Suchergebnisse

Nacija predstavlja oblik političke organizacije povezan s modernosti. Nacionalne države su gradile standardne jezike i obrazovne sustave kako bi se formirala nacionalna identifikacije, budući da država teško može postojati bez nekog oblika kulturne bliskosti među svojim građanima. Bez zajedničkog identiteta, društvo je često podijeljeno i nedostaje mu solidarnosti. Europska unija je izgrađena na ekonomskim i političkim temeljima; no pokušava krivotvoriti osjećaj zajedničke pripadnosti i identiteta. Kao u slučaju nacionalne integracije, postoje dvije mogućnosti - europski identitet na temelju zajedničke kulture i europski identitet temeljen na zajedničkim političkim načelima. Prvi tip identiteta je teško krivotvoriti, s obzirom na europske kulturne i jezične raznolikosti. Drugi tip identiteta teško može biti osnova političke zajednice, a također se teško može postići zbog nepostojanja europskog medijskog prostora i zajedničkog javnog mnijenja. Stoga, autori ovog rada zaključuju da se Europska unija temelji na nestabilnim osnovama. ; Nation represents a form of political organization connected with modernity. National states had been building standard languages and educational systems in order to form national identification, since a state can hardly exist without some form of cultural closeness between its citizens. Without a common identity, a society is often divided and lacks solidarity. European Union was built on economical and political grounds; however it tries to forge a sense of common belonging and identity. As in the case of national integration, there are two possibilities – European identity based on the common culture, and European identity based on common political principles. The first type of identity is hard to forge, due to European cultural and linguistic diversity. The second type of identity can hardly form a basis of spolitical community, and also can hardly be achieved due to non-existence of European media space and common public opinion. Therefore, the authors of this paper conclude that European Union is based on unstable grounds.

Cilj je ove studije dvostruk: prvo, želimo istražiti poseban identitet koji se pojavio kao posljedica mnogih promjena povezanih s Europskom unijom (mobilnost, IKT, rastući broj različitih EU programa i novih EU politika); drugo, želimo testirati ulogu društvenih medija u građenju ovog novog identiteta koji mi nazivamo EUens. Provodeći dubinske intervjue s 25 EUensa, pronašli smo kako pojedine kategorije koje su obično smatrane važnim faktorima u građenju europskog identiteta, kao što su klasa i politički stavovi, ne igraju važnu ulogu u građenju europskog identiteta među pripadnicima naše grupe. Drugo, rezultati našeg istraživanja pokazuju kako društveni mediji imaju potencijal da postanu važan pokretač europskog identiteta. ; The goal of this study is twofold: firstly, we want to explore specific identity that has been emerging as a consequence of many EU-related changes (e.g. development of transport, ICT, increasing number of different EU programs and new EU policies); secondly, we want to test the role of social media in building this new identity that we call EUens (European Union citizens). Conducting in-depth interviews with 25 EUens we find that some issues which are commonly seen as important factors in European identity construction, such as class and political attitudes, do not play any significant role in constructing European identity for members of our group. Secondly, our analysis suggests that social media have potential of becoming important driver of European identity.

U radu se na temelju empirijskog istraživanja (intervjui), provedenog u Bjelovaru 2017. g., analiziraju stavovi Albanaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji o njihovom dolasku te integraciji u lokalne zajednice i u hrvatsko društvo, kao i o oblicima i uspješnosti te integracije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u zadnja tri popisa stanovništva (1991., 2001., 2011.), udio Albanaca kreće se od 0,4% do 0,6% u ukupnoj populaciji županije, a njihov broj iznosi 608 (1991.), 755 (2001.) i 743 (2011.). U novom i drugačijem sociopolitičkom i kulturnom ambijentu, migranti uglavnom čine manjinsku populaciju, a njihov nacionalni identitet dolazi pritom u različita iskušenja. U slučaju Albanaca, postoje neke specifičnosti koje otežavaju integraciju u lokalne zajednice, ali doprinose unutargrupnoj koheziji i očuvanju nacionalnog identiteta. Najveća brana asimilaciji u njihovom slučaju je jezična različitost, a zatim set tradicionalnih vrijednosti i patrijarhalnih obrazaca, koji u sinergiji ovu nacionalnu zajednicu čine zatvorenijom u odnosu na većinu drugih takvih kolektiviteta. Provedeno empirijsko istraživanje (polustrukturirani intervjui), kao svoje ciljeve imalo je spoznaju stavova pripadnika albanske nacionalne manjine u županiji, te spoznaju o njihovom nacionalnom identitetu, problemima integracije u lokalno društvo (i šire, hrvatsko), te njihovu organiziranost u cilju sprječavanja asimilacije i očuvanja nacionalne posebnosti. Intervjuirano je ukupno osam ispitanika, pripadnika muške populacije, u dobi od 34 godine do 68 godine. Intervjuirani su rođeni u sljedećim naseljima: Prizren, Đakovica, Bobovac (Kosovo), Pakrac (Hrvatska), dok su njihova mjesta življenja: Drljanovac, Bjelovar, Velika Pisanica, Predavac (Bjelovarsko-bilogorska županija). Odgovori ispitanika pokazuju da su Albanci uglavnom uspješno integrirani u naselja i gospodarski segment Bjelovarsko-bilogorske županije. U Hrvatsku dolaze najviše iz socioekonomskih razloga, rješavanja posla i poboljšanja vlastite egzistencije u odnosu na mjesta i kraj iz kojeg su stigli u županiju. Načini dolaska su najčešće individualni i porodični, koji rezultiraju u konačnici lančanom migracijom, postupnim dolaskom članova uže i šire porodice. Integraciju u društvo su im olakšala i neka specifična zanimanja u kojima su Albanci vrlo umješni, kao što su pekari, slastičari i zlatari. Albanci su organizirani u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kulturnoj i političkoj sferi, a važan činilac očuvanja njihovog nacionalnog identiteta je i obrazovanje, što se na prostoru županije manifestira kao korištenje C modela u obrazovanju učenika njihove nacionalne manjine. ; Based on the empirical research (interviews) conducted in Bjelovar in 2017, the paper analyzes the standpoints of the Albanians in the Bjelovar-Bilogora County on their settlement and integration in both local community and Croatian society, as well as on the forms and success thereof. In the last three censuses conducted in the Bjelovar-Bilogora County (in 1991, 2001, and 2011), the share of the Albanians ranged between 0.4% and 0.6% in the total county population, their number having amounted to 608 (in 1991), 755 (in 2001), and 743 (in 2011). In the new and different socio-political and cultural environment, migrants mainly form minority populations, whereby their national identity is tested in various ways. As the Albanians are concerned, there exist certain specificities, which, despite making the integration in local communities complicated, have contributed to the cohesion within the group and the preservation of national identity. The strongest hinderances to assimilation are – in their case – primarily linguistic diversity, and secondly a set of traditional values and patriarchal patterns; together, they have led to a larger-scale closeness of this national community in relation to the majority of other communities of this kind. The objective of the conducted empirical research (semi-structured interviews) was to determine the standpoints of the members of Albanian national minority in the county, awareness of their national identity, problems of integration in the local community (and Croatian society), and their high level of organization with the aim of preventing assimilation and preserving their national specificities. Eight respondents – members of male population between 34 and 68 years of age – have been interviewed. The respondents were born in the following towns/settlements: Prizren, Đakovica, and Bobovac (Kosovo), and Pakrac (Croatia); whereas their places of residence are as follows: Drljanovac, Bjelovar, Velika Pisanica, and Predavac (in the Bjelovar-Bilogora County). The responds have shown that the Albanians have to the most part been successfully integrated in their places of residence and the economic segment of the Bjelovar-Bilogora County. Their settlement in Croatia has mostly been due to socio-economic reasons, with the aim of finding employment and advancing their own existence in comparison with the life they had had in their previous places of residence. The Albanians usually arrive in Croatia individually or as close families; this eventually results in chain migration – i.e. gradual arrival of members of wider families. The integration of the Albanians in the society has been made easier thanks to several specific professions they have mastered, such as bakers, pastry cooks and goldsmiths. The Albanians are in the Bjelovar-Bilogora County involved in both the cultural and the political spheres; a further major factor in preserving their national identity is education, manifested in this county by using the C model in the education of students – members of their national minority.

U suvremenim se teorijama pojmu identiteta pristupa kao konstitutivnoj kategoriji, pa se tako i europski identitet u tekstu propituje kroz njegove konstitutivne elemente. U tekstu se konstrukcija europskog identiteta prikazuje kao traženje nove vrste identiteta, gdje tradicionalne nacionalne spone, kao što su teritorij, povijest, kultura i politička tradicija, nemaju jednaku ulogu kao u identificiranju s nacijom. Stoga se i postavlja pitanje "temelja" europskog identiteta. U članku se propituje izgradnja "novog" europskog identiteta koji bi trebao biti utemeljen na snažnom kolektivnom identitetu koji se očituje u lojalnosti građana prema Europskoj Uniji. U tom kontekstu dosadašnje suvremene kritike, kao i analitičke primjene pojma europskog identiteta, dotiču ne samo pitanje političkog legitimiteta, već sve više uzimaju u razmatranje dublje elemente koji su vezani uz njegovu "političko-emocionalnu" legitimaciju. ; The concept of identity in modern theories is studied as a constitutive category, so the European identity in the text is explored through his constitutive elemente. Construction of European identity is displayed in the text as a search for new kinds of identity, where traditional national bonds such as territory, history, culture and political traditions have the same role as the identification with the nation. Therefore raises the question of "foundations" of European identity. The article examines the construction of the "new" European identity, which should be based on a strong collective identity, and which is reflected in the loyalty of the citizens of the European Union. So far, context of contemporary criticism, and analytical application of the term European identity, is dealing not only with a question of political legitimacy, but increasingly take into consideration the deeper elements that are related to the "political and emotional" legitimacy.

Ovaj rad nastoji istražiti koje su odrednice europskih programa volontiranja za mlade koje pridonose izgradnji europskog identiteta i europske solidarnosti. Europski programi volontiranja mehanizam su povezivanja i osnaživanja mladih europskih volontera. Kroz aktualni program Europske snage solidarnosti mladi neosporno rade na svojim vještinama. Ipak, naglasak je na preventivnom ili kurativnom, a uvijek solidarnom djelovanju. Volontiranje je usmjereno na krizu zajednice i tako dotiče mnogobrojne dimenzije ekspresije europskog identiteta. Proces provedbe volonterskih programa za mlade prolazi višestruku koordinaciju između europske i nacionalne razine. Uredba Europske unije temelj je za provedbu programa, koji uvelike djeluje po načelima europske Strategije za mlade, čime se pokazuje da legislativna i provedbena strana europskih programa volontiranja zajednički djeluje na koncepciju europskog identiteta. Istraživanje putem intervjua sa stručnjacima, provedeno za potrebe ovog rada ukazuje na brojne sličnosti i komplementarnost koncepata koji čine odrednice europskih programa volontiranja i europskog identiteta, poput osjećaj pripadnosti zajednici, međunarodnih bliskih, prijateljskih odnosa, zajedničkih aktivnosti, kao i standardizacije te regulacije politika za mlade na europskoj razini. Dijeljenje iskustava mladih Europljana koji su odrednice europskih programa volontiranja za mlade i europskog identiteta praktično povezali i primjenili u vlastitim životima može imati dugoročno pozitivne učinke na budućnost EU. ; This paper seeks to explore what are the determinants of the European youth volunteering programs that contribute to the building of the European identity and European solidarity. European volunteering programs are the mechanism for connecting and empowering young European volunteers. Through the current program, the European Solidarity Corps, young people are indisputably working on their skills. However, the emphasis is on preventative or curative, but always solidarity action. Volunteering has focused ...

Identitet je skup značajki koje određuju posebnost pojedinca ili skupine u smislu različitosti ili pripadnosti u odnosu na druge pojedince ili skupine pa, susljedno tome, identificirati se znači (samo)odrediti se. Budući da je prostor ključni tvorbeni element u procesu formiranja identiteta, osobito nacionalnog, regionalnog i lokalnog, zanimljiv je i geografima, pa se njime najviše bave politički i kulturni geografi. U radu je iznesen model geografskog proučavanja identiteta izraženoga u imenima ulica i trgova devet gradova u Sjevernom hrvatskom primorju. Ciljevi rada su: potvrditi činjenicu da se u urbanom pejsažu identitet može iščitati kvantitativnom i kvalitativnom značenjskom analizom imena ulica i trgova, utvrditi razliku u prisutnosti hodonima koji izražavaju regionalni identitet (tzv. regionalni hodonimi) i onih iz kojih se iščitava nacionalni identitet (tzv. nacionalni hodonimi) na Kvarneru i u Istri te ispitati u kojoj su mjeri u gradskoj toponimiji Istre izraženi talijanski utjecaji. ; Identity is a group of characteristics which determine the distinctiveness of an individual or a group in terms of differences from or affiliation with other individuals or groups; accordingly, it follows that to identify oneself means to (self)determine the self. Whereas space is an essential formational element in the process of shaping identity, particularly national, regional and local, it is of interest to geographers and is mostly pursued by political and cultural geographers. This paper presents a model of geographical research of identity manifest in the names of streets and squares in nine towns of the North Croatian Littoral. It has three main objectives: to corroborate the fact that identity in the urban landscape can be observed through quantitative (statistical-mathematical) and qualitative (interpretative) semantic analysis of street and square names; then to establish the difference in the presence of hodonyms which reflect regional identity (the so-called regional hodonyms), and those which reflect national identity (the so called national hodonyms) in Kvarner and Istria; and finally to examine the level of prominence of the Italian influence in the urban toponymy of Istria.