Suchergebnisse

Rad sagledava bunkerske sustave upisane u topografiju europskog kontinenta kao vrstu znakova koji označavaju rituale prijelaza iz jednog geopolitičkog i društveno-političkog stanja u drugo. Oni time funkcioniraju kao vrsta simbolizacije ratne traume, poput znakova koji ostaju urezani u kožu poslije rituala prijelaza kod "primitivnih naroda". Uzimajući u obzir teze socijalnog psihologa Richarda Koenigsberga da postoji identifikacija ega pojedinca s formacijom nacionalnog ega te teze Sigmunda Freuda da je ego uvijek povezan s površinom kože, naglašava se uloga arhitekture kao proizvoda označavanja kože pri ritualima prijelaza. Danas, kad migranti prolaze pokraj bunkera iz Drugog svjetskog rata na hrvatskomađarskoj granici da bi se provukli kroz novosagrađenu ogradu s čeličnim žiletima, stvara se novi ožiljak na koži Europe, formira se njezin novi identitet, a društvo u cijelosti sudjeluje u ritualu prijelaza iz starog u još uvijek nepoznato novo. ; This paper focuses on the bunker systems inscribed in the topography of the European continent as a sort of signs indicating rites of passage from one geopolitical and socio-political state into another. They symbolize the war trauma in a way, like signs that remain incised in one's skin after the rites of passage practiced by the "primitive peoples". In reference to the hypothesis of social psychologist Richard Koenigsbergad that the individual tends to identify himself with the formation of the national ego, and that of Sigmund Freud, for whom the Ego is always related to the surface of the skin, architecture is seen as a product of marking the skin in rites of passage. Today, when migrants pass by the bunkers from World War II at the Croatian-Hungarian border in order to squeeze themselves through the newly erected fence with steel blades, a new scar emerges on the skin of Europe, shaping its new identity, and the society as a whole participates in this rite of passage from the old state into a new one, still unforeseeable.

Cilj je rada ustanoviti je li u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj došlo do smanjenja broja građana koji se identificiraju kao građani Europske unije te koji elementi utječu na dinamiku kreiranja europskoga identiteta. Razlog se istraživanja tematike vidi u rastu populističkih narativa u Europskoj uniji koji su npr. vodili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, za razliku od uobičajenih politoloških analiza koncepta europskoga identiteta u radu se nastoji dati uvid u interdisciplinarni okvir proučavanja. U prvome se dijelu rad donosi pregled teorija kolektivnoga identiteta u psihologiji i antropologiji. Psihološke se teorije identiteta interpretiraju socijalnom i kulturalnom psihologijom. Antropološke se teorije identiteta dijele na ranije i postmoderne antropološke interpretacije. Fokus je rada na interpretiranju kategorije europskog identiteta, proizvoljno odabranim elementima psihologije i antropologije. Metodološki dio rada obuhvaća analizu i interpretaciju statističkih podataka na temelju niza longitudinalnoga istraživanja Eurobarometer Standard. Kod analize podataka pravi se razlika između razine Europske unije i razine Republike Hrvatske. Rezultati provedene analize upućuju na rast hibridnoga oblika identiteta koji se sastoji od nacionalnoga identiteta na prvome mjestu i europskoga identiteta na drugome mjestu. Isto tako, građani Europske unije smatraju da im je identitetski bliža lokalna razina države, grada ili sela. Konačno, elementi koji kreiraju dinamiku razvoja europskoga identiteta nisu isti za sve građane Europske unije te ovise o široj društveno-političkoj situaciji. ; The main goal of this article is to establish whether in the European Union and Croatia there has been a decrease in the number of citizens who identify themselves as citizens of the European Union, and what are the elements that contribute to the dynamics of creation of the European identity. The reason for exploring this particular topic is the growth of populist narratives in the European Union that potentially led to the UK's exit from the European Union. However, unlike the usual political analysis of the concept of European identity, the article tries to provide an interdisciplinary insight. The first part of the article provides an overview of the theories of collective identity in psychology and anthropology. Psychological identity theories are interpreted through social and cultural psychology. Anthropological theories of identity are divided into earlier and postmodern anthropological interpretations. The focus of the article is on interpreting the European identity through arbitrarily selected psychological and anthropological elements. The methodological part of the paper covers the analysis and interpretation of statistics based on the Eurobarometer Standard series of longitudinal surveys. When analyzing data, a distinction is made between, on one hand, the European Union and, on the other hand, the country of Croatia. The results of the analysis indicate the growth of a hybrid form of identity consisting of national identity in the first place and European identity in the second place. Furthermore, citizens of the European Union consider that their local, national or rural, level is closer to their identity. Finally, the elements that govern the dynamics of European identity development are not the same for all EU citizens and depend on the wider socio-political situation.