Suchergebnisse

Ovo istraživanje promatra konkurentnost industrije šećera EU-a. Industrija šećera predstavlja vitalni dio industrije hrane i pića u EU. Cilj istraživanja je prikazati kako proizvođači šećera u EU mogu biti konkurentniji na unutarnjem i globalnom tržištu šećera. Metodologija se temelji na primjeni modela dinamičkih panel podataka pomoću uzoraka koji obuhvaćaju 189 poduzeća za proizvodnju šećera iz 25 država članica EU-a u razdoblju 2008. – 2016. Ključni rezultati pokazuju različiti utjecaj tehnologije (istraživanja i razvoja), ulaganja, proizvodnju šećerne repe, troškove zaposlenika, cijene plina i šećerne repe na prosječne prihode industrije šećera u EU. Rezultati potvrđuju važnost inputa kao što su prirodni plin, prihodi iz prethodnog razdoblja i ulaganja kao ključni čimbeniki konkurentnosti industrije šećera u EU. Na temelju rezultata istraživanja daju se preporuke i prijedlozi. ; This research investigates competitiveness of sugar manufacturing companies of the European Union (EU). Sugar industry represents a vital part of the EU food and beverages industry. The aim of the research is to show how EU sugar producers can be more competitive on internal and global sugar market. The methodology includes dynamic panel data models using sample covering up to 189 sugar manufacturing companies from 25 EU Member States in the period 2008- 2016. The key results demonstrate different impact of technology (Research and development activity), investments, sugar beet production, costs of employees, gas and sugar beet prices on average revenue of the EU sugar industry. The results confirm the importance of inputs such as natural gas, revenues from the previous period and investments as key factors of EU sugar industry competitiveness. The proposals and recommendations are presented after research results.

Ovo istraživanje promatra konkurentnost industrije šećera EU-a. Industrija šećera predstavlja vitalni dio industrije hrane i pića u EU. Cilj istraživanja je prikazati kako proizvođači šećera u EU mogu biti konkurentniji na unutarnjem i globalnom tržištu šećera. Metodologija se temelji na primjeni modela dinamičkih panel podataka pomoću uzoraka koji obuhvaćaju 189 poduzeća za proizvodnju šećera iz 25 država članica EU-a u razdoblju 2008. – 2016. Ključni rezultati pokazuju različiti utjecaj tehnologije (istraživanja i razvoja), ulaganja, proizvodnju šećerne repe, troškove zaposlenika, cijene plina i šećerne repe na prosječne prihode industrije šećera u EU. Rezultati potvrđuju važnost inputa kao što su prirodni plin, prihodi iz prethodnog razdoblja i ulaganja kao ključni čimbeniki konkurentnosti industrije šećera u EU. Na temelju rezultata istraživanja daju se preporuke i prijedlozi. ; This research investigates competitiveness of sugar manufacturing companies of the European Union (EU). Sugar industry represents a vital part of the EU food and beverages industry. The aim of the research is to show how EU sugar producers can be more competitive on internal and global sugar market. The methodology includes dynamic panel data models using sample covering up to 189 sugar manufacturing companies from 25 EU Member States in the period 2008- 2016. The key results demonstrate different impact of technology (Research and development activity), investments, sugar beet production, costs of employees, gas and sugar beet prices on average revenue of the EU sugar industry. The results confirm the importance of inputs such as natural gas, revenues from the previous period and investments as key factors of EU sugar industry competitiveness. The proposals and recommendations are presented after research results.

Autor na temelju arhivskoga gradiva i literature opisuje i objašnjava gospodarske procese na području Karlovca i njegove uže okolice uvjetovane političkim odlukama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata 1945. i 1946. godine. ; The topic of this paper are the economic processes initiated through political decisions in Karlovac and its surroundings after World War II, from 1945 to 1946. In a wider context of economic relations, the focus is on the confiscation of the textile industry in Karlovac and its surroundings as a leading initiator of economic development in the mentioned area. Confiscation, through judicial government, meant taking private property away by force with the aim of collectivising property for the needs of the central unitarist and totalitarian government. After studying the available documentation, it is obvious that the most successful companies in the textile industry, but not only them, became the state's property via judicial decisions. After that, the state, through its administrative and central way of governing, made all important business decisions related to the confiscated companies as well as directly about the economic situation in the whole country. Moreover, it is important to emphasise that confiscation was one of the ways used to punish pre-war and wartime political opponents. It was also a way of making them unimportant in social relations, and finally making them dependent on the central government, which, as I have already stressed, dictated political and economic processes on all levels.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da suradnja u istraživanjima između znanosti i industrije može biti snažan izvor inovacija i čimbenik koji pridonosi uspješnosti u inovacijama i ekonomskom rastu. Iako brojne mjere javnih politika i inicijative potiču zajednička istraživanja akademske zajednice i industrije, njihov potencijal još nije primjereno iskorišten. Ovaj rad daje pregled postojeće literature o suradnji u istraživanju između znanosti i industrije. Rad analizira i diskutira motive i druge čimbenike koji utječu na suradnju i identificira ograničenja zajedničkom istraživanju s aspekta poduzeća i javnih istraživačkih institucija. Na temelju pregleda literature izvode se preporuke za inovacijske politike. ; Existing research indicates that science-industry collaborative research might be a powerful source of innovation and an important factor of high innovation performance and economic growth. Although a number of public policy initiatives promote collaborative research, its potential is still not being adequately reached. This paper presents a review of existing literature on science-industry collaborative research. It elaborates and discusses motives and determinants of collaborative research, and identifies obstacles to joint science-industry research, from both the companies' and public research organizations' perspective. Based on the literature review, the paper provides recommendations for innovation policies.

Promjene u hrvatskom gospodarstvu, nastale nakon pristupanja Europskoj uniji, znatno su utjecale na potrebe za logističkim uslugama, a time i na logističku industriju. U planiranju investicija i razvoja svog poslovanja, poduzeća se uglavnom oslanjaju na vlastite marketinške aktivnosti i iskustva, koja su ograničenog dosega, bez znanstvenog pristupa i analize. Iz tog razloga, pokrenuto je sustavno istraživanje aktualne potražnje za logističkim uslugama, uz definiranje smjernica za unaprjeđenje performanci hrvatske logističke industrije. Konačni zaključci prošireni su komparativnom analizom rezultata istraživanja i pokazatelja logističkih performanci koje objavljuje Svjetska banka. Smjernice za unaprjeđenje performanci hrvatske logističke industrije prikazane u ovom radu, predstavljaju znanstveni doprinos definiranju nacionalne strategije razvoja logističkog sektora. ; Changes in the Croatian economy, introduced upon accession to the European Union, significantly influenced the needs for logistics services, and thus the logistic industry. In planning investments and development of their business, companies mainly rely on their own marketing activities and experience, which are of limited scope, without scientific approach and analysis. For this reason, a systematic research on the current demand for logistics services has been initiated, along with defining guidelines for improving Croatian logistics industry performance. Final conclusions are enhanced by comparative analysis of the research results and the logistic performance indicators provided by the World Bank. Guidelines for improving the logistic industry performance outlined in this paper should be considered as scientific contribution in defining national development strategy of the logistic sector.

U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. Cilj rada je usporediti i objasniti mogući heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj. Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije. ; This paper investigates the impact of regional trade agreements (RTAs) on the development of intra-industry trade (IIT) for eight Central and Eastern Europe countries (CEE) from 1997 to 2019. The aim of the paper is to compare and explain the possible heterogeneous impact of different RTAs on IIT across countries while controlling for differences in development levels between economic integration member states. Our analysis is based on country-product level data obtained from UN Comtrade. The main hypothesis of the paper is that the CEFTA and EU integration agreements have a highly positive effect on IIT in comparison with other RTAs. However, the scope of the impact varies across countries, primarily ...

U ovom se radu istražuje utjecaj regionalnih trgovinskih sporazuma (RTS) na razvoj intra-industrijske trgovine (IIT) za slučaj osam zemlja Srednje i istočne Europe (SIE) od 1997. do 2019. godine. Cilj rada je usporediti i objasniti mogući heterogeni utjecaj različitih RTS na IIT, kontrolirajući za razliku u ekonomskoj razvijenosti između zemalja partnera. Analiza se temelji na razini podataka zemlja-proizvod, a izvor podataka su UN Comtrade i CEPII baza podataka koja sadrži varijable gravitacijskog modela. Hipoteza rada je da CEFTA i EU ekonomske integracije imaju snažniji (pozitivni) učinak na IIT u usporedbi s ostalim RTS, ali snaga utjecaja varira između zemalja, s obzirom na razvojne nejednakosti zemalja, koje su u ovom radu mjerene kroz razliku u BDP po glavi stanovnika. U radu je razvijen i procijenjen model koristeći PPML procjenitelj. Doprinos rada jest uključivanje interakcijske varijable između RTS i razvojne nejednakosti. Rezultati rada su ukazali da je hipoteza rada validna, kao i da razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije imaju negativan učinak na IIT, što potencijalno znači povećanje troškova prilagodbe zbog ekonomskog integriranja. Rezultati podupiru EU pred-pristupne i post-pristupne politike koje imaju za cilj smanjiti razvojne nejednakosti između zemalja članica integracije. ; This paper investigates the impact of regional trade agreements (RTAs) on the development of intra-industry trade (IIT) for eight Central and Eastern Europe countries (CEE) from 1997 to 2019. The aim of the paper is to compare and explain the possible heterogeneous impact of different RTAs on IIT across countries while controlling for differences in development levels between economic integration member states. Our analysis is based on country-product level data obtained from UN Comtrade. The main hypothesis of the paper is that the CEFTA and EU integration agreements have a highly positive effect on IIT in comparison with other RTAs. However, the scope of the impact varies across countries, primarily ...

U današnje vrijeme sve više raste važnost održivog poslovanja. Razlog tome su klimatske promjene koje dolaze kao posljedica zagađivanja okoliša. Upravo su poduzeća jedni od najvećih zagađivača, a među njima se ističu naftna poduzeća. Industrija nafte svojim poslovanjem ispušta štetne emisije u okoliš, doprinosi gomilanju otpada te utječe na živote ljudi i životinja. Budući da su naftne tvrtke jedne od najvećih i najprofitabilnijih u svijetu, imaju veliku odgovornost da svojim poslovanjem doprinose socijalnom i ekološkom blagostanju. Neki predviđaju da se naftnoj industriji bliži skori kraj, ali mi se ne slažemo sa tom tezom. Treba još puno napora i novaca uložiti u istraživanje i razvoj kako bi se našao savršeni supstitut nafti. Isto tako, pretpostavke su da rezervi nafte ima na raspolaganju do kraja ovog stoljeća. Također, naftne kompanije sve više ulažu u proizvodnju alternativnih oblika energije. Dakle, iako se nafta iscrpi, kompanije će lako prijeći na alternativu. Upravo zbog svojih velikih profita one su jedne od rijetkih koje imaju mogućnost uložiti u istraživanje i razvoj obnovljivih oblika energije te su kao takve već u startu u prednosti. Zbog svjesnosti svoga utjecaja, naftne kompanije sve više ulažu u programe i projekte koji smanjuju zagađenje okoliša i povećavaju dobrobit lokalne zajednice. Da bi se takvi ciljevi nastavili realizirati potrebno je oblikovati strategiju koja usklađuje vrijednosti koje privlače kupce, dobit i motiviranost radnika. Odnosno, potrebno je uskladiti bio/fizičku, ekonomsku, socijalnu i tehnološku održivost. Ulaganje u tehnologiju može omogućiti učinkovitiju upotrebu goriva na bazi nafte, ali i osmisliti rješenja koja pristupaju drugim izvorima energije. Hrvatska industrija nafte je na dobrom putu da postigne takvu vrstu održivosti. U 2019. godini poduzeća su poduzela razne akcije kako bi doprinijela postizanju ekonomske, ekološke i socijalne održivosti. Znamo da se pri postizanju ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva, mora se postići i četvrti cilj: dobra vladavina. To ...

Cilj ovog istraživanja bio je razviti model koji povezuje motive, zapreke i očekivane ishode od implementacije tehnologija Industrije 4.0. Prvo, cilj je bio utvrditi opseg upotrebe tehnologija Industrije 4.0, a zatim istražiti motive, očekivane ishode (kratkoročne i dugoročne) i njihov odnos. Identificirane su zapreke za implementaciju novih tehnologija u hrvatskim kompanijama. Uzorak je obuhvaćao 91 kompaniju koje su do 2020. godine primijenile nove tehnologije. Podaci su prikupljeni alatima za provođenje anketa na daljinu. Rezultati pokazuju da anketirane kompanije razmatraju nove tehnologije iz nekoliko proaktivnih razloga, ali prije svega naglašavaju očekivane dugoročne strateške koristi nad kratkoročnom učinkovitošću. Manjak ljudskih resursa najvažnija je zapreka u primjeni novih tehnologija. Rad pruža nekoliko preporuka za menadžere. ; The aim of this study was to develop a model that links the motives, obstacles and expected outcomes of Industry 4.0 implementation. First, it aimed to determine the extent of use of Industry 4.0 technologies and then to investigate the motives, expected outcomes (short and long-term), and the relationship between them. Obstacles to the implementation of new technologies in Croatian companies were identified. The sample comprised 91 companies that had implemented new technologies by 2020. Data were collected using on-line surveying tools. The results show that the surveyed companies are considering new technologies for several proactive reasons, and primarily stress the expected long-term strategic benefits over short-term efficiency. The lack of human resources is the most critical obstacle in the implementation of new technologies. The paper provides several managerial implications.

IPARD je pretpristupni program koji je proveden u Republici Hrvatskoj u fazi pristupanja Europskoj uniji. Glavni ciljevi ovog programa su pružiti pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine Europske unije kao i priprema za korištenje budućih sredstava Europske unije. Budući da su pretpristupna sredstva iz IPARD programa omogućila ulaganje u modernizaciju tvornica za preradu ribe, ovim radom se analizirao utjecaj korištenih sredstava na a) poslovnu uspješnost i b) poslovnu (organizacijsku) sposobnost IPARD korisnika iz riboprerađivačke industrije. Istraživanje je provedeno korištenjem ne-eksperimentalne metode te je podijeljeno je na dva dijela: (1) analiza skupa indikatora poslovne uspješnosti tvrtki iz uzorka (korisnici koji su primili pretpristupna EU sredstva) i (2) analiza pomoću upitnika kojim se ispitivao utjecaj spomenutih sredstava na poboljšanje poslovne (organizacijske) sposobnosti. Istraživanje je pokazalo da se indikatori profitabilnosti kod većine korisnika nisu povećali dvije godine nakon primljenih sredstava. Ipak, očekuje se da će poboljšani tehnički i tehnološki uvjeti tvrtki pomoći u povećanju konkurentnosti njihovih proizvoda u budućnosti. Kada se govori o utjecaju na poslovnu sposobnost, vidljivo je da je došlo do poboljšanja menadžerskih sposobnosti u smislu stjecanja i razvoja novih vještina vezanih za pripremu i provedbu projekata, investicijskog planiranja kao i jačanja spremnosti na korištenje sličnih financijskih sredstava u budućnosti. ; IPARD is a pre-accession Programme that was implemented in the Republic of Croatia in the pre-accession period. Its main objectives were to assist candidate countries and potential candidate countries in their harmonization and implementation of the EU acquis, as well as preparation for utilization of the future EU funds. Given that IPARD pre-funding resources of the European Union enabled the financing of the modernization of the production plants of the fish processing industry, this paper analyzed the impact of the used funds on the a) business performance and b) business (organizational) capacity of IPARD users from the fish processing industry. The research was conducted in a non-experimental way divided into two parts: (1) an analysis of a set of indicators of business performance of companies from the sample (users of pre-accession EU funds) and (2) through a survey that examined the impact of using these resources on improving business (organizational) capacity. The results show that the profitability indicators of most users were not increased two years after the funds were received. But it is expected that the improved technical and technological conditions will help businesses in the future to increase the competitiveness of their products. When it comes to the results of the impact on business ability, it is evident that management has improved its capacities in terms of acquiring and developing the skills of preparing and running projects, investment planning or strengthening the willingness to use similar means in the future.

Analitičko-interpretativnom metodom tekstova iz odabranih tiskovina obrađena je zagrebačka i jugoslavenska tekstilna industrija u razdoblju od 1959. do 1971./1972. godine. Zbog opsega i zahtjevnosti teme obuhvaćena je samo proizvodnja tekstila u metraži, koja je činila temelje i bila glavni proizvod tekstilne industrije šezdesetih godina. Suprotno uvriježenome mišljenju da su šezdesete u Jugoslaviji zlatno doba ekonomije, tekstilne industrije, mode i političkih sloboda, autorice upozoravaju na svakodnevne i strukturne probleme tekstilne industrije. ; In this paper, the authors examine the yard goods industry in Zagreb in the 1960s, in the context of the Yugoslav textile industry. Due to the complexity of the textile industry as a topic, the paper examines a longer period, from the late 1950s to the early 1970s, as it has been accepted in historiography. Using an analytical-interpretative method, qualitative and quantitative results have been obtained from newspapers and journals from 1959 to 1972. A chronological overview of the studied periodicals has shown more clearly the impressions of the political and economic events on the development and business of the textile industry. The influences of the so-called 'small reforms' of 1961, the economic reform of 1965, and the events of 1968 and the subsequent liberalisation process are noticeable. The difference between the first and second half of the 1960s is particularly prominent. The first half was characterised by the production of heavy woollen fabrics for making women's and men's tops, particularly coats. The textile industry was slow to adapt to the market through its reorganisations, i.e. attempts to merge, change product ranges, and switch from heavy to light, artificial fabrics. Simultaneously, there was a reorientation towards foreign markets, which had numerous problems related to the import of poor raw materials and finished fabrics as well as exports aimed at keeping labour costs low. Other significant problems were bonification and the trading of imported textiles on the black market. In the second half of the decade, following international trends, the focus was on producing textiles from artificial fabrics, which were easier to maintain, cheaper, and expressed new social trends, especially making the lives of employed women easier. In the 1965–1971 period, stronger demands to transition to a market-based business model are evident in the yard goods industry, but a strong influence of the state is also visible in various aspects: firstly, through ideology, as there was an effort to achieve full employment, develop industry and cities, which led to overemployment and employment that was not in line with the needs of the market; secondly, through direct interference in business activities via legislations, such as the regulations on compulsory export; thirdly, through the Yugoslav international policy of non-alignment, but maintaining simultaneous economic links with the West, which led to unequal relationships (forced import of large quantities of goods, much of them of poor quality, and cheap exports). Insufficient investment in modernisation, which was the result of income being diverted to salaries, led to a lack of competitiveness on the new consumer market. This paper concludes that, despite all modernisation and liberalisation processes, obsolete technology, an unqualified female workforce, and the lowest income among all industries were permanent problems of the yard goods industry from 1959 to 1971.