Suchergebnisse

Labour market, value of wages and standard of living are inextricably linked determinants of economic development. Croatian GDP, living standards and purchasing power of the population are among the lowest in Europe. Wage growth in Croatia is present, but, as in most Central and Eastern European countries, it is not accompanied by an increase in labour productivity. The majority of the income of the Croatian population is spent on food, which is associated with low productivity of the economy. There is a significant dependence on social transfers in the structure of the household income, which, for a significant share of the population, represent the difference between poverty and relatively normal life. Croatia has failed to create economic models that enable economic growth through technological progress and strengthening of labour productivity. In order to improve the standard of living in the Republic of Croatia, it is necessary to solve the structural problems present in the labour market and create economic policies that encourage economic growth. This paper analyses the relationship between the value of wages, labour market and standard of living in the Republic of Croatia. The hypothesis is that structural problems in the Croatian labour market affect the value of wages, and consequently the standard of living of Croatian citizens. The aim of this paper is to analyse the structural problems on the labour market in Croatia and their impact on the value of wages. The purpose of this paper is to point out the importance of an efficient labour market in the national economy of the Republic of Croatia. ; Tržište rada, vrijednost plaća i životni standard neraskidivo su povezane odrednice gospodarskog razvoja. Hrvatski BDP, životni standard i kupovna moć stanovništva među najnižima su u Europi. Rast plaća u Republici Hrvatskoj postoji, ali, kao i u većini zemalja srednje i istočne Europe, nije popraćen porastom produktivnosti radne snage. Glavnina dohotka hrvatskoga stanovništva otpada na prehranu, što se povezuje sa slabom produktivnošću gospodarstva. U strukturi dohotka stanovništva primjećuje se i znatna ovisnost o socijalnim transferima koji, za znatan udio stanovništva, predstavljaju razliku između siromaštva i relativno normalnog života. Republika Hrvatska je podbacila u kreiranju ekonomskih modela koji omogućuju gospodarski rast kroz tehnološki napredak i jačanje produktivnosti radne snage. Kako bi se poboljšao životni standard u Republici Hrvatskoj, nužno je riješiti strukturne probleme prisutne na tržištu rada i kreirati ekonomske politike koje potiču gospodarski rast. U ovome radu analizira se veza između vrijednosti plaća, tržišta rada i životnog standarda u Republici Hrvatskoj. Postavljena hipoteza glasi: strukturni problemi na hrvatskom tržištu rada utječu na vrijednost plaća, a posljedično i na životni standard hrvatskih građana. Cilj rada jest analizirati strukturne probleme na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i njihov utjecaj na vrijednost plaća. Svrha rada je ukazati na važnost efikasnog tržišta rada u nacionalnom gospodarstvu Republike Hrvatske.

U radu se analiziraju mjere tržišta rada u Crnoj Gori iz perspective socijalnog ulaganja. Crna Gora je zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji i postoji potreba za usklađivanjem normativnog okvira. Socijalno ulaganje zadobiva znatnu pozornost kreatora politika u Europskoj uniji i nalazi se visoko na listi prioriteta socijalne politike. Slijedom toga, u radu se analizira funkcionira li crnogorsko tržište rada na sličan način kao ona u Europskoj uniji. Cilj rada je pokazati hoće li crnogorsko tržište rada biti spremno za pristupanje Europskoj uniji, kako normativno tako i u praksi. Analiza je usmjerena na aktivne politike tržišta rada jer su one jedna od najreprezentativnijih mjera socijalnog ulaganja u ovom području. Posebno se analiziraju dvije specifične mjere: takozvane naknade za majke i pripravnički program. Analiza pokazuje da Crna Gora ima dobru polazišnu točku u pogledu zakonskog okvira, ali u praksi nema socijalnog ulaganja. ; The paper analyses the developments of the labour market policies in Montenegro from the perspective of social investment. Montenegro is a candidate country for the European Union membership and there is a need of harmonisation of normative framework. Social investment is gaining considerable attention of EU policy makers and is positioned highly on the social policy agenda. Consequently, the paper examines whether Montenegrin labour market performs in the similar fashion as in the EU. The aim of the research is to show whether Montenegrin labour market will be ready for the accession, both normatively and in practice. Active labour market policies are in the focus of the paper, as they are one of the most representative social investment measures in this policy area. There is also an analysis of two specific policies: so called "mothers' allowances" and the "apprentice programme". This analysis shows that Montenegro has a good starting point in terms of the legal framework it has enacted, but in practice, social investment is not present.

New challenges that welfare states cope with brought to changed priorities in the area of social policies and the growing promotion of the dual-breadwinner model in European countries. As patterns of behaviour of men and women in the labour market are not just a reflection of the economic situation, the cultural context and individual beliefs, but also of the existing institutional arrangements in the area of social policies, work-family policies are becoming increasingly important and the area of growing intervention in many countries. Variations in work-family policies and economic activity, and the characteristics of the employment of parents in European countries bring the issue of their effect on the outcomes of parents at the labour market in the focus of interest of political and scientific debates, and efforts have been particularly made to answer the question which schemes of work-family policies really contribute to larger employment rates of parents and their better outcomes at the labour market, which is the central question of this paper as well. After a brief insight into the position of parents at the labour market in EU countries, particularly focusing on the gender differences and the differences between parents and childless individuals, the paper presents a detailed review of the results of the research dealing with the effects of different institutional context, i.e. work-family policies, on the outcomes of the parents at the labour market. The final part of the paper contains a brief discussion about the implications of the presented results of comparative studies on the situation and the development of measures in the area of work-family policies in Croatia, which clearly indicate the need for reforms. ; Novi izazovi s kojima se nose socijalne države doveli su do promijenjenih prioriteta na području socijalnih politika te rastuće promocije modela dvostrukog hranitelja u europskim zemljama. Kako obrasci ponašanja muškaraca i žena na tržištu rada nisu tek odraz ekonomske situacije te kulturnog konteksta i individualnih uvjerenja, već i postojećih institucionalnih uređenja na području socijalnih politika, upravo politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada postaju višestruko važne te područje rastuće intervencije u mnogim zemljama. Varijacije u politikama usklađivanja i ekonomskoj aktivnosti te obilježjima zaposlenosti roditelja u europskim zemljama dovode pitanje njihova učinka na ishode roditelja na tržištu rada u središte interesa javnopolitičkih i znanstvenih rasprava, a posebice se pokušava dati odgovor na pitanje kakve sheme politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada stvarno i doprinose većim stopama zaposlenosti roditelja i njihovim boljim ishodima na tržištu rada, što je središnje pitanje i ovog rada. Nakon kratkog uvida u položaj roditelja na tržištu rada u zemljama EU-a, posebice se fokusirajući na rodne razlike te razlike između roditelja i pojedinaca bez djece, daje se detaljan pregled rezultata istraživanja koja su se bavila djelovanjem različitog institucionalnog konteksta, odnosno politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada, na ishode roditelja na tržištu rada. U zaključnom se dijelu kratko raspravljaju implikacije prikazanih rezultata komparativnih studija za stanje i razvoj mjera na području politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj, a koje jasno ukazuju na nužnost reformi.

U početku 21. stoljeća često se koristi pojam pozitivne (afirmativne) diskriminacije. Pozitivna diskriminacija mjera je koju poduzima vlada, neka organizacija ili korporacija s ciljem da se smanje nejednakosti u društvu nastale upravo diskriminacijom, na način da se pružaju određene povlastice onima koji su pretrpjeli neku vrstu diskriminacije. Nastala je u Sjedinjenim Američkim Državama na inicijativu predsjednika Kennedyja, Johnsona i Nixona. Diskriminacija, nažalost, ima mnogo oblika, a neke od najzastupljenijih diskriminacija su: rasne, rodne, dobne, religijske, etničke. Središte ovoga rada bit će na organizacijskoj i korporativnoj pozitivnoj rodnoj diskriminaciji na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Žene na radnom mjestu marginalizirane su, imaju manje plaće i sporije napreduju na hijerarhijskoj organizacijskoj ljestvici, što ih vrlo često stavlja pred izbor oko svojih reproduktivnih odluka. Stoga je problem istraživanja rodna nejednakost na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, što dovodi do socioekonomskih nejednakosti između dviju rodnih grupa. Glavni je cilj istraživanja postići bolje razumijevanje kako pozitivna rodna diskriminacija utječe na veće uključivanje žena na tržište rada u Republici Hrvatskoj. Prikupljanje relevantnih podataka i informacija temeljit će se na sekundarnim (relevantna znanstvena i stručna literatura te dokumentacija odabranih organizacija) i primarnim istraživanjima (anketiranje i dubinski intervjui). Populacija ispitanika anketnim upitnikom su žene na menadžerskim pozicijama, a za intervjue donositelji korporativnih odluka (top menadžeri odabranih organizacija). Veličina uzorka za anketiranje je 30 (N=30), a za intervjue 6 (N=6). Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da razumijevanje rodne diskriminacije te izgradnja svijesti da svi imaju jednake mogućnosti na radnom mjestu potiče žene na veće uključivanje na tržište rada u Republici Hrvatskoj, što doprinosi razvoju socioekonomske jednakosti između žena i muškaraca. ; In the beginning of the 21st century, the term positive discrimination is often used. Positive discrimination is a measure taken by the government, organization or corporation in order to reduce inequalities in the society occurred by discrimination in a way that provides certain benefits to those who have suffered some kind of discrimination. It was formed in the United States of America at the initiative of presidents Kennedy, Johnson and Nixon. Unfortunately discrimination takes many forms, and some of the most common are: race, gender, age, religion and ethnic minority. The focus of this paper will be on organizational and corporative positive gender discrimination in the labour market in Croatia. Women in the workplace are marginalized, have lower wages and slower progress on the hierarchical organizational ladder, which often forces them to make reproductive decisions. Therefore, the problem of this research is gender inequality in the labour market in Croatia which leads to socio-economic inequalities between the two gender groups. The main aim of the research is to achieve a better understanding of how positive gender discrimination affects the greater involvement of women in the labour market in Croatia. The relevant data and information will be collected using secondary (relevant scientific and technical literature and documentation of selected organizations) and primary research (surveys and in-depth (thorough) interviews). The target questionnaire population are women in managerial positions, and for the interviews are corporate decision-makers (top managers of selected organizations). The sample size for the survey is 30 (N=30), and for interviews 6 (N=6). The results of the study suggest that understanding of gender discrimination and building awareness of equal opportunities in the workplace encourages women to a greater participation in the labour market in Croatia, which contributes to the development of socio-economic equality between women and men.

Diskriminacija je jedna od aktualnih problematika na međunarodnoj razini, posebice kada je riječ o onoj koja se provodi na tržištu rada. Ovaj multidimenzionlani proces utječe na niz negativnih socio-ekonomskih učinaka na razini nekog gospodarstva i društva. Zbog toga podliježe sve restriktivnijem zakonodavnom tretmanu i istraživanjima vodećih dionika. Konačni rezultat je njegovo suzbijanje i kontroliranje. Najzastpuljeniji oblici diskriminacije na tržištu rada su diskriminacija prema spolu i prema dobi. Iako postoje brojni čimbenici koji uzrokuju diskriminaciju na tržištu rada generalno se ističe kako je riječ o nepovoljnim političkim, socijalnim i ekonomskim stanjima na nekom području. Vjeruje se kako ona onemogućuju socijalni naredak i održivi razvoj gospodarstava diljem svijeta. Vodeći značaj u suzbijanju diskriminacije na međunarodnom tržištu rada ima Europska unija. Već duži niz godina ona provodi antidiskriminacijske politike i politiku jednakih mogućnosti za sve članove društva. Time predstavlja uzornu praksu i ostalim državama , pa tako i Hrvatskoj. ; Discrimination is one of the current issues at the international level, especially when is an object of the labor market. This multidimensional process influences a numerous negative socio-economic effects at the level of an economy and its society. Therefore, it is a subject to more restrictive legislative treatment and researches by leading stakeholders. The final result is its suppression and control. The most impeccable forms of discrimination on the labor market are discrimination against sex and age. Although there are the numerous factors that cause discrimination on the labor market, it is generally noted that this is coused by political, social and economic situation in some area. It is believed that discrimination on the labor market prevent the social order and sustainable development of economies around the world. The European Union has a leading role in combating discrimination on the international labor market. For a number of years now, EU ...

Diskriminacija je jedna od aktualnih problematika na međunarodnoj razini, posebice kada je riječ o onoj koja se provodi na tržištu rada. Ovaj multidimenzionlani proces utječe na niz negativnih socio-ekonomskih učinaka na razini nekog gospodarstva i društva. Zbog toga podliježe sve restriktivnijem zakonodavnom tretmanu i istraživanjima vodećih dionika. Konačni rezultat je njegovo suzbijanje i kontroliranje. Najzastpuljeniji oblici diskriminacije na tržištu rada su diskriminacija prema spolu i prema dobi. Iako postoje brojni čimbenici koji uzrokuju diskriminaciju na tržištu rada generalno se ističe kako je riječ o nepovoljnim političkim, socijalnim i ekonomskim stanjima na nekom području. Vjeruje se kako ona onemogućuju socijalni naredak i održivi razvoj gospodarstava diljem svijeta. Vodeći značaj u suzbijanju diskriminacije na međunarodnom tržištu rada ima Europska unija. Već duži niz godina ona provodi antidiskriminacijske politike i politiku jednakih mogućnosti za sve članove društva. Time predstavlja uzornu praksu i ostalim državama , pa tako i Hrvatskoj. ; Discrimination is one of the current issues at the international level, especially when is an object of the labor market. This multidimensional process influences a numerous negative socio-economic effects at the level of an economy and its society. Therefore, it is a subject to more restrictive legislative treatment and researches by leading stakeholders. The final result is its suppression and control. The most impeccable forms of discrimination on the labor market are discrimination against sex and age. Although there are the numerous factors that cause discrimination on the labor market, it is generally noted that this is coused by political, social and economic situation in some area. It is believed that discrimination on the labor market prevent the social order and sustainable development of economies around the world. The European Union has a leading role in combating discrimination on the international labor market. For a number of years now, EU has implemented anti-discrimination policies and policies of equal opportunities for all members of society. This is a good exemplary practice for other countries of the world, as is Croatia.

Tržište energetskih mineralnih sirovina predstavlja kompleksne odnose ponude i potražnje dobara koje ovise o velikome broju čimbenika i rizika koje nose sa sobom. Rizici koji se pojavljuju mogu se podijeliti na tehnološke, ekonomske, političke, geopolitičke i druge. Tehnološki rizici mogu se javiti u svim segmentima poslovanja od istraživanja do transporta. Energetski ekonomski rizici uključuju moguće gubitke zbog, primjerice, pada cijena sirove nafte, porasta troškova za eksploataciju nafte, požara u rafineriji i sl. Osim energetskih ekonomskih rizika u obzir je potrebno uzeti i financijske rizike. Financijski rizici odnose se na moguće gubitke zbog promjena vrijednosti financijske imovine koju su izdale energetske kompanije, a mogu se podijeliti na: tržišni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i pravni rizik. Zbog velike promjenjivosti cijena energije energetske kompanije rizike eliminiraju ili smanjuju na najmanju moguću mjeru energetskim financijskim derivatima, i to terminskim ugovorima te opcijama. Specifičnosti energetskih tržišta leže u nerazmjernoj geografskoj distribuciji rezervi energenata i eksploatacije s jedne te potrošnje energenata s druge strane. Tržišta nafte u svijetu, iako su zbog trgovine određenim markerima geografski lokalizirana, čine jedinstveno globalno tržište nafte sa sve manjim cjenovnim razlikama ponajprije zbog transportnih mogućnosti dobave nafte. Razvojem tehnologije ukapljivanja plina (UPP) sve je veći pritisak i na plinska tržišta i njihovu integraciju u globalno tržište, što je jedna od trenutačnih inicijativa unutar EU-a, iako su još uvijek znatne cjenovne razlike na pojedinim plinskim tržištima u svijetu (Sjedinjene Američke Države, Jugoistočna Azija). Razvoj globalnih energetskih tržišta omogućen je razvojem trgovine terminskih i opcijskih ugovora za trgovinu energentima koji su zamijenili prethodne bilateralne dogovore o kupoprodaji energenata između proizvođača i potrošača. Terminski su ugovori standardizirani ugovori kojima kupac pristaje kupiti određenu količinu robe (npr. sirove nafte) po određenoj cijeni s isporukom na neki datum u budućnosti. Prednosti su terminskih tržišta cjenovna transparentnost i informacije oko očekivanih cijena proizvoda. Opcijski ugovor sporazum je između prodavača i kupca koji kupcu ugovora daje pravo na kupnju ili prodaju određene robe po određenoj cijeni u budućnosti. Cijenu opcije određuje cijena temeljne imovine, cijena iskorištenja, rizik imovine, vrijeme dospijeća te kamatna stopa. Kupci i prodavači mogu upravljati rizikom promjene cijene kupnjom ili prodajom terminskih i opcijskih ugovora. Rizik se može potpuno eliminirati, ograničiti ili se katkad može preuzeti neuobičajeno velik rizik, za neku naknadu, što omogućuju terminska i opcijska tržišta koja su analizirana u radu kao i strategije trgovanja na njima. ; Energy mineral resources markets are represented by complex supply and demand ratios which are depending on different factors such as technical (transport) and geopolitical. The main specific of energy markets is represented by an uneven geographic distribution of hydrocarbon reserves and exploration on one hand and energy consumption on the other. World oil markets, although geographically localized, because of specific market trade, represent unique global market with decreasing price difference. Price differences are result of development of a transport possibilities of oil supply. Development of transport routes of natural gas and increasing number of liquefied natural gas terminals in the world give pressure to natural gas market and its integration into global gas market. Integration of regional gas markets into a common European gas market is main energy policy of EU concerning natural gas. On the other hand, there are still significant price differences on some markets (e.g. United States of America - South East Asia). Development of global energy markets is enabled by development of a futures and options contracts of an energy trade which have replaced bilateral contract deals between producers and consumers. Futures contracts are standardized contracts traded on exchanges. Buyer agrees to buy certain quantity of stock for an agreed upon price and with some future delivery date. Option is a contract which gives a buyer the option of the right to buy (or sell, depending on the option) an asset at predetermined price and at a later date. Stocks price risk can be managed with the purchase and selling futures and options contracts. This paper deals with futures and options energy markets and their market strategies.

Predmet istraživanja diplomskog rada je jedinstveno tržište Europske unije. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o jedinstvenom tržištu Europske unije na osnovu kojih će se iznijeti zaključak o utjecaju pandemije COVID-19, utjecaju BREXITA na jedinstveno tržište Europske unije te istražiti očekivanja za budućnost u vidu Digitalnog jedinstvenog tržišta Europske unije kroz Projekt EU4Digital Initiative. Nakon uvoda, metodologije istraživanja te navedenih izvora podataka definiraju se temeljne značajke Europske unije. Objašnjen je proces pristupanja Europskoj uniji te detaljnije razrađene situacije između država članica, država kandidatkinja i država potencijalnih kandidatkinja sa Europskom unijom. Nakon razrade osnovnih informacija o Europskoj uniji, prikazan je proces ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te ekonomski učinci ostvareni ulaskom u Zajednicu. Ekonomski učinci promatrani su na osnovi uvoza, izvoza, nezaposlenosti, bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Detaljno su objašnjenje "Četiri slobode" u okviru strategije jedinstvenog tržišta Europske unije, odnosno sloboda kretanja robe, sloboda kretanja kapitala, sloboda osnivanja i pružanja usluga, sloboda kretanja osoba. Osim suradnje država članica Europske unije na jedinstvenom tržištu, pobliže je prikazana i suradnja sa Istočnoeuropskim zemljama, poznato kao Istočno partnerstvo. Donesen je program za jedinstveno tržište Europske unije za razdoblje 2021. – 2027,. koji posjeduje šest temeljnih ciljeva u navedenom periodu. Brexit i Covid-19 najveće su promjene koje su se dogodile na području Europske unije od 2020. godine, a prethodno je suočena sa promjenama u digitalnoj tehnologiji. Cilj ovoga rada je sagledati cjelokupnu situaciju na području Europske unije te istražiti na koji način će digitalne tehnologije, odlazak Velike Britanije iz Europske unije te pandemija COVID-19, utjecati na jedinstveno tržište Europske unije. ; The subject of the thesis research is the single market of the European Union. The aim of the ...