Suchergebnisse

U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u svakoj se državi provodi prema usvojenomu fi skalnom sustavu eksploatacije. Fiskalni sustavi određuju uvjete poslovanja tijekom cjelokupnoga integriranog procesa od istraživanja do eksploatacije i trgovine te su namijenjeni ravnomjerno i državnim tijelima koja su zadužena za eksploataciju i kompanijama operatorima. Trenutačno se u naftnome i plinskome poslovanju primjenjuju koncesijski i ugovorni fi skalni sustavi. Ugovorni sustavi dijele se na ugovore o podjeli proizvodnje te na servisne ugovore. Izbor fi skalnoga sustava eksploatacije glavni je cilj energetske politike prema eksploataciji ugljikovodika za državu, dok je on za kompanije operatore i za servisne kompanije način vođenja poslovanja. U radu su detaljno obrađeni navedeni fi skalni sustavi s primjerima uvjeta ugovora. Elementi ugovora, neovisno o sustavu, analizirani su s njihovim prednostima i nedostatcima. Fiskalni sustavi moraju biti odabrani tako da privlače kompanije koje žele investirati. Također, njihova je dužnost da maksimalno smanje rizike za sve uključene strane, ali da maksimiziraju dobit države tijekom faze iskorištavanja ugljikovodika. Za kompanije fi skalni sustavi moraju biti atraktivni kako bi balansirali rizike tijekom istražne faze s dobitima koje je moguće ostvariti tijekom faze iskorištavanja. Uspješan i zadovoljavajući sustav (i za državu i za ulagača) mora privući ulagača i ponuditi mu prihvatljive uvjete, dok, s druge strane, mora donijeti odgovarajuću korist matičnoj državi, njezinoj industriji i lokalnomu stanovništvu uz poštovanje zakona i čuvanje okoliša. Bez obzira na to koji je fi skalni sustav na snazi, glavni elementi moraju biti koncizni i jasni te ne smije biti prostora za dvojako tumačenje ugovora. Potrebno je osigurati realne i objektivne ciljeve te neutralnost vlasti u donošenju odluka. Fiskalni sustavi i uvjeti ugovora određeni su tržištem te je nužno osigurati potrebnu fleksibilnost u slučaju promjena na tržištu kako ne bi došlo do gubitaka za bilo koju od ugovornih strana. Stoga je jedan od glavnih izazova fi skalne politike ravnomjerna raspodjela rizika, odnosno potrebna je što manja divergencija u razmišljanju vlade i ulagača. Država mora promišljati više kako osigurati racionalno iskorištavanje mineralnih sirovina uz poštovanje ugovora s naglaskom na brigu o okolišu. Ulagač ne smije pored vlastite dobiti zanemariti socijalnu komponentu područja na kojemu posluje te također mora skrbiti o životu ljudi, stanju imovine i zaštiti okoliša. Fleksibilnost je glavni temelj uspješnoga ugovora, pa je dužnost države osigurati neovisno državno tijelo koje će nadzirati poslovanje ulagača. S obzirom na dugotrajnost samih ugovora navedeno tijelo mora osluškivati i promjene na tržištu te znati pravilno i pravovremeno reagirati bez obzira na političke opcije trenutačno na vlasti. Odabir fi skalnoga sustava također je potrebno provoditi uz sagledavanje širega geopolitičkog konteksta različitih političkih i vojnih sukoba koji u pozadini imaju interese vezane uz eksploataciju i trgovinu ugljikovodicima te njihovih utjecaja na cijene ugljikovodika i gospodarstvo u cjelini. Fiskalni sustavi i vrste ugovora opisani u ovome radu samo su jedan segment naftno-plinskoga poslovanja, no izrazito bitan s obzirom na to da utječu na stabilizaciju poslovanja na nesigurnome tržištu. ; The choice of the right fi scal regime represents the main object of the energy policy concerning hydrocarbon exploration and production for the state government. For the operator and service companies it represents the terms and conditions for practical conducting of the process in whole. This paper analyse aspects of agreements used in the petroleum indus-try. Elements of agreement, regardless of regime, have been described together with their advantages and disadvantages. Due to the fact that the fi scal regime has to be chosen to attract companies willing to invest in exploration and produc-tion, it represents a relevant part of the business strategy and also a base for the decision making process during start up. It has to minimize the risk for the both parties involved and maximize the state's share during the exploitation phase. For the companies, it has to be attractive enough to balance risks during the exploration phase with profi ts gained during the exploitation phase. The aim of this paper is to show the existing fi scal systems in the petroleum industry and to analyze the process for concluding a contract regarding the exploration and production of hydrocarbons. An overview of diff er-ent business practices in the oil and gas industry with a detailed breakdown of the contract terms between the parties involved have been described in the paper. The aim of this paper is to show the diff erent possibilities of fi nancial regimes which could help during the negotiation process for conducting hydrocarbon exploration and production for everyone involved.