Zbog svog geografskog položaja na kontaktu Panonskog bazena, Dinarida i Alpa Republika Hrvatska obiluje georaznolikošću i geobaštinom. Zakonom o zaštiti prirode zaštićena su ukupno 52 geolokaliteta. Važnost i vrijednost hrvatske geobaštine prepoznata je i u svjetskim razmjerima uvrštenjem Papuka i Viškog arhipelaga u mrežu svjetskih geoparkova UNESCO-a. U ovom je radu, po prvi put na jednom mjestu, prikazan cjelokupan povijesni pregled nacionalnog zakonodavnog okvira vezanog za georaznolikost i geobaštinu, pregled zaštićene geobaštine i nadležnih institucija u sustavu zaštite prirode, te izazovi i problemi na koje se nailazi pri vrednovanju, zaštiti i upravljanju. ; The Republic of Croatia is rich in geodiversity and geoheritage due to its geographical position at the contact of the Pannonian Basin, the Dinarides and the Alps. In total 52 geosites are protected by the Nature Protection Law. The importance and value of Croatian geoheritage has been recognized on a global scale by designating Papuk and Vis archipelago as UNESCO Global Geoparks. For the first time this paper presents a complete historical overview of the national legislative framework related to geodiversity and geoheritage. It as well, presents an overview of protected geoheritage and relevant institutions in the nature protection sector, challenges and problems encountered in the assessment process, protection and management of geoheritage.
Industrijska baština važan je segment u ekonomskome, povijesnome i kulturnome identitetu suvremenoga europskog društva. Znatan dio industrijske baštine čine objekti koji su ostali nakon rudarenja mineralnih sirovina ili eksploatacije nafte. Štoviše, zemlje koje nemaju jako razvijenu rudarsku i naftnu djelatnost ipak njeguju tu vrstu industrijske baštine. Geološka baština bitna je za razumijevanje naravi prirode, njezina većeg vrednovanja te njezine bolje zaštite. Rudarska je djelatnost uvijek imala važnu gospodarsku ulogu, ali njezina se percepcija u modernome društvu promijenila zbog sve većih zahtjeva za očuvanjem okoliša vezanih za europski zeleni plan i prilagodbu europske ekonomije održivoj budućnosti. Međutim, rudarska baština ne mora biti negativno prihvaćena u javnosti, ona danas itekako može postati atrakcija koja pridonosi razvoju turizma te na taj način čuva tu vrstu nasljeđa za dobrobit cjelokupne zajednice. U ovome se radu pojašnjava prvi put korišten pojam "geotehnološka baština" kao novi pojam koji spaja rudarsku, geološku i naftnu baštinu zbog njihove prirodne međusobne povezanosti i isprepletenosti. Pored toga, dan je pregled nedovoljno cijenjene hrvatske geotehnološke baštine u eksploataciji kamena i drugih nemetalnih mineralnih sirovina, ugljena, mineralnih sirovina za proizvodnju kovina i u eksploataciji nafte. Za razliku od Hrvatske potencijal geotehnološke baštine prepoznat je i iskorišten u većemu dijelu Europe. S obzirom na to Hrvatska ima dobru priliku za razvoj toga tipa baštine na temelju iskustva uspješnijih članica Europske unije. ; Industrial heritage plays an important role in the economical, historical, and cultural identity of contemporary European society. A significant part of the industrial heritage consists of historical buildings which have remained after mining and petroleum exploitation. Moreover, industrial heritage can be also nurtured in countries in which mining and petroleum activities are not fully developed. It is inevitably associated with geological heritage. Furthermore, geological heritage is essential for a better understanding of nature, its wider appreciation and better protection. Mining has always played a significant industrial role, but it has recently lost its significance due to increasing environmental requirements regarding the European green deal and transforming the economy for a sustainable future. However, old mining and petroleum heritage sites can become attractions and they can contribute to the development of tourism and the community itself. A new term "geotechnological heritage", presented in this paper, is related to mining, geological and petroleum heritage due to their significant interaction. This paper presents the used and unused touristic potential of heritage on selected sites in the Republic of Croatia. In addition, an analysis of the Croatian undervalued geotechnological heritage has been performed after the exploitation of stone and other nonmetallics, coal, metals, and petroleum. Unlike Croatia, the potential of geotechnological heritage has been recognized and exploited in most European countries. Therefore, Croatia has a great opportunity to develop heritage based on the experience of more successful members of the European Union.
Industrial heritage plays an important role in the economical, historical, and cultural identity of contemporary European society. A significant part of the industrial heritage consists of historical buildings which have remained after mining and petroleum exploitation. Moreover, industrial heritage can be also nurtured in countries in which mining and petroleum activities are not fully developed. It is inevitably associated with geological heritage. Furthermore, geological heritage is essential for a better understanding of nature, its wider appreciation and better protection. Mining has always played a significant industrial role, but it has recently lost its significance due to increasing environmental requirements regarding the European green deal and transforming the economy for a sustainable future. However, old mining and petroleum heritage sites can become attractions and they can contribute to the development of tourism and the community itself. A new term "geotechnological heritage", presented in this paper, is related to mining, geological and petroleum heritage due to their significant interaction. This paper presents the used and unused touristic potential of heritage on selected sites in the Republic of Croatia. In addition, an analysis of the Croatian undervalued geotechnological heritage has been performed after the exploitation of stone and other nonmetallics, coal, metals, and petroleum. Unlike Croatia, the potential of geotechnological heritage has been recognized and exploited in most European countries. Therefore, Croatia has a great opportunity to develop heritage based on the experience of more successful members of the European Union. ; Industrijska baština važan je segment u ekonomskome, povijesnome i kulturnome identitetu suvremenoga europskog društva. Znatan dio industrijske baštine čine objekti koji su ostali nakon rudarenja mineralnih sirovina ili eksploatacije nafte. Štoviše, zemlje koje nemaju jako razvijenu rudarsku i naftnu djelatnost ipak njeguju tu vrstu industrijske baštine. Geološka baština bitna je za razumijevanje naravi prirode, njezina većeg vrednovanja te njezine bolje zaštite. Rudarska je djelatnost uvijek imala važnu gospodarsku ulogu, ali njezina se percepcija u modernome društvu promijenila zbog sve većih zahtjeva za očuvanjem okoliša vezanih za europski zeleni plan i prilagodbu europske ekonomije održivoj budućnosti. Međutim, rudarska baština ne mora biti negativno prihvaćena u javnosti, ona danas itekako može postati atrakcija koja pridonosi razvoju turizma te na taj način čuva tu vrstu nasljeđa za dobrobit cjelokupne zajednice. U ovome se radu pojašnjava prvi put korišten pojam "geotehnološka baština" kao novi pojam koji spaja rudarsku, geološku i naftnu baštinu zbog njihove prirodne međusobne povezanosti i isprepletenosti. Pored toga, dan je pregled nedovoljno cijenjene hrvatske geotehnološke baštine u eksploataciji kamena i drugih nemetalnih mineralnih sirovina, ugljena, mineralnih sirovina za proizvodnju kovina i u eksploataciji nafte. Za razliku od Hrvatske potencijal geotehnološke baštine prepoznat je i iskorišten u većemu dijelu Europe. S obzirom na to Hrvatska ima dobru priliku za razvoj toga tipa baštine na temelju iskustva uspješnijih članica Europske unije.
