Suchergebnisse

nema

The conventional macroeconomic paradigm is that monetary policy provides the nominal anchor for inflation expectations and that fiscal policy is disciplined in implementing credible and timely revenue-expenditure measures when debt rises, in order to ensure sustainability. In this scenario monetary policy is active, whereas fiscal policy is passive, which is referred to as monetary dominance. However, the proponents of the Fiscal Theory of the Price Level emphasize that another regime may be possible - the one of fiscal dominance. In this setup, primary balance follows some arbitrary path, not necessary compatible with the evolution of government debt, and monetary policy is faced with limited room for manoeuvre as it has no option but to adjust to fiscal developments. Following these theoretical foundations, the aim of this paper is to empirically ascertain the prevailing policy regime (monetary versus fiscal dominance) in five emerging European economies (Hungary, Romania, Bulgaria, Serbia and Macedonia). In line with expectations, results overwhelmingly suggest that monetary policy may have been subordinated to fiscal policy over the period of analysis in all economies under scrutiny and that fiscally-led regime prevailed. ; Konvencionalno makroekonomsko stanovište podrazumeva da je monetarna politika ključna za usidravanje inflacionih očekivanja, dok je fiskalna politika disciplinovana u sprovođenju kredibilnih i blagovremenih prihodno-rashodnih mera u slučaju rasta javno duga, a kako bi osigurala održivost. U ovom scenariju monetarna politika je aktivna, dok je fiskalna politika pasivna, što se u literaturi označava kao monetarna dominacija. Međutim, zagovornici fiskalne teorije nivoa cena naglašavaju da može postojati još jedan režim – režim fiskalne dominacije. U ovoj postavci, primarni budžetski saldo prati neki arbitraran put, koji nije nužno kompatibilan sa evolucijom javnog duga, a monetarna politika se suočava sa ograničenim prostorom za manevar budući da na raspolaganju nema mnogo opcija i u ...

The goal of the paper is to identify and estimate transmission of monetary policy impulses through the broad credit and bank capital monetary policy transmission channels in the "core" and "peripheral" countries of the euro area. We employ the Euro Area Banking Lending Survey to identify the channels. Following identification, we employ the data in a panel vector autoregression model (PVAR) to investigate the pass-through of the standard and nonstandard monetary policy impulses to the gross domestic product (GDP), inflation, and volume of loans. The results imply that channels are interrelated and the broad credit channel is relatively stronger than the bank capital channel, while the relative importance of the bank capital channel is higher in peripheral than core euro area countries. ; Cilj rada je identificirati i procijeniti učinke transmisije impulsa monetarne politike kroz kanal asimetričnih informacija (neto imovine dužnika, odnosno vrijednosti kolaterala) i kapitaliziranosti poslovnih banaka u zemljama jezgre i periferije Eurozone. U procijeni se koristi Euro Area Banking Lending anketa za potrebe identifikacije promjena u promatranim kanalima transmisije. Nakon identifikacije, pomoću prikupljenih podataka i panel vektorskog autoregresijskog modela procjenjuje se efekt konvencionalnih i nekonvencionalnih impulsa monetarne politike na BDP, inflaciju i obujam kredita. Rezultati ukazuju kako su promatrani kanali monetarne transmisije korelirani, kako je kanal asimetričnih informacija (neto imovine dužnika) relativno važniji od kanala kapitaliziranosti poslovnih banaka, te kako je kanal kapitaliziranosti poslovnih banaka relativno važniji od kanala asimetričnih informacija u zemljama periferije.

Uzimajući u obzir specifičnosti makedonskog gospodarstva, kao malog otvorenog gospodarstva s fiksnim tečajem, cilj ovog istraživanja je dati doprinos raspravi o tome jesu li zemlje s takvim karakteristikama pod dominacijom monetarnog ili fiskalnog režima i da li se dominacija tijekom vremena promijenila i zašto. Koristi se rekurzivni VAR model kako bi se utvrdilo jesu li proračunska salda u Makedoniji postavljena egzogeno i neovisno od obveza u javnom sektoru u razdoblju 2000. – 2011. Rezultati pokazuju da ciklički prilagođen saldo središnje vlade bitno ne reagira na promjene javnog duga. Tako je osnovni zaključak da se u analiziranom razdoblju malo pozornosti posvećuje razini javnih obveza (javnog duga) u postavljanju diskrecijske fiskalne politike, što pokazuje da fiskalna politika može potkopati cilj monetarne politike, te da dominira nad monetarnom politikom. ; Тaking into account the specific features of the Macedonian economy, as a small, open economy with a fixed exchange rate, the goal of this research is to contribute to the discussion of whether countries with such characteristics are under monetary or fiscal dominant regime and whether the dominance has changed over time and why. We use a recursive VAR model to determine whether budget balances in Macedonia were set exogenously and independently from public sector liabilities in the period 2000 – 2011. The results show that the cyclically adjusted balance of central government does not significantly respond to the public debt changes. Thus the basic conclusion is that in the analyzed period, a little attention is paid to the level od public liabilities (public debt) in setting current discretionary fiscal policy, indicating that fiscal policy can undermine the goal of monetary policy and that it dominates over monetary policy.

The assumption is that expansionary monetary policy is good for reducing unemployment, and vice versa. In this context, the status of monetary policy is defined, which is called monetary conditions. For this, the IFIS Financial Conditions Index published by the Institute of Economics, Zagreb, was used as a synthetic indicator of the state of numerous monetary variables (27 variables). By analysing the movements of restrictive and expansionary monetary conditions presented by the IFIS index and the unemployment rate conducted in this paper, it can be concluded that there is a strong link between the index of macroeconomic monetary conditions and unemployment in Croatia. This relationship operates with a time lag of one year, i.e., a change in monetary conditions leads to a change in the overall unemployment rate after one year. Although there is a link between monetary conditions and youth unemployment, it is weaker because youth unemployment is significantly influenced by other factors. These are primarily emigration after Croatia's accession to the European Union and liberalization of the labour market. ; Pretpostavka je da ekspanzivna monetarna politika pogoduje smanjenju nezaposlenosti, a vrijedi i obrnuto. U tom kontekstu definiran je status monetarne politike koji se naziva monetarnim uvjetima. Za to je korišten indeks financijskih uvjeta IFIS koji objavljuje Ekonomski institut, Zagreb, kao sintetički pokazatelj stanja brojnih monetarnih varijabli (27 varijabli). Analizom kretanja restriktivnih i ekspanzivnih monetarnih uvjeta prikazanih IFIS indeksom i stope nezaposlenosti koja je provedena u ovom radu, može se zaključiti da postoji jaka veza između indeksa makroekonomskih monetarnih uvjeta i nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ta veza djeluje s pomakom od godinu dana, odnosno promjena monetarnih uvjeta dovodi do promjene u ukupnoj stopi nezaposlenosti nakon godinu dana. Iako postoji veza i između monetarnih uvjeta i nezaposlenosti mladih, ona je slabija jer na nezaposlenost mladih značajnije utječu drugi ...

U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.

Ovaj rad bavi se pitanjem monetarnog odbora kao forme monetarne politike u smislu njegove optimalnosti u teoriji te mogucnosti i komplikacija primjene u praksi. Dat je kratak pregled literature na temu izbora optimalne politike deviznog kursa a zatim i primjeri i definicija monetarnog odbora u praksi. Rad nadalje navodi probleme implementacije monetarnog odbora u praksi te fundamentalne prijetnje i prakticne korake koje treba preduzeti kako bi on optimalno djelovao na ekonomiju. Konacno rad iznosi zakljucak da monetarni odbor, za male ekonomske sisteme, moze biti i jeste optimalna monetarna politika ako se pri njegovoj primjeni pridrzava navedenih pravila.

U ovom istraživanju ispitana je realna ekonomska aktivnost i monetarna politika SAD-a u usporedbi s vanjskotrgovinskom bilancom i valutnim tečajevima, primjenjujući modele Qual VAR i nelinearni VAR model. Ustanovili smo da međunarodno poslovanje s Brazilom, Kanadom i Meksikom ne dovodi do moguće recesije u SAD-u. Vrijednost domaće valute Brazila, Kanade i Meksika u odnosu na američki dolar ne pridonosi mogućoj recesiji na deviznom tržištu. Također smo pokazali da će kontrakcija američke ekonomije i kontrakcijska monetarna politika dovesti do aprecijacije američkog dolara vodeći do priljeva kapitala. Iako negativna stopa federalnih fondova (shadow interest rate) može imati asimetrične učinke na vanjskotrgovinsku bilancu s Kanadom i USD / CAD-om, smatramo da će vanjskotrgovinska bilanca s Meksikom i USD / MXN biti pozitivno ili negativno uvjetovana povećanjem odnosno smanjenjem stope federalnih fondova. ; In this study, the real economic activity and monetary policy in the US are examined in comparison with the foreign trade balance and exchange rates, using Qual VAR and nonlinear VAR models. We found that the foreign trade with Brazil, Canada and Mexico do not lead to a possible recession in the US. The value of the domestic currency of Brazil, Canada and Mexico against the US dollar does not contribute to a possible recession over the foreign exchange market. We also show that a contraction in the US economy and contractionary monetary policy will lead to the appreciation of the US dollar by leading to capital inflows. Although the shadow interest rate may have asymmetric effects on the foreign trade balance with Canada and USD/CAD, we find that the foreign trade balance with Mexico and USD/MXN will be affected positively/negatively by an increase/decrease in the shadow interest rate.

The current study aims to examine the effect of financial and cash policies on evaluating risk associated in stock trading, and measuring stock performance of Amman stock exchange market. The method used in order to reach the objective of the current study, was through a questionnaire which has been designed for this purpose, and it was distributed randomly to the traders of Amman stock exchange market in the month of January 2o17. The number of valid questionnaires analyzed were 180 out of 200 questionnaires distributed. Resolution data were analyzed using the statistical program Smart PLS, (Partial Least Square). The Study concluded that financial and cash policies affect the investment environment, and Amman stock exchange market currently revealed that the number of traded shares decreased by 3.3% compared by the same period of last year and the number of executed transactions decreased by 25.3% in comparison with the same period of last year. ; Cilj je ovog rada istražiti učinak financijske i monetarne politike na procjenu rizika vezanih uz trgovanje dionicama i mjerenje rezultata Burze vrijednosnica u Ammanu. Da bi se postigao taj cilj sastavljen je upitnik i distribuiran slučajnim izborom među sudionicima na tržištu kapitala na burzi u Ammanu u mjesecu siječnju 2017. Od 200 podijeljenih upitnika vraćeno je 180 ispravno ispunjenih. Dobiveni podaci analizirani su pomoću statističkog programa Smart PLS (Partial Least Square). Zaključak istraživanja bio je da financijska i monetarna politika utječu na investicijsko okruženje, a iz rezultata burze u Amanu zaključuje se da je broj dionica kojima se trgovalo pao za 3,3% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a broj izvršenih transakcija opao je za 25,3 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

The aim of this paper is to test the impacts of oil price increases on monetary policy implementation in the largest oil importers. For that purpose, we estimate structural vector error correction (SVEC) models to show the impacts of oil price increases on industrial production, consumer prices and immediate interest rates which are the elements of Taylor rule for the four largest oil importers (the USA, the EU, China and Japan). Our results indicate that oil price increases transmit to output and inflation and lead to fluctuations in industrial production, consumer prices and immediate interest rates which in turn influence the monetary policy stance in the following periods. The basic conclusion of research is that the channels through which oil prices affect output, inflation and interest rates should be identified by the monetary policy authorities of the USA, the EU, China and Japan. We also emphasize the importance of the determination of the optimal monetary policy framework to eliminate the negative consequences of oil price increases. ; Cilj ovog rada je ispitati utjecaj poskupljenja nafte na provođenje monetarne politike najvećih naftnih uvoznika. U tu svrhu procjenjujemo modele strukturnog vektora ispravljanja pogrešaka (SVEC) da bi pokazali utjecaj poskupljenja nafte na industrijsku proizvodnju, potrošačke cijene i neposredne kamatne stope, elemente Taylorova pravila koji se odnose na četiri najveća naftna uvoznika (SAD, EU, Kina i Japan). Naši rezultati pokazuju da se rast cijena nafte prenosi na proizvodnju i inflaciju te dovodi do promjena u industrijskoj proizvodnji, potrošačkim cijenama i neposrednim kamatnim stopama koje pak utječu na monetarnu politiku u razdobljima koja slijede. Temeljni zaključak istraživanja je da bi vlasti monetarne politike u SAD-u, EU, Kini i Japanu trebale identificirati kanale kroz koje cijene nafte utječu na proizvodnju, inflaciju i kamatne stope. U radu se također naglašava važnost određivanja optimalnog okvira monetarne politike kako bi se uklonile negativne posljedice poskupljenja nafte.

This thesis investigates the impact of the exchange rate regime choice on participants in the economy. The usual approach to the investigate the impact of the exchange rate changes in the economy is to investigate how do the changes in the exchange rate value impact the changes in the inflation rate. In order to stabilize inflation many central banks often adopt fixed or very stable exchange rates. This thesis takes another approach entirely and contests the narrow view of the exchange rate to just inflation. This thesis postulates that the choices of the exchange rate regime in itself dictates the behavior of economic agents. Under different exchange rate regimes the economic participants will make different choices and the difference in choices will be exhibited in the economic data. So economies with different exchange rate regimes will have different data properties for same economic variables. The focus of analysis is the transition small open economies which have to make a choice between stable and variable exchange rate regime. The interaction between participants in the economy is investigated through a dynamic model with optimizing agents under two states: stable and variable exchange rate regime. The participants analyzed in the thesis are: central bank, banks, households, firms and governments. Each participant makes optimal choices under each state of the exchange rate regime. Once the model is implemented interactions between the participants is investigated and how different choices change the data behavior. The model created is heavily skewed towards the impact of the monetary policy on the economy and does not investigate deeply into the fiscal policies. The predictions from the model are compared to the actual data on a sample of 10 transition economies: Bulgaria, Czech Republic, Croatia, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Romania, Slovakia, Slovenia. The model does very well in terms of the monetary variables like foreign debt, household debt. From the data it is clear there are possible fiscal policies which could offset the effects of a particular exchange rate regime, but on the data set this was only done in Czech Republic. Comparing the model and the data it is clear the choice of the exchange rate regime and the change of the exchange rate regime (switch in the regime) does cause different economic behavior of economic participants. This brings another light to the influence of the monetary policy on the economy since from the model and the data it is clear the choice of the exchange rate regime play a significant role in the process of decision making of economic participants. The model predicts and the data confirms there is a considerable differences in the economic variables between the two regimes. The most striking differences are in: household debt and foreign debt. The model and the data both show the variable exchange rate is superior to stable exchange rate regime ; Ta doktorat raziskuje, kakšen je vpliv izbire tečajnega režima na udeležence v ekonomiji. Standardni pristop k analizi vpliva spremembe tečaja na ekonomijo je analiza, kako spremembe v vrednosti tečaja vplivajo na vrednost in spremembe stopnje inflacije. Ker si centralne banke želji stabilizirati inflacijo, se številne med njimi pogosto odločijo za režim fiksnega ali stabilnega tečaja. Ta doktorat ima povsem drugačen pristop in zavrača ozek pogled na tečaj, ki je povezan samo z inflacijo. Ta doktorat določa, da izbira tečajnega režima sama po sebi diktira obnašanje udeležencev v ekonomiji. Pod različnimi tečajnimi režimi bodo udeleženci v ekonomiji sprejemali različne odločitve in razlike v odločitvah bodo vidne v ekonomskih podatkih. To pomeni, da bodo podatki iz ekonomij z različnimi tečajnimi režimi imeli različne karakteristike za iste ekonomske spremenljivke. Fokus analize je na malih odprtih ekonomijah tranzicije, ki se morajo odločiti med stabilnim in spremenljiv tečajnim režimom. Interakcija med udeleženci v ekonomiji je raziskana preko dinamičnega modela z optimizacijskimi udeleženci v dveh različnih stanjih: stabilnem in spremenljivem tečajnem režimu. Analizirani ekonomski udeleženci so: centralna banka, banke, gospodinjstva, podjetja, vlada. Vsak udeleženec izbira optimalne odločitve glede na stanje tečajne politike. Ko je model zaokrožen, se analizira povezanost med udeleženci in različne ekonomske odločitve bi se morale pokazati v ekonomskih podatkih. Model je narejen tako, da je naklonjen vplivu monetarne politike na ekonomijo in ne raziskuje globlje fiskalne politike. Predvidevanja iz modela so primerjana z dejanskimi podatki na vzorcu iz 10 tranzicijskih držav: Bolgarije, Češke, Hrvaške, Estonije, Madžarske, Latvije, Litve, Romunije, Slovaške in Slovenije. Model se je pokazal kot zelo dober pri monetarnih spremenljivkah kot zunanji dolg ali dolg gospodinjstev. Iz podatkov je tudi jasno, da obstajajo fiskalne politike, ki bi lahko odpravile slabe učinke posameznega tečajnega režima, vendar je v dejanskih podatkih to storjeno samo na Češkem. S primerjavo modela in podatkov je dokazano, da izbira tečajnega režima in spremembe v tečajnem režimu (iz enega režima v drugega) zares povzročajo spremembe v obnašanju udeležencev v ekonomiji. Ta raziskava na novo osvetljuje vpliv monetarne politike na ekonomijo, glede na to, da model in podatki jasno kažejo, da izbira tečajnega režima igra pomembno vlogo pri procesu sprejemanja odločitev udeležencev v ekonomiji. Model predvideva in podatki kažejo, da obstajajo pomembne razlike med dvema tečajnima režimoma. Največja razlika je v dolgu gospodinjstev in zunanjem dolgu. Model in podatki prav tako kažejo, da je spremenljivi tečajni režim superioren stabilnemu tečaju.