Suchergebnisse

Krumpir (Solanum tuberosum) kakvog mi danas poznajemo zeljasta je višegodišnja biljka koja pripada porodici Solanaceae. Različite divlje vrste krumpira rasprostranjene su na jugu Sjeverne Amerike, u Meksiku, centralnoj Americi i po cijeloj Južnoj Americi. Pradomovina krumpira je Južna Amerika, područje Anda (Peru, Bolivija), gdje je Inkama, uz kukuruz, bio glavna hrana. U Europu se prenosi u 16. stoljeću te ga prvi put spominje švicarski botaničar Kaspar Bauhin 1596. god. pod nazivom Solanum tuberosum esculentum. U naše krajeve donijeli su ga graničarski vojnici 1779. i 1780. god. Razumljivo je da je i u našim krajevima bilo početnog otpora prema uvođenju krumpira u prehranu, ali i u samu poljoprivrednu proizvodnju. ; Potato (Solanum tuberosum) as we know today is a herbaceous several-years plant that belongs to the family of Solanaceae. Various wild potato sorts are spread out in the southern part of North America, in Mexico, Central America and throughout South America. The habitat of tomato is South America, the area of the Andes (Peru, Bolivia), where together with corn, it was the main Incas' food. It was introduced to Europe in 16th century and was first mentioned by a Swiss botanist Kaspar Bauhin in 1596 under the name of Solanum tuberosum esculentum. It was brought to the Croatian area by the soldiers of the Military Border in 1779 and 1780. It is understandable that in Croatian area there used to be the initial resistance to potato introduction into food, but also into the agricultural production as well.

Knjiga je afirmirana kao metafora za svijet znanja, a umnogome je utjecala i na sam sadržaj znanja ne samo kao čuvarica i prenositeljica istog, pa stoga budućnost knjige i njezinih inačica nije tek rasprava o budućnosti nekog proizvoda već pitanje usmjeravanja procesa koji oblikuju kulture i civilizacije. Hoće li se s tiskanom knjigom dogoditi isto što se dogodilo s voštanim svijećama nakon izuma žarulje? Hoće li digitalizacija zapisa bitno utjecati ne samo na demokratizaciju, mobilnost, dostupnost, preglednost znanja, koja se knjigom u obje ove forma čuva i distribuira, ili će e-knjiga svojom multimedijalnom interaktivnošću i višedimenzionalnošću uvelike utjecati ne samo na distribuciju već i na samo znanje? Trenutne ponude i čitanosti e-knjige u Hrvatskoj sugeriraju da ona nije zaživjela. Ni državne politike nemaju stvarnih nakana potpomaganja eknjige. Potpore su započele, ali su tek simbolične, porezna regulativa ne izjednačava tiskanu i e-knjigu što svakako ne pomaže promociji i potpori e-knjige u Hrvatskoj. ; Book is affirmed as a metaphor for the world of knowledge and it has greatly influenced on the knowledge content not only as a keeper and carrier of the same, therefore future of the book and its varieties is not a discussion about some product future but an issue of directing processes which form cultures and civilizations. Will the printed book have the same future as candles after the light bulb had been invented? Will the writings digitalization greatly influence on democratization, mobility, availability, knowledge visibility, which is preserved and distributed in both of these forms or will the e-book with its multimedia interactivity and multidimensionality greatly influence not only on distribution but also knowledge? Current offers and readership rating of e-book in Croatia suggest that it is yet to take hold. State policies also do not have real intentions for supporting e-books. Support has started, but only symbolically, tax regulation does not equalize printed and e-book what certainly does not help promotion and support of e-book in Croatia.

U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.

U radu je predstavljena tema utjecaja upravljanja znanjem na konkurentsku prednost poduzeća. Naglasak je stavljen na učinkovito upravljanje znanjem u poduzeću što dovodi do iskorištenosti punog potencijala znanja koja imaju svi zaposlenici poduzeća. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi doprinosi li upravljanje znanjem konkurentskoj prednosti poduzeća i kako te utvrditi postoji li razlika u upravljanju znanjem kod menadžera iz javnog i privatnog sektora. Za potrebe obrade ove teme provedena su dva istraživanja. Prvo istraživanje obuhvaćalo je prikupljanje i obradu različite stručne literature, a drugo provođenje empirijskog istraživanja. Istraživanje je provedeno metodom intervjua u 6 poduzeća na uzorku od 12 ispitanika tj. menadžera. Prvu skupinu obuhvaćali su ispitanici privatnog, a drugu ispitanici javnog sektora. Ispitanici su intervjuirani uživo i anonimno, a sve u svrhu dobivanja što vjerodostojnijih rezultata. Rezultati istraživanja potvrdili su utjecaj upravljanja znanjem na konkurentsku prednost poduzeća. Dokazano je da poduzeća koja imaju implementiran sustav upravljanja znanjem (dalje KM sustav) ostvaruju konkurentsku prednost u odnosu na ona koja tu praksu ne primjenjuju. Istraživanje je pokazalo da nema značajnih razlika u upravljanju znanjem u poduzećima koja dolaze iz različitih djelatnosti i sektora. U poduzećima u kojima nije implementiran KM sustav ili je on implementiran djelomično, prisutan je utjecaj politike na donošenje svih odluka, uključujući i odluke vezane uz upravljanje znanjem. S obzirom na to da je istraživanjem dokazano kako je utjecaj politike ključna prepreka, nužno je promijeniti takvu praksu te na odgovorne pozicije zaposliti ljude koji će prepoznati znanje kao najvažniji resurs. ; The topic of this paper is the influence of knowledge management on the competitive advantage of companies. The emphasis is put on effective knowledge management in a company, which leads to utilizing the full potential of the knowledge that all the employees of a company possess. The main objective of the research was to: (a) identify the contribution of knowledge management to the company's competitive advantage and (b) determine whether there is a difference in knowledge management among managers from the public and private sector. The intent of the paper was to determine if and how knowledge management contributes to the competitive advantage of a company. In addition, by empirical research, it was to determine if there are any differences in approach to knowledge management between the public and private sector managers. Two research studies were conducted for the purpose of the elaboration of the topic. The first research study included gathering and analyzing various scientific literature. The second research study was an empirical research based on interviews with 12 sampled respondents, i.e. managers, in six companies. The first group consisted of the respondents from the private sector and the second group from the public sector. The respondents were interviewed in person and anonymously for the purpose of gaining credible results. The results of the study confirmed that there is an influence of knowledge management on the competitive advantage of a company. It was proven that the companies which implement knowledge management system (hereinafter KM system) gain the competitive advantage over the companies which do not implement them. However, the research study showed that there are no significant differences in knowledge management among companies from different industries and sectors. Furthermore, the influence of politics was present in all decision making situations, including those concerning knowledge management, in the companies which had not implemented the KM system or in which it had partially been implemented. Since the study proved that the influence of politics is the key obstacle, it is necessary to change such a practice and employ managers who recognize knowledge as a key resource.

Farm Accountancy Data Network (FADN) was established in the EU in 1965 and now it is obligated for all member states of the EU. The system is based on an annual collection of production, economic and financial data from a representative sample of comercial farms, classified into groups according to the criteria of economic farm size, type of agricultural production and regional affiliation. Research made by FADN system represent the European Commission instrument for evaluating the income of agricultural producers and determining the impact of the Common Agricultural Policy of the EU on their business. In this paper the comparison is made between production and economic indicators of different types of agricultural holdings (field crops; horticulture crops; permanent crops, orchards and olive yards; dairy farms; grazing livestock; pig and poultry farms and mixed farms). On the basis of Standard Results for the year 2014 it is possible to conclude that in Croatia field crops and grazing livestock farms lead by their utilized agricultural area. Pig and poultry farming have the most livestock units, while the most working hours is spent in the cultivation of vegetables and flowers. The highest values of labor productivity have holdings that are engaged in the production of vegetables and flowers, while the lowest labor productivity have grazing livestock farms. Cost-effectiveness of all types of farms exceeding a value of 1. The highest value of the gross income is achieved at pig and poultry farms, while the smallest has a mixed type of farms. The average farm direct payments account for a high 44% in the net income, and the largest share of direct payments in the net income has field crop type of farms. ; Sustav poljoprivrednih računovodstvenih podataka (eng. Farm Accountancy Data Network-FADN), utemeljen je u EU 1965. godine, te je obavezan za sve države članice Europske unije. Sustav se temelji na godišnjem knjigovodstvenom prikupljanju proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka s reprezentativnog uzorka komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, klasificiranih u skupine prema kriterijima ekonomske veličine gospodarstva, tipu poljoprivredne proizvodnje i regionalne pripadnosti. Istraživanja FADN sustava predstavljaju instrument Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih proizvođača te utvrđivanje utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike EU na njihovo poslovanje. U ovom radu napravljena je usporedba pojedinih proizvodnih i ekonomskih pokazatelja različitih tipova poljoprivrednih gospodarstava (ratarstvo; povrćarstvo i cvjećarstvo; vinogradarstvo i vinarstvo; voćarstvo i maslinarstvo; mliječno govedarstvo; govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo; svinjogojstvo i peradarstvo te mješoviti tip proizvodnje). Na osnovu standardnih rezultata za 2014. godinu može se zaključiti da u Hrvatskoj površinom prednjače ratarska gospodarstava i gospodarstva koja se bave govedarstvom, ovčarstvom i kozarstvom. Najviše uvjetnih grla stoke ima tip svinjogojstvo i peradarstvo, dok se najviše radnih sati troši u uzgoju povrća i cvijeća. Najveću vrijednost proizvodnosti rada imaju gospodarstva koja se bave uzgojem povrća i cvijeća, dok najmanju proizvodnost rada imaju govedarska, ovčarska i kozarska gospodarstva. Ekonomičnost svih tipova poljoprivrednih gospodarstava prelazi vrijednost 1. Najveću vrijednost bruto prihoda postižu svinjogojska i peradarska gospodarstva, dok najmanju ima mješoviti tip gospodarstava. Prosječnom gospodarstvu u neto prihodu izravna plaćanja sudjeluju sa visokih 44%, a najveći udio izravnih plaćanja u neto prihodima ima ratarski tip gospodarstava.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u svakoj se državi provodi prema usvojenomu fi skalnom sustavu eksploatacije. Fiskalni sustavi određuju uvjete poslovanja tijekom cjelokupnoga integriranog procesa od istraživanja do eksploatacije i trgovine te su namijenjeni ravnomjerno i državnim tijelima koja su zadužena za eksploataciju i kompanijama operatorima. Trenutačno se u naftnome i plinskome poslovanju primjenjuju koncesijski i ugovorni fi skalni sustavi. Ugovorni sustavi dijele se na ugovore o podjeli proizvodnje te na servisne ugovore. Izbor fi skalnoga sustava eksploatacije glavni je cilj energetske politike prema eksploataciji ugljikovodika za državu, dok je on za kompanije operatore i za servisne kompanije način vođenja poslovanja. U radu su detaljno obrađeni navedeni fi skalni sustavi s primjerima uvjeta ugovora. Elementi ugovora, neovisno o sustavu, analizirani su s njihovim prednostima i nedostatcima. Fiskalni sustavi moraju biti odabrani tako da privlače kompanije koje žele investirati. Također, njihova je dužnost da maksimalno smanje rizike za sve uključene strane, ali da maksimiziraju dobit države tijekom faze iskorištavanja ugljikovodika. Za kompanije fi skalni sustavi moraju biti atraktivni kako bi balansirali rizike tijekom istražne faze s dobitima koje je moguće ostvariti tijekom faze iskorištavanja. Uspješan i zadovoljavajući sustav (i za državu i za ulagača) mora privući ulagača i ponuditi mu prihvatljive uvjete, dok, s druge strane, mora donijeti odgovarajuću korist matičnoj državi, njezinoj industriji i lokalnomu stanovništvu uz poštovanje zakona i čuvanje okoliša. Bez obzira na to koji je fi skalni sustav na snazi, glavni elementi moraju biti koncizni i jasni te ne smije biti prostora za dvojako tumačenje ugovora. Potrebno je osigurati realne i objektivne ciljeve te neutralnost vlasti u donošenju odluka. Fiskalni sustavi i uvjeti ugovora određeni su tržištem te je nužno osigurati potrebnu fleksibilnost u slučaju promjena na tržištu kako ne bi došlo do gubitaka za bilo koju od ugovornih strana. Stoga je jedan od glavnih izazova fi skalne politike ravnomjerna raspodjela rizika, odnosno potrebna je što manja divergencija u razmišljanju vlade i ulagača. Država mora promišljati više kako osigurati racionalno iskorištavanje mineralnih sirovina uz poštovanje ugovora s naglaskom na brigu o okolišu. Ulagač ne smije pored vlastite dobiti zanemariti socijalnu komponentu područja na kojemu posluje te također mora skrbiti o životu ljudi, stanju imovine i zaštiti okoliša. Fleksibilnost je glavni temelj uspješnoga ugovora, pa je dužnost države osigurati neovisno državno tijelo koje će nadzirati poslovanje ulagača. S obzirom na dugotrajnost samih ugovora navedeno tijelo mora osluškivati i promjene na tržištu te znati pravilno i pravovremeno reagirati bez obzira na političke opcije trenutačno na vlasti. Odabir fi skalnoga sustava također je potrebno provoditi uz sagledavanje širega geopolitičkog konteksta različitih političkih i vojnih sukoba koji u pozadini imaju interese vezane uz eksploataciju i trgovinu ugljikovodicima te njihovih utjecaja na cijene ugljikovodika i gospodarstvo u cjelini. Fiskalni sustavi i vrste ugovora opisani u ovome radu samo su jedan segment naftno-plinskoga poslovanja, no izrazito bitan s obzirom na to da utječu na stabilizaciju poslovanja na nesigurnome tržištu. ; The choice of the right fi scal regime represents the main object of the energy policy concerning hydrocarbon exploration and production for the state government. For the operator and service companies it represents the terms and conditions for practical conducting of the process in whole. This paper analyse aspects of agreements used in the petroleum indus-try. Elements of agreement, regardless of regime, have been described together with their advantages and disadvantages. Due to the fact that the fi scal regime has to be chosen to attract companies willing to invest in exploration and produc-tion, it represents a relevant part of the business strategy and also a base for the decision making process during start up. It has to minimize the risk for the both parties involved and maximize the state's share during the exploitation phase. For the companies, it has to be attractive enough to balance risks during the exploration phase with profi ts gained during the exploitation phase. The aim of this paper is to show the existing fi scal systems in the petroleum industry and to analyze the process for concluding a contract regarding the exploration and production of hydrocarbons. An overview of diff er-ent business practices in the oil and gas industry with a detailed breakdown of the contract terms between the parties involved have been described in the paper. The aim of this paper is to show the diff erent possibilities of fi nancial regimes which could help during the negotiation process for conducting hydrocarbon exploration and production for everyone involved.

Područje Istre je regija sa povijesnom tradicijom uzgoja vinove loze. Prvi nalazi o uzgoju vinove loze potiču još iz vremena Rimskog carstva. Svoj vrhunac u uzgoju vinove loze, Istra dostiže u periodu pred II. Svjetskim ratom kada na području Istre ima oko 66.000 ha vinograda. Nakon II. Svijetskog rata, površina se značajno smanjuje te danas u Istri imamo oko 6.000 ha vinograda. Promjenom države politike prema razvoju vinogradarstva, na području Istre počinje obnova vinogradarske proizvodnje i sadnja novih površina. Prilikom podizanja novih vinograda proizvođači se susreću sa nizom problema. Jedan od vodećih problema je izbor lokacije i karkateristike tla za uzgoj vinove loze. Na prodručju Istarskog poluotoka, 4 su dominantna tipa tla na kojima se uzgaja vinova loza. To su tla koja su porijeklom nastala iz crvenica, smeđeg tla na vapnencu, rendzine i smonice na laporu. Svako tlo ima svoje izvorne specifičnosti, koje nasljeđuje i tlo koje iz njega nastaje. Ostali tipovi tla, vrlo se rijetko koriste za uzgoj vinove loze. U ovom radu su obrađ ena osnovna kemijska svojstva navedenih tipova tla s posebnim osvrtom na riješenje nepovoljnih karakteristika. Sve kemijske analize tla, izvršene su u Pedološkom laboratoriju Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Obrađeni su slijedeći parametri: pH vrijednost tla (u vodi i KCl-u), količina biljci pristupačnog fosfora i kalija, ukupna količina dušika, količina humusa u tlu, te prema potrebi i količina karbonata i hidrolitski aciditet tla. ; The occurrence of vesicular arbuscular (VA) mycorrhizae was investigated in long time green covered vineyard at the "Colli Orientali" AVA of Friuli-Venezia-Giulia(NE Italy). Between trials significant differences were for all vegetative parameters, especially for yield and pruned wood, as well as EVP factor. Significant difference was also for number of vesicles for both species, Glomus spp. and Acaulospora spp. Quality parameters did not have any influence on green cover typologies as well as vesicles number. There were not significant difference between soil nutrient content, although the yield was different for all trials. This research only confirmed the complexity of mycorrhizal activity in field conditions, and partial influence of fungi on yield, growth and quality parameters of grape.

U ovom radu, autorica se osvrće na Lefebvreovu knjigu Proizvodnja prostora, koja nudi zanimljiv pogled na tradiciju filozofskog ophođenja spram pojma prostora. Unutar ovakvoga prikaza, učenja dvojice istaknutih predstavnika filozofije njemačkog idealizma, Kanta i Hegela, imaju posebno mjesto. Lefebvre nudi dovoljno materijala za artikuliranje moderne povijesti filozofije kao epohalnog prijelaza s problematike vremenitosti na problematiku prostora. Autorica nastoji pokazati u kojem se smislu u ovom kontekstu ističe položaj spomenutih filozofa i to s obzirom na njihovo razumijevanje pojma prostora i njegovog odnosa sa shvaćanjem subjektivnosti. Taj odnos nije vezan isključivo za problem spoznaje, nego ujedno za tematizaciju djelovanja u smislu društvene prakse i političkog karaktera znanja unutar društvene zbilje. ; In this paper, the author analyses Lefebvre's book The Production of Space, which gives an interesting perspective on the tradition of the philosophical treatment of the concept of space. Within this framework, two renowned philosophers of German Idealism, Kant and Hegel, occupy a distinguished place. Lefebvre does offer enough material needed for an articulation of modern history of philosophy regarding an epochal change from the problem of temporality towards the problem of space. The author intends to show in what manner is the role and place of those two philosophers distinguished, regarding their understanding of the notion of space and its relation to subjectivity. This relation is not exclusively an epistemological problem, but more importantly, it is tied to the thematising the agency in the sense of social practice and political character of knowledge within social reality.

U Hrvatskoj, kao i u svim mediteranskim zemljama, već se stoljećima njeguje tradicija proizvodnje grožđa i vina. Čitav niz geografskih i klimatskih osobitosti, ali i povijesno društvenih okolnosti, uvjetovale su da se tijekom stoljeća na malome teritoriju pojavi velika raznolikost sortimenta vinove loze. U 19. stoljeću pojavom filoksere i kriptogenih bolesti te gospodarsko-ekonomskih neprilika dolazi do masovnog napuštanja tradicionalnog načina vinogradarenja te izumiranja brojnih sorata vinove loze. Znanstveni projekt "Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze" kao i niz stručnih projekata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pokrenuti su s ciljem detaljne evaluacije preostalog sortimenta vinove loze u Republici Hrvatskoj i njegove revitalizacije. U isto vrijeme aktivnom državnom politikom povećanja proizvodnih površina pod trajnim nasadima učinjeni su veliki koraci u procesu gospodarske revitalizacije određenog broja autohtonih sorata. Proizvodnja sadnog materijala vinove loze u razdoblju od 2004. godine do 2010. godine bilježi kontinuirani rast, a svoj vrhunac doživljava 2006. i 2007. godine. Povećanje proizvodnje vidljivo je i kod autohtonih sorata - kako po ukupnoj količini tako i po povećanju broja sorata. U proizvodnji cjepova auohtonog sortimenta najveći udio zauzimaju tradicionalno najpopularnije sorte kao što su Plavac mali i Malvazija istarska, ali slijede ih i sorte Debit, Plavina, Babić, Maraština, Pošip, Žlahtina te neke druge sorte poput Crljenka kaštelanskog i Malvasije dubrovačke. Početak proizvodnje sadnog materijala određenog dijela autohonih sorata možemo povezati s rezultatima ranije navedenih projekata. Te činjenice govore o sve većoj popularnosti, ali i važnosti autohtonih sorata na hrvatskom vinskom tržištu, što svakako pridonosi reputaciji Hrvatske kao mediteranske zemlje vrlo bogate vinogradarske i vinarske kulture te očuvanih biljnih resursa. ; In Croatia, like in all Mediterranean countries, there is a centuries-old tradition in grape and wine production. A whole set of geographical and climate characteristics, next to historical and social circumstances, caused diversity in grapevine cultivars in such a small territory. Economic problems, together with the emersion of phylloxera and cryptogenic diseases in the 19th century caused the disappearance of traditional ways in viticulture along with the extinction of respectable number of cultivars of the grapevine. Scientific project "Ampelographic and genetic evaluation of the autochthonous grapevine cultivars", next to many other projects on the Faculty of Agriculture in Zagreb were started with the purpose of making a detailed evaluation of the remaining grapevine cultivars in Croatia and their revitalization. At the same time, an active government policy supporting the increase of grapevine production resulted in an economic revitalization of a certain number of autochthonous grapevine cultivars. The production of the grapevine planting material in the period from 2004 to 2010 grew continuously and reached its top in 2006 and 2007. When it comes to autochthonous cultivars, the upsurge in the production is visible as in the total quantity, so in the increasing number of cultivars. In the production of planting material of the autochthonous cultivars, the highest share belongs to traditionally the most popular cultivars Plavac Mali and Malvazija istarska, following by cultivars Debit, Plavina, Babic, Marastina, Posip, Zlahtina, Crljenak kastelanski and Malvasija dubrovacka. The beginning of the production of the planting material of certain autochthonous cultivars can be associated with the results of the projects mentioned above. These facts show the increase in the popularity and importance of the autochthonous cultivars in Croatian wine market, which certainly encourages Croatia's reputation of a Mediterranean country with a very rich grape vine and wine culture and preserved natural resources.

Ovaj ogled nudi kratak prikaz teorije dediskurzacije kao teorije jednoga od važnih uzroka rata. Ključna tvrdnja teorije kaže da diskurzivni stavovi, kao što su laganje, proturječenje sebi, te kršenje obećanja, trebaju biti teorijski predstavljeni kao uzroci koji izravno doprinose pojavi stanja rata. Ogled također objašnjava u kojem smislu ova teorija implicira poimanje jezika kao generatora virtualnoga kolektivnog tijela. Treće, ogled se oslanja na Peloponeski rat kao empirijski dokazni materijal u prilog teorije dediskurzacije, te objašnjava razloge zbog kojih se ona ne može pomiriti sa teoretiziranjem rata u tradiciji teorija 'pravednoga rata'. Kao posljednje, ogled ističe neke etičke, epistemološke i političke implikacije kako bi se, koliko je to ovdje moguće, pojasnila šira lepeza stavova na koje se teorija dediskurzacije obvezuje. ; This essay briefly presents the theory of dediscoursification as a theory of one of the major causes of war. Its key claim reads that discursive attitudes, such as lying, self-contradicting, and promise-breaking, ought to be theorized as causes directly contributory to the emergence of the state of war. The essay also explains the sense in which the theory implies a view of language as a generator of the virtual collective body. Thirdly, the essay draws on the Peloponnesian war as an empirical evidence in support of the dediscoursification theory and explains why the theory cannot be reconciled with the just war tradition of theorizing on war. Lastly, some ethical, epistemological, and political implications are spelled out to clarify here the theory's wider commitments to the extent possible.

In this paper, the relationship between phonological awareness and letter knowledge and their inherent structures in the period of early literacy are examined. In this crosssectional study involving 746 children, factor analysis was performed one year before children began formal education, in order to define the latent variables that underlie manifest variables of phonological awareness and letter knowledge in Croatian, a language with transparent orthography. The results suggest that rhyme is equally distributed across both syllabic and phonemic awareness. The results also confirm a correlation between letter knowledge and phonological awareness, and phonemic awareness in particular. The analysis identified two factors related to letter knowledge, in which upper- and lowercase letters demonstrated partially different distributions between the two factors. These findings have implications for educational policy in the area of early literacy, especially in the development of preschool curricula and language intervention programs ; U radu se ispituje povezanost fonološke svjesnosti i poznavanja slova kao i njihova faktorska struktura u razdoblju rane pismenosti. Istraživanje se temelji na metodi presjeka i uključuje 746 djece koja su ispitana godinu dana pred polazak u školu. Provedena je faktorska analiza kako bi se odredile latentne varijable koje leže u pozadini manifestnih varijabli fonološke svjesnosti i poznavanja slova u hrvatskome jeziku kao jeziku transparentne ortografije. Podatci upućuju da je rima podjednako raspodijeljena na slogovnu i fonemsku svjesnost. Potvrđuje se i korelacija između poznavanja slova i svih razina fonološke svjesnosti, posebice fonemske svjesnosti. Analiza otkriva i dva faktora na varijabli poznavanja slova, pri čemu mala i velika i mala formalna slova pokazuju djelomično drugačiju raspodjelu između ta dva faktora. Dobiveni nalazi trebaju biti ugrađeni u obrazovnu politiku, i to u području predškolskoga obrazovanja, pri oblikovanju predškolskoga kurikula i planiranje intervencijskih jezičnih programa

Svrha je ovog istraživanja bila procijeniti degradaciju i amplifikaciju DNA, te kvantificirati GMO tijekom proizvodnje tofua. Maseni udjeli Roundup Ready® sojinog (RRS) kultivara od 0,9; 2; 3 i 5 % korišteni su za procjenu razine od praktičnog značaja za utvrđivanje praga označavanja. Metoda PCR u stvarnom vremenu bila je učinkovitija od konvencionalne metode PCR za analizu sirovog sojinog mlijeka, okare, kuhanog sojinog mlijeka i tofua. Negativan učinak mljevenja i mehaničke manipulacije bio je vidljiv u uzorku okare pripremljenom s 3 % RSS u kojem je bilo (2,28±0,23) % GMO-a, te s 5 % RRS u kojem je bilo (2,74±0,26) % GMO-a. Zagrijavanje na 100 ºC tijekom 10 minuta nije dovelo do bitne degradacije DNA niti u jednom uzorku. Sadržaj kultivara RRS u konačnom proizvodu (tofu) deseterostruko se smanjio tijekom obrade, u rasponu od 0,07 do 0,46 %, što je bilo ispod praga označavanja. Rezultati su razmatrani u svjetlu globalne usklađenosti GMO standarda, što bi moglo pozitivno utjecati na trgovinu djelomično prerađenim prehrambenim proizvodima kao što je tofu, a naročito na politiku označavanja proizvoda. ; The aim of this study is to assess DNA degradation, DNA amplification, and GMO quantity during tofu production. Soybean seeds were spiked with Roundup Ready® soybeans (RRS) at 0.9, 2, 3 and 5 % (by mass), to assess the level of RSS that would be of practical interest for threshold labelling. Real-time polymerase chain reaction (PCR) was more effective than conventional PCR in the analysis of raw soymilk, okara, boiled soymilk and tofu. The negative effect of grinding and mechanical manipulation was obvious in the okara sample prepared with 3 and 5 % RRS, where GMO content was reduced to (2.28±0.23) and (2.74±0.26) %, respectively. However, heating at 100 °C for 10 min did not cause significant degradation of DNA in all samples. The content of RRS in the final product, tofu, was reduced tenfold during processing, ranging from 0.07 to 0.46 %, which was below the labelling threshold level. The results are discussed in terms of global harmonization of GMO standards, which could have the positive effect on the trade of lightly processed foodstuffs such as tofu, especially regarding the labelling policies.

Ovaj rad bavi se važnošću "znanja" i "pristupa informacijama" u formiranju mišljenja mladih građana o pojedinim temama kroz deliberativne procedure. Deliberativna demokracija, kao demokratski model i demokratska procedura koja dopušta sudionicima uključivanje u racionalan i otvoren dijalog prije odlučivanja o određenoj temi, teorijski je okvir na kojem se temelji istraživanje predstavljeno u ovom radu. Empirijski dio našeg rada temelji se na deliberativnom događaju koji se odvio u listopadu 2014. na instituciji za visoko obrazovanje Western Macedonia University of Applied Sciences u Grčkoj. Tema deliberacije bila je "Anketna istraživanja javnog mnijenja o politici". Rezultati ovog istraživanja potvrđuju tezu iz relevantne literature koja naglašava kako deliberativne procedure obogaćuju znanje građana i tako im omogućavaju da učinkovito sudjeluju u procesu donošenja odluka. ; This paper addresses the importance of "knowledge" and "access to information" in the formation of young citizens' opinion through deliberative procedures. The research presented in this paper is grounded in the theoretical framework of deliberative democracy as a democratic model and procedure that allows participants to be engaged in a rational and open dialogue before deciding on a particular issue. Our research draws empirically upon a deliberative event that took place in October 2014 at the Western Macedonia University of Applied Sciences in Greece. The topic of deliberation was "Political Public Opinion Polls." The results of this study are commensurate with the dominant thesis in the relevant literature, which underlines that the deliberative procedure enriches the knowledge of citizens and thus enables them to participate effectively in the decision making process.

Prema analiziranim podatcima rezervi i pridobivanja nafte u svijetu 1995., 2005. i 2015. godine zabilježen je globalni porast rezervi nafte koje 1995. godine iznose 179,1 × 10^9 m3, 2005. godine 218,5 × 10^9 m3, a 2015. godine 269,9 × 10^9 m3. Prema podatcima koje donosi British Petroleum pridobivanje nafte jednako tako raste u razmatranome razdoblju, ali s manjom stopom porasta. Tako pridobivanje nafte u svijetu 1995. iznosi 10,8 × 10^9 m3, 2005. godine 13 × 10^9 m3, a 2015. godine 14,6 ×10^9 m3. Kretanje cijena nafte analizirano je u razdoblju od 1980. do 2015. godine. Mnogo različitih uzroka utječe na konstantne promjene cijena nafte, ali najutjecajniji čimbenici jesu geopolitičke krize u zemljama Srednjega istoka, velik porast potražnje za naftom i ekspanzija potrošnje u državama s velikim brojem stanovnika poput Kine, Indije i Brazila koja nije praćena odgovarajućim porastom ponude. Suvremeni politički odnosi puni su sukoba, što uvelike utječe na cijene nafte, a najbolji su primjer za to kratkotrajni porast cijena nafte 2011. godine, kada su u Libiji, koja u ukupnome svjetskom pridobivanju sudjeluje s 0,5%, započele oružane aktivnosti, ili onemogućavanje pridobivanja u državama poput Sirije i Jemena koje u 2015. godini jedva bilježe pridobivene količine. Usporedbom podataka o rezervama, pridobivanju te kretanju cijena nafte razvidno je da je gotovo svaki porast pridobivanja nafte, kasnije bivao popraćen padom cijena. ; According to analysed oil reserves and oil production worldwide during 1995, 2005 and 2015, a global increase in oil re- serves is observed. In 1995, there were 179.1 × 10^9 m3, in 2005 there were 218.5 × 10^9 m3 and in 2015 there were 269.9 × 10^9 m3 oil reserves. According to British Petroleum data, oil production is also increasing, but by a smaller ratio. Oil production in the world in 1995 was 10.8 × 10^9 m3, in 2005 it was 13.0 × 10^9 m3, and in 2015 14.6 × 10^9 m3. Oil price trends between 1980 and 2015 were analysed. Many different causes affect the constant oil price fluctuations, but the most influential are the geopolitical crises of the Middle Eastern countries, as well as a great increase in demand for oil and the expansion of the consumption of wealthy countries such as China, India and Brazil, which was not accompanied by a corresponding increase in supply. Modern political relations are full of conflicts, which greatly affect oil prices, and the best example is the short-term rise in oil prices in 2011, when armed conflicts started in Libya, or disablement of production in countries such as Syria and Yemen, which in 2015 can barely capture any production. By comparing reserves, earnings and oil price fluctuations, it is apparent that almost every increase in oil production, after the discovery of oil deposits, was later accompanied by a fall in prices.