Suchergebnisse

Cilj je ovog članka istražiti konceptualizaciju sustavnog vrednovanja, rangiranja i dobrih praksi razmjene alata u okviru politika spolne jednakosti u Europskoj Uniji. U prvom dijelu članka sagledavaju se meke pravne mjere primijenjene u kontekstu suradnje među vladama. Utemeljena na ekstenzivnoj literaturi, u ovoj se studiji te mjere razmatraju kao oblik akademskog znanja koje se na različite načine primjenjuje u okviru javnih politika. Nadalje, u članku se kritiziraju ti alati javnih politika kroz različite varijable koje mogu spriječiti upotrebu znanja. U drugom dijelu članka usredotočuje se na Otvorenu metodu koordinacije i na ulogu Europskog instituta za spolnu jednakost (EIGE) u odnosu na politike spolne jednakosti. Empirijski dio ovog članka fokusira se na kritiku EIGE-ovog Eksternog evaluacijskog izvješća i na različite konceptualizacije upotrebe akademskog znanja koje su predstavljene u ovom kontrolnom dokumentu. Kao takav, ovaj članak nastoji pridonijeti novoj konceptualizaciji tehnokratskih mjera sustavnog vrednovanja, rangiranja i dobrih praksi razmjene unutar visoko ideologiziranog područja politika spolne jednakosti. ; The aim of this article is to explore the conceptualisation of benchmarking, ranking and good practice sharing tools within European Union gender equality policymaking. In the first part, the article looks at these soft law measures applied within intergovernmental cooperation. Stemming from the extensive body of literature, the study approaches these measures as a form of scientific knowledge, which is diversely applied within policymaking. Next, the article directs various points of criticism at these policymaking tools through different variables that may hinder knowledge use. The second section of this article further focuses on the Open Method of Coordination and the role of the European Institute for Gender Equality (EIGE) in relation to gender equality policies. The empirical part of this article is focused on the criticism of EIGE's External Evaluation Report and the different conceptualisations of scientific knowledge use which are presented within this audit document. As such, this article aims to contribute to a new conceptualisation of the technocratic tools of benchmarking, ranking and good practice sharing within the highly ideological area of gender equality policies.

Rodni režim Europske unije je distinktivan režim specifične geneze, osebujnih pravila i kompleksnih procedura. Javne politike koje mu pripadaju čine portfelj rodne jednakosti država članica i kandidatkinja. Nužno je stoga biti upućen u njihov sadržaj, ali i povijest. U članku se analizira kompleksni nastanak politike rodne jednakosti obilježen političkim borbama oko suprotstavljenih vizija jednakosti, utjecajima drugih međunarodnih režima te internim institucionalnim sukobima. Glavno je pitanje: kako se u posljednjih šezdeset godina razvijala politika rodne jednakosti EU-a te kakve su njene ocjene i projekcije za njenu budućnost? U odgovaranju na ovo pitanje koriste se originalni javnopolitički dokumenti EU-a, kao i uvidi bogate literature iz politologijskog područja roda i politike. Članak se zaključuje uvidom kako nakon pola stoljeća razvoja, koji je bio obilježen epizodama javnopolitičkih inovacija (u kojima EU nije bila puka sljedbenica, već dapače predvodnica napretka na globalnoj sceni), dolazi do zabrinjavajućeg zastoja u formulaciji i implementaciji politike rodne jednakosti. ; Gender regime of the European Union is a distinctive regime characterized by a specific genesis, particular rules and complex procedures. Public policies belonging to the regime represent the gender equality portfolio of member states and candidate countries. It is, therefore, essential to be familiar with their content, as well as their history. The paper analyses the complex creation of the gender equality policy, marked by political conflicts over opposing visions of equality, influence of other international regimes and internal institutional conflicts. The main question is the following: how has gender equality policy developed in the last sixty years, how is it evaluated and what are the projections for its future? In order to address this question, original EU public policy documents are used, as well as insights from rich literature covering the politological aspect of gender and politics. The paper ends with a conclusion that after half a century of development, marked by episodes of public policy innovation (in which the EU was not a mere follower, but rather a leader of progress on the global scene), there is a worrying stagnation in the formulation and implementation of gender equality policy.