced in France and in the UK. A significant increase in the number of livestock in organic farming in Europe and in Croatia indicates an increasing interest in organic livestock farming, not only increase of farmers and processors but also increase of consumers of organic products in European countries.

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...