Suchergebnisse

The job market changes in Slovakia are influenced by product market changes. Changes in economic structure in the 1990s leaded to an overall unemployment. Tourism potential in Slovakia and governmental support of small and medium size businesses guarantee growing employment in tourism. Tourism sector in Slovakia offers about 90 000 jobs. Demand for work in manual and unskilled jobs is typical for small enterprises in tourism. The growth in demand for higher skilled occupations, university graduates positions is connected with larger enterprises. Supply of qualified occupations in tourism market exceeds demand. Therefore the main objective of market policy is to co-ordinate educational system and development of economic activities and creating jobs. ; Tržišne promjene u Slovačkoj su pod utjecajem tržišnih promjena proizvoda. Promjene u ekonomskim strukturama devedesetih godina dovele su do opće nezaposlenosti. Turistički potencijal u Slovačkoj i vladina potpora malim i srednjim poduzećima jamči rast zaposlenosti u turizmu. Turistički sektor u Slovačkoj nudi oko 90 000 poslova. Potražnja za fizičkim radom i nekvalificiranim poslovima je tipična za mala poduzeća u turizmu. Rast potražnje za zanimanjima sa višom spremom i poslovima koje zahtjevaju sveučilišne diplome povezana je sa većim poduzećima. Ponuda kvalificiranih zanimanja na turističkom tržištu nadmašuje potražnju. Zbog toga je glavni cilj tržišne politike da koordinira sistem naobrazbe, razvoj ekonomskih aktivnosti i kreiranja poslova.

Politika inkluzivnog obrazovanja deo je šire politike stvaranja inkluzivnijeg, pravednijeg, humanijeg, tolerantnijeg i demokratičnijeg društva. S obzirom na to da deca kroz obrazovanje usvajaju brojne stavove koji će oblikovati njihov život u budućnosti veoma je važno adekvatno pristupiti procesu inkluzivnog obrazovanja. Budući da se poslednjih godina u pogledu implementacije ovog procesa vode brojne rasprave svrha ovog rada je da postavi jasne teorijske temelje, definiše pojam i otkloni nejasnoće u odnosu da slične termine, kako bi se mogla formulisati jasna obrazovna politika i preduzeti mere za njenu adekvatnu primenu.
U skladu sa tim u prvom delu rada pravi se distinkcija između medicinskog i socijalnog modela, a zatim se razmatraju teorijski pravci i principi na kojima se zasniva koncept inkluzije. U tom kontekstu analizirana su i međunarodna dokumenta koja čine osnovu za kreiranje nacionalnih inkluzivnih obrazovnih politika. Imajući u vidu da je svrha ovog koncepta da se kroz njegovu operacionalizaciju i implementaciju poboljša položaj marginalizovanih grupa, u poslednjem delu rada jasno su određene ključne odlike inkluzivnog obrazovanja, te je napravljena distinkcija u odnosu na pojam integracije. Analiza naučne literature, kao i međunarodnih dokumenata dovodi do zaključka da je obrazovna inkluzija jedan dinamičan proces koji ne podrazumeva samo uključivanje marginalizovanih društvenih grupa kroz pravnu regulativu u redovne škole, već permanentan rad na prilagođavanju okoline i društva potrebama tih grupa. Takođe, zaključuje se da je nemoguće kreirati potpuno inkluzivni sistem. Stoga je važnije stvoriti ekonomske, političke i društvene uslove koji će pružiti jednake mogućnosti i šanse za razvijanje maksimalnih potencijala svake individue. Ovaj rad treba da pruži doprinos ne samo naučnoj zajednici, već i nastavnicima i donosiocima odluka kako bi bolje razumeli koncept i trasirali put za sprovođenje pre svega obrazovnih, ali i svih drugih politika u društvu. Obrazovanje je temelj svake nacije, a put kojim deca prođu tokom školovanja odrediće njihovu budućnost.

Migracije su fenomen koji se proteže kroz cijelu ljudsku povijest; one predstavljaju potrebu i nužnost. Brojni su push and pull uzročni faktori. Suvremene masovne migracije pretežno su obilježene premještanjem ljudi koji, u kombinaciji bijega od ratnih sukoba, disfunkcionalnih sustava upravljanja, klimatskih promjena i neimaštine, nastoje stići do sigurnijih i ekonomski razvijenih zemalja. Premda se većina trenutačne svjetske populacije migranata nalazi u državama Azije i Afrike, najveća pozornost posvećena je situacijama u kojima manje skupine pokušavaju dospjeti do država Europske unije, Australije ili primjerice SAD-a. Premda su ulazne migracije nužnost spomenutih zemalja, one nisu spremne za velike priljeve migranata, već navedeno žele projektirano odraditi kroz duže razdoblje. U tu svrhu razvijaju brojne politike, mjere i mehanizme, koji su predmet analize ovoga rada. Rad se posebno bavi kontekstom stvaranja i usporedbom migracijskih politika i postupaka Europske unije i Australije, njihovim sličnostima i razlikama. ; Migration is a phenomenon present throughout human history, as a need and a necessity. There are numerous push and pull factors which cause it. Modern mass migration is mostly marked as "relocating people who in combination with escape from war, dysfunctional management systems, climate change and poverty try to reach safer and economically developed countries". Although most of the current world population of migrants is located in countries of Asia and Africa, the greatest attention was paid to cases where small groups are trying to reach the European Union countries, Australia or the USA. Though in-migration is a necessity in these countries, they are not ready for large inflows of migrants and they want this process to unwind during a longer period of time. For this purpose, they develop a number of policies, measures and mechanisms, which are also the subject of analysis in this paper. This research is especially focused on the context of creation and comparison of the migration policy and procedures of the European Union and Australia, their similarities and differences.

Članak slijedi bosanske izbjeglice na putu iz ratom razorene bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina, u zapadne države blagostanja. Studija je imala za cilj ocijeniti do kojeg je stupnja prisutna tranzicija od statusa izbjeglice prema participiranju u društvima prijema, među bosanskim izbjeglicama različita društvena porijekla. Primijenjen je upitnik i intervjui o percipiranim prigodama za zaposlenje i zadovoljstvo u radu. Teorijski su autori nastojali odrediti odnos između dostupnosti i participiranja na tržištu rada te procesa integracije izbjeglica u različite tipove država blagostanja. Cilj studije bio je istražiti i utvrditi optimalne politike, po tipovima država blagostanja, integracije za izbjeglice iz Bosne. ; This article traces the pathways of Bosnian refugee-immigrants from the war-torn former Yugoslavia of the early 1990s to the Western welfare-states in which they came to reside and settle. The study was undertaken in an effort to evaluate degree to which the transition - away from refugee status and toward meaningful participation in host societies - has taken place among differently situated immigrant groups. Empirical questionnaire and interview research was conducted to assess perceived levels of job opportunity and job satisfaction within host societies, and analysis was then undertaken in order to situate this data within the theoretical framework of the welfare-state itself. The authors' primary concern is the relationship between labor market access and participation, on the one hand, and the overall processes of integration undertaken by refugee-immigrants within three different welfare-state regimes - the USA, Sweden, and the Netherlands - on the other. The authors conclude with a description of the position of the Bosnian immigrant group within each society and suggestions for the improvement of global acceptance and integration policies for refugees.

Cilj ovog rada je da istraži i opiše način na koji se uspostavlja sopstvo i realizuje njegova performativnost u savremenom umreženom svetu. U radu bi se objasnile društveno-istorijske pretpostavke uspostavljanja subjekta koje dovode do modernog i savremenog koncepta sopstva i njegovog izvođenja. Dosadašnja objašnjenja su uglavnom išla linijom koja nije u dovoljnoj meri uzimala u obzir društveno-istorijski kontekst koji bi obuhvatao sve promene koje su nastajale u društvu. Teza rada je da su promene koje su nastale u modernom i savremenom svetu, a koje su obuhvatale razvoj, dostignuti nivo znanja u različitim naučnim disciplinama, tehnološki napredak itd., odnosno konvergenciju i kompleksnost svih onih dispozitiva, tj. aparatusa, koji su prisutni u ovom svetu, doveli do uspostavljanja subjekta i načina na koji se danas realizuje njegova performativnost. Usled gore navedenih društvenih promena svojevrstan obrt početkom 20. veka značio je pomeranje težišta od pretežno čulnog ka misaonom u modernoj i savremenoj umetnosti, gde događaj počinje da se javlja kao centralno mesto u umetničkoj praksi, odnosno on predstavlja svojevrstan raskid sa umetnošću dela ka umetnosti događaja i performansa. Savremeni umreženi svet i njegovi diskursi koji nas okružuju u svom preseku i u svojevrsnoj rizomatskoj, dinamičnoj i promenljivoj formaciji, nužno nas upućuju na to da su uspostavljanje subjekta i izvođenje sopstva jedino mogući kroz prizmu novih odnosa. U tom kontekstu bi se sagledalo i uspostavljanje subjekta u savremenom i složenom informativno-tehnološkom vremenu i način na koji se realizuje njegova performativnost.

Obitelj je oduvijek bila u interakciji s društvenim, gospodarskim, kulturnim i drugim povijesnim tekovinama. U posljednjih 50 godina dolazi do povećanja broja žena na tržištu rada, a dvohraniteljske obitelji postaju normativ u razvijenim zemljama. Ipak, velik broj žena iz takvih obitelji ima poteškoća u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života, posebno što se tiče skrbi za djecu, što upućuje na dvostruku ulogu žena u suvremenoj obitelji. Dakle, status žene se u društvu promijenio, no njezina uloga u obitelji, briga o djeci i teret kućanskih poslova ostaju isti kao u prošlosti kad je žena bila vezana za kuću. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove studenata Sveučilišta u Zadru prema dvostrukoj ulozi žena u obitelji u Hrvatskoj, odnosno prema položaju žene na tržištu rada i njezinim obiteljskim obvezama te utvrditi u kojoj mjeri ocjenjuju ponuđene mjere pomoći ženama u usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza te poboljšanja njihovog položaja u društvu efikasnima. U istraživanju je korišten prigodan uzorak od 181 ispitanika, od kojeg 91 čine žene, a 90 muškarci. Studenti općenito pokazuju umjereno egalitaran stav prema ovom problemu, a kao što je i pretpostavljeno, dobivene su razlike u stavovima, u smjeru da žene, kojima je majka stalno zaposlena te ispitanici kojima je majka obrazovanija, s jedne strane, izražavaju egalitarnije stavove od muškaraca, kojima je majka domaćica te niže obrazovana, s druge strane. Razlika se najviše očituje u vidu usklađivanja obiteljske i poslovne uloge žene te utjecaja ženine zaposlenosti na dijete. Također, analizom rezultata dobiven je podatak da ispitanici/e koji pokazuju veću osjetljivost prema pitanju dvostruke uloge žene u obitelji, kao korijen problema vide u zakonu i društvenim vrijednostima, dok rješenje za pomirenje obiteljske i profesionalne uloge žene i poboljšanja njezinog položaja u društvu vide u dosljednom primjenjivanju zakona, obrazovanju te promjeni svijesti o ravnopravnosti spolova. ; Family has always interacted with social, economic, cultural and other historical changes. In the last 50 years women have increasingly been represented in the labor market, and dual-earner families have become the norm in developed countries. Nevertheless, a great number of women from those families experience difficulties in balancing work and family life, which suggests the dual role of women in contemporary families. The status of women in society has changed, but their role in the family, childcare and household responsibilities have remained the same as when they were primarily tied to the house. The aim of this paper was to examine the attitudes of students of the University of Zadar towards the dual role of women in Croatian families, i.e. towards women's market position and family obligations, as well as to determine the extent to which students evaluate the efficiency of the offered measures that could help women with balancing work and family obligations and improve their status in society. The research was conducted on a convenient sample of 181 participants, 91 of which were women, and 90 of which were men. Students generally showed moderately egalitarian attitude towards this issue. However, as it was assumed, the results showed a difference in attitudes according to independent variables, where women, participants from humanities and social sciences, those whose mothers are employed and more educated, on the one hand, showed more egalitarian attitudes than men, participants from technical field of study, those whose mothers are homemakers and less educated, on the other hand. This difference in attitude was most evident in terms of women's balancing between work and family obligations, and the effect of their employment on the child's wellbeing. Moreover, data analysis showed that the participants who express more sensitivity towards the issue of the dual role of women, think that the root of the problem lies in the law and social values, and that a solution for the reconciliation of women's work and family obligations should be consistent gender equality law enforcement, education and the increasing of gender issue awareness.

Rad je podstaknut trgovinskim ratom SAD i Kine i, kao jedna od posledica tog rata, urušavanjem multilateralnog trgovinskog sistema otelotvorenog u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Opšta hipoteza je da je trgovinski rat prisilio STO da započne reformu. Posebne hipoteze su: 1. da se trgovinski rat SAD sa Kinom rasplamsao zbog neadekvatnosti STO da reši trgovinske tenzije 2. da je Trampova administracija svojim potezima dovela do blokiranja rada Apelacionog tela; 3. da je blokada Apelacionog tela, uz već prisutni zastoj Doha runde, iznudila zvanične predloge za reformom ove organizacije. Cilj rada je da se, primenom kritičko-analitičkog metoda, ispitaju trgovinski potezi SAD, analiziraju mere, dokumenti i statistički podaci i utvrdi uzročno-posledična veza trgovinskog rata i početka reforme STO. Rad započinje sa merama Trampove administracije u okviru politike "Amerika prvo", zatim ukazuje na slabosti u radu STO, a potom na porast carina, protekcionizma i paralizu rada STO, i na kraju je analiza predloga tri države za reformu STO. U radu se došlo do zaključka da je trgovinski rat, osim svojih razarajućih posledica po stabilnost i predvidljivost trgovanja, doveo i do konačnog suočavanja sa problemima funkcionisanja STO i do početka procesa reformi.

Otkrivanje zapretanih tragova kontinuieta / Nikica Mihaljević -- Načela Hrvatsokog ustaškog pokreta -- O Platonovoj "Državi" / Stjepan Zimmermann -- Liberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj / Milivoj Magdić -- Deset godina u sovjetskoj Rusiji / Ante Ciliga -- Preduvjeti i granice uspona današnje Rusije / Ante Ciliga -- Teorija društvenih klasa u francuskoj sociološkoj školi / Čedomil Veljačić -- Podjela rada. Odnos ekonomske i socijalno-moralne solidarnosti / Čedomil Veljačić -- Ustaški godišnjak 1942. Ustaška Hrvatska: zemlja rada -- Vodstvo Europe u svijetu / Ivan Oršanić -- Zadatak hrvatskog seljaštva u njegovoj državi / Mato Jagatić -- Položaj radništva u ustaškoj Hrvatskoj / Vjekoslav Blaškov -- Rad, radnici i seljaci u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj / Franjo Lačen -- Hrvatsko seljaštvo u ustaškoj Hrvatskoj / Vilko Rieger -- Ustaški godišnjak 1943. Hrvatsko zadrugarstvo / Vilko Rieger -- Ustaški godišnjak 1943. Ideja stališke organizacije / Eugen pl. Sladović -- Intelektualci, komunizam i narod / Mirko Kus-Nikolajev -- Novi društvovno politički rad / Drago Cerovac -- Preobrazba društvovne politike / Milivoj Magdić -- Hrvatski sociajalizam / Stipe Tomičić -- Bît sadašnjice / Milivoj Magdić -- Suvremena socijalna politika / Aleksander Seitz -- Državni blagdan rada. Ustaštvo i rad / Aleksander Seitz -- Prvi svibnja jučer i danas / Milivoj Magdić -- Naš državni blagdan rada. Ovogodišnja proslava državnog blagdana rada / Aleksander Seitz -- Put do hrvatskog socializma / Aleksander Seitz -- Organizacija hrvatske narodne zajednice / Aleksander Seitz

Baveći se pitanjem (pre)oblikovanja kulturno-političkog identiteta Srbije i Kine, u prvom delu rada objavljenom u prethodnom broju časopisa analizirani su različiti aspekti krize koronavirusa i odbrambeni mehanizmi Kine u susretu sa pandemijom. Na osnovu pretpostavke o međuzavisnosti i globalne povezanosti između država koje su direktno povezane sa aktuelnim krizama, u ovom delu rada akcenat je stavljen na proučavanje kako unutrašnje tako i spoljne politike Srbije u odnosu na uticaj i implikacije koje je pomenuta kriza izazvala u državi. Istovremeno, na osnovu holističkog pristupa i sagledavanja odgovora Srbije na posledice krize, analizirana je strategija odbrane protiv pandemije od prvog pa do trećeg talasa, ali i politička kultura Srbije kao jedan od ključnih faktora u izgradnji strateško-političkih praksi neophodnih u procesu prilagođavanja kriznim situacijama i očuvanju nacionalne bezbednosti.

Povezanost i efekti između fiskalne politike i gospodarskog rasta važna su teoretska i empirijska tema istraživanja. Neoklasični modeli smatraju da će ekonomski učinci u državnoj potrošnji biti neutralizirani efektima posljedičnih promjena u privatnoj potrošnji. S druge strane, endogeni modeli rasta smatraju da promjene u razini i sastavu oporezivanja i državne potrošnje utječu na gospodarski rast. Cilj rada je istražiti povezanost i efekte fiskalne politike i gospodarskog rasta u 21 zemlji srednje i istočne Europe u razdoblju od 2000. – 2018. godine. Empirijski rezultati, nakon kontrole zajedničkih i specifičnih varijabli za pojedinu zemlju, ukazuju na to da povećanje oporezivanja, ali ne i neproduktivnih izdataka, može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Glavni rezultati empirijske analize su: (i) da postoji značajna i pozitivna povezanost između opće razine oporezivanja i gospodarskog rasta; i (ii) da ne postoji povezanost između državne finalne potrošnje i gospodarskog rasta. Rezultati empirijske analize doprinjeli su znanstvenoj literaturi potvrđujući povezanost između državnih poreznih prihoda i ekonomskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe. ; The relationship and effects between fiscal policy and economic growth have been an important theoretical and empirical research topic. The neoclassical models imply that the economic effects of changes in government spending will be neutralised by the impact of consequent changes in private spending. Endogenous growth models, on the other hand, imply that changes in the level and composition of taxation and government expenditure can affect economic growth. This aim of the paper is to explore the relationship and effects of fiscal policy and economic growth in 21 Central and Eastern European (CEE) countries over the period 2000-2018. The results, after controlling for various common and country-specific variables, imply that an increase in taxation, but not in non-productive expenditures, can positively affect economic growth. Our main findings are: (i) there is a significant and positive contemporaneous relationship between the general level of taxation and economic growth; and (ii) there is no relationship between the government final consumption and economic growth. Therefore, our results contributed to the scientific literature by providing empirical evidence on the contemporaneous relationship between the general government tax receipt and economic growth in CEE countries.

U radu se analiziraju mogućnost i razina primjene koncepta fleksigurnosti u Republici Hrvatskoj. Fleksigurnost je model koordiniranih politika tržišta rada i socijalnih politika koji zagovara mogućnost lakog zapošljavanja i otpuštanja. Ovaj način modernizacije europskog socijalnog okvira u prošlom je desetljeću predstavljao glavni model reforme ekonomske i socijalne politike u Europskoj uniji, a njegova se načela i danas primjenjuju. Rad prikazuje glavna obilježja fleksigurnosti i fleksibilnosti te komponenti fleksigurnosti, logiku njihova djelovanja, principe implementacije, kao i mogućnosti procjene utvrđivanjem najrelevantnijih pokazatelja. U radu se analizira i kretanje dosadašnjih politika i nastojanja Republike Hrvatske po pojedinim komponentama fleksigurnosti te ih se uspoređuje s drugim zemljama, odabranim na temelju različitih stupnjeva i smjerova razvoja tržišta rada. ; The paper analyzes the possibilities of applying the concept of flexicurity in the Republic of Croatia. Flexicurity is a model of coordinated labor and social policies that advocate easier employment and dismissal. This way of modernizing the European social model has been the flagship initiative of economic and social policy reforms in the European Union during the past decade and these principles still apply. The paper presents the main features of flexibility and flexicurity, the components of flexicurity, intervention logic, implementation principles and impact assessment options by identifying the most relevant indicators. Additionally, it analyzes the progress of the current policies and efforts in the Republic of Croatia with regard to the individual components of flexicurity in comparison to other countries that are in different stages and have different objectives of labor market development.

In our study we explored generational differences in psychological contract content (PCC) and reactions to psychological contract breach (PCB) among Croatian employees. We collected the data on a sample of 432 participants and compared the PCC between Generation Y (born from 1981 to 1993) and older employees (born between 1946 and 1980). The results showed that the Generation Y employees expected more from their employers regarding career development, work-life balance, and social atmosphere. At the same time, the older generation perceived stronger employer obligations related to organizational policy, and stronger employee obligations related to in-role performance. We also tested the moderating effect of age on the relationship between PCB and job attitudes (job satisfaction, organizational commitment, and turnover intention). The moderating effect was observed only for the relationship between PCB and turnover intention: the younger employees reacted to PCB with a stronger turnover intention than the older employees. ; Nedavne promene političkog i ekonomskog sistema su u mnogočemu promenile sliku tržišta rada u tranzicijskim zemljama. Osim što su se promenili uveti rada, promenila su se i očekivanja zaposlenika o razmeni između njega i poslodavca, a koja su opisana psihološkim ugovorom zaposlenika. U našoj smo studiji pretpostavili da će generacije zaposlenika odraslih u različitim političko-ekonomskim sistemima imati različita očekivanja u pogledu obaveza poslodavca i sopstvenih obaveza u međusobnoj razmeni. Takođe, pretpostavili smo da će zaposlenici različitih generacija različito reagovati na kršenje tih očekivanja. Tačnije, istražili smo generacijske razlike u sadržaju psihološkog ugovora i reakcija na prekršaj psihološkog ugovora na jednom velikom i heterogenom uzorku hrvatskih zaposlenika. Sakupili smo podatke na uzorku od 432 učesnika i uporedili sadržaj psihološkog ugovora između Generacije Y (rođeni između 1981. i 1993. godine) i generacije starijih zaposlenika (rođeni između 1946. i 1980. godine). Sadržaj psihološkog ugovora promatrali smo kroz 6 dimenzija obaveza poslodavca i dimenzije obaveza zaposlenika. Dimenzije percipiranih obaveza poslodavca činili su sadržaj posla, razvoj karijere, socijalna atmosfera, balans između privatnog života i posla, organizaciona politika, i nagrade, a dimenzije percipiranih obaveza zaposlenika ponašanja vezana uz osnovne radne zadatke i ostala ponašanja na poslu. Rezultati analiza kovarijanci u kojima smo uspoređivali dvije generacijske skupine zaposlenika, uz istovremenu kontrolu razlika među uzorcima u spolu, obrazovanju, sektoru i veličini organizacije, su pokazali da zaposlenici Generacije Y očekuju više od svojih poslodavaca što se tiče razvoja karijere, balansa između privatnog života i posla te socijalne atmosfere. Istovremeno, starija generacija je percipirala više obaveza poslodavca vezanih za organizacionu politiku i više sopstvenih obaveza vezanih uz osnovne radne zadatke. Iako se pokazalo da se ove dve generacije razlikuju u sadržaju psihološkog ugovora, radilo se o malim veličinama efekata. Testirali smo i moderacioni efekat starosti na odnos između prekršaja psihološkog ugovora i stavova prema poslu (zadovoljstvo poslom, organizaciona lojalnost i namera odlaska iz organizacije) koristeći multiple hijerarhijske regresione analize. Moderacioni efekat je dobijen samo za odnos između prekršaja psihološkog ugovora i namere odlaska iz organizacije: mlađi zaposlenici su reagovali na prekršaj snažnijom namerom davanja otkaza nego stariji zaposlenici.