Siromaštvo se u državama Europske unije mjeri na osnovi statističkih anketa baziranih na uzorku kućanstava koje imaju za cilj prikupljati podatke o prihodima ili potrošnji kućanstava i o ostalim relevantnim varijablama kućanstava i njihovih članova. U Bosni i Hercegovini se siromaštvo analiziralo na bazi potrošnje kućanstava i u nepravilnim vremenskim razmacima prilagođavajući se dinamici provođenja navedenih anketa, koja je ovisila o financijskim mogućnostima statističkih institucija. Prve analize siromaštva bile su izvršene na bazi Ankete o mjerenju životnog standarda (LSMS) iz 2001. i 2004. godine, i to prema metodologiji Svjetske banke. Uvođenjem Ankete o potrošnji kućanstava u 2004. godini prihvaćena je europska metodologija analiziranja siromaštva koja je primijenjena ponovo u istoj anketi iz 2007. godine i koja je postala standard praćenja ovog fenomena. Počevši od 2003. godine, europske zemlje su zasnovale analizu siromaštva i socijalne uključenosti na Anketi o prihodima i životnom standardu (EU-SILC). Procjenjujući da se u Bosni i Hercegovini još nisu stekli uvjeti za provođenje te ankete, a želeći slijediti europske regulative i preporuke, statističke su institucije napravile kompromisno rješenje dizajnirajući Proširenu anketu o potrošnji kućanstava, koja sadržava dva dodatna modula posvećena analizi socijalne kohezije i životnog standarda. Ta će se anketa provesti u Bosni i Hercegovini u 2011. godini i bit će most k implementaciji ankete EU-SILC-a u skoroj budućnosti. Prema anketi LSMS-a u Bosni i Hercegovini je u 2001. godini bilo 19,5% siromašnih, a u 2004. godini taj postotak je iznosio 17,8%. Na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava u Bosni i Hercegovini siromašnih je bilo 18,3% u 2004. godini i 18,2% u 2007. godini ; Poverty in the European Union member states is measured using data from statistical surveys of household income or consumption expenditure and other relevant variables of the household or its members. Poverty analysis in Bosnia and Herzegovina has been based on household consumption ...
Ekonomsku krizu koja je prisutna u Španjolskoj od 2008. godine pratilo je povećanje nejednakosti i stope siromaštva. Cilj rada je odrediti najranjivije društvene skupine u smislu siromaštva u Španjolskoj. Empirijska analiza koristi informacije iz Ankete o uvjetima života iz 2015. godine, kako bi objasnila varijablu siromaštva koja je katalogizirana u tri kategorije (teško siromaštvo, umjereno siromaštvo i bez rizika od siromaštva) kod osoba starijih od 16 godina; eksplanatorne varijable su sociodemografske i radne, te predstavljaju različite skupine španjolskog stanovništva. Studija primjenjuje multinomični logistički regresijski model na posljednje podatke Ankete o životnim uvjetima, koji će nam omogućiti procjenu vjerojatnosti da je osoba starija od od 16 godina u stanju umjerenog siromaštva, teškog siromaštva ili je bez rizika od siromaštva za različite analizirane kategorije. Postoji nekoliko razlika u siromaštvu ovisno o spolu; kategorije koje najviše pogađa umjereno i / ili teško siromaštvo su razdvojene i razvedene osobe, stranci koji nisu iz Europske unije, osobe s niskom razinom obrazovanja i privremenim zaposlenjem. Moramo prihvatiti da u situacijama poteškoća postoje neke skupine koje su zbog svojih gospodarskih uvjeta u lošijem položaju za suočavanje s nepovoljnim situacijama. ; The economic crisis present in Spain since the year 2008 has come accompanied by increases in inequality and in the rates of poverty. The objective of this paper is to determine the most vulnerable social groups in terms of poverty in Spain. The empirical analysis uses the information of the Survey of Living Conditions from 2015, in order to explain poverty catalogued as severe poverty, moderate poverty and without risk of poverty for persons older than 16 years; the explanatory variables are of socio-demographic and labour types, and they represent different groups of the Spanish population. The study applies an ordinal logistic regression model to the data of the Survey of Living Conditions, which will allow us to estimate the probabilities that an over-16 individual is in a situation of moderate poverty, severe poverty, or with no risk of poverty for the different categories analysed. There are a few differences in poverty depending on gender; the categories most affected by the moderate and/or severe poverty are separated and divorced persons, foreigners not from the European Union, persons with low training levels, and those with a temporary contract. We must accept that in the situations of difficulty, there are some groups that, due to their economic conditions, are at a disadvantage to face adverse situations.
Cilj projekta Razvoja kohortnog longitudinalnog istraživanja (ECDP), financiranog u okviru OBZOR2020 programa Europske Komisije je razviti konkretne modele nove europske istraživačke infrastrukture za koordinaciju budućeg velikog europskog kohortnog 25 godišnjeg longitudinalnog istraživanja o dobrobiti djece i mladih. ECDP projekt usmjeren je na uspostavljanje uspješne istraživačke infrastrukture i budućeg EuroCohort istraživanja kroz: (a) razvijanje podrške među ključnim donositeljima politika te nacionalnim agencijama zaduženima za financiranje istraživačkih infrastruktura i anketnih prikupljanja podataka; (b) razvijanje znanstveno izvrsnog nacrta budućeg longitudinalnog anketnog istraživanja ; te (c) uspostavljanje stabilnog operativnog okvira koji jamči logističku opstojnost budućeg EuroCohort istraživanja. Cilj jedne dionice projekta je oformiti savjetodavnu grupu djece (CYPAG) te kroz fokusne grupe utvrditi dječju perspektivu o dobrobiti, što im znači riječ "dobrobit", što pod tim pojmom podrazumijevaju, kao i njihovo razumijevanje etičkih pitanja u longitudinalnim istraživanjima dobrobiti djece. S dvadesetak djece, starosti od 10 do 15 godina, predstavnicima različitih posebno angažiranih skupina djece u različitim područjima od tehničkih, sportskih do prirodoslovnih i društvenih, odnosno djece uključene u nacionalne i lokalne relevantne organizacije, djece iz vijeća učenika, djece iz dječjeg gradskog vijeća, djece iz relevantnih nevladinih organizacija, te djece uključene u sportske organizacije, održane su tri fokusne grupe. Dio djece pripada skupinama kao što su: djeca iz manjinskih skupina, djeca rastavljenih roditelja, djeca iz jednoroditeljskih obitelji, djeca iz udomiteljskih obitelji, djeca s poteškoćama, djeca s kroničnim bolestima, te djeca koja žive u siromaštvu. Prikazani su rezultati kvalitativnog istraživanja o tome kako djeca doživljavaju različite aspekte dobrobiti i što smatraju najvažnijim čimbenicima koji utječu na njihovu dobrobit, kako bi se prema njihovom mišljenju trebala izvoditi longitudinalna istraživanja dobrobiti djece te kako uključiti djecu u longitudinalna istraživanja dobrobiti, koja ih etička pitanja u provođenju longitudinalnih istraživanja s djecom najviše brinu i kako bi ih oni riješili. Dobiveni rezultati pokazuju da djeca i mladi svojim razumijevanjem dobrobiti te načinom naglašavanja važnosti vođenja računa o privatnosti i pravima djece i mladih kao sudionika znanstvenih istraživanja mogu značajno doprinijeti kvaliteti istraživanja dobrobiti, stoga ih je iznimno važno i korisno uključiti aktivno u planiranje i provođenje longitudinalnog istraživanja dobrobiti djece i mladih. ; The European Cohort Development Project (ECDP) is financed from the European Union's Horizon 2020 programme to create specific models for a European Research Infrastructure that will provide, over the next 25 years, comparative longitudinal survey data on child and young adult well-being. The infrastructure developed by ECDP will subsequently coordinate the first Europe wide cohort survey, named EuroCohort. This will be achieved through the following three objectives: (a) building support from key political policymakers with a brief which covers child well-being as well as national funding agencies tasked with infrastructural spending on science and survey data collection; (b) developing a scientifically excellent research design; (c) establishing a robust operation al framework that will ensure the logistic integrity of EuroCohort. The aim of one section of the project is to set up a Children and Young People's Advisory Groups (CYPAG) and to identify, through focus groups, a children's perspective on well-being, examine the meaning of the word 'well-being', as well as gather information of their understanding of ethical issues in longitudinal research on child well-being. Three focus group were conducted with about 20 children, in the age between 10 and 15, representatives from various fields of specially engaged groups of children, including technical, sports, science and social field, children involved in national and local relevant organizations, children from student councils, children from children's city council, children from relevant nongovernmental organizations and also children involved in sports organizations. Some of the children belong to groups such as minorities, children of divorced parents, children from single-parent families, children from foster families, children with disabilities, children with chronic illnesses, and children living in poverty. The results of a qualitative study are presented on how children experience different aspects of well-being, what they consider to be the most important factors affecting their well-being, how in their opinion longitudinal studies of child well-being should be conducted, how to include children in longitudinal studies of well-being, what ethical issues are they most concerned with within longitudinal research with children and how they can be addressed. The results show that children and young people, through their understanding of well-being and by emphasizing the importance of taking into account the privacy and rights of children and young people as participants in scientific research, can significantly contribute to the quality of well-being research, so it is extremely important and useful to involve them actively in planning and conducting a longitudinal study of the well-being of children and young people.
Social entrepreneurs create value. Global problems such as poverty have been heightened by the economic crisis lately and continue to affect the lives of many people all over the world and bring a great deal of interest to the social economy. Social entrepreneurship is an important determinant of the social economy and describes a set of exceptional behaviors. This paper analyzes the notion, perception, and degree of social-economic development with an emphasis on social entrepreneurship in the selected countries of the European Union and Croatia. The analysis encompasses the concept and development of selected older members of the European Union and relies on post-socialist countries at the same time as the newest members of the European Union. By analyzing the facts it is trying to prove that the social economy and social entrepreneurship are more developed and more fragmented in the older and more developed countries of the European Union. Further evidence of this fact is the level of employment in the social economy in the European Union, where the post-socialist countries lag behind the more developed countries of the European Union. ; Društveni poduzetnici stvaraju vrijednost. Globalni problemi poput siromaštva u posljednje su vrijeme intenzivirani uslijed gospodarske krize te i dalje imaju velik utjecaj na život mnogih ljudi diljem svijeta i predstavljaju velik interes društvenoj ekonomiji. Društveno poduzetništvo je važna odrednica društvene ekonomije i opisuje skup iznimnih ponašanja. Ovaj rad analizira pojam, percepciju i stupanj društveno-gospodarskog razvoja s naglaskom na društveno poduzetništvo u odabranim zemljama Europske unije i u Hrvatskoj. Analiza obuhvaća koncept i razvoj odabranih starijih članica Europske unije i oslanja se na postsocijalističke zemlje, kao najmlađe članice Europske unije. Analiziranjem činjenica članak pokušava dokazati da su društvena ekonomija i društveno poduzetništvo razvijeniji i rascjepkaniji u starijim i razvijenijim zemljama članicama Europske unije. Dodatni dokaz ...
Masovne i nekontrolirane migracije, gledajući s pozicije tranzitnih i zemalja odredišta, predstavljaju veliki, često i izuzetno teško savladiv izazov kojeg mnogi akteri promatraju na bitno različite načine, čime se stvara nepotpuna slika o samoj pojavi. Njih danas uzrokuju mješoviti push i pull faktori – od kombinacije ratnih razaranja, etničkih netrpeljivosti, nedostatka javne sigurnosti, klimatskih promjena, neimaštine do traženja svega suprotnog u odnosu na njihovo postojeće stanje i sredinu. Premda države članice Europske unije zbog demografske obnove i nedostatka radne snage trebaju velik broj useljenika, te države, kao ni Unija u cjelini, nemaju spremne učinkovite i provedive strateške planove, razvijene sposobnosti ni kapacitete za prihvat velikog broja migranata, čemu smo bili svjedoci tijekom 2015. i početkom 2016. godine. U ovom radu predmet istraživanja i analize su migracijske politike i odnosi spram migranata od razine Europske unije, preko pojedinih značajnih država članica do zemalja na tzv. Balkanskoj ruti. ; From the position of transit and destination countries, mass and uncontrolled migrations present large and very often insurmountable challenge, which is observed in fundamentally different ways by different actors. Such situation helps creating an incomplete picture of the phenomenon itself. Today, mass migrations are caused by mixed push and pull factors – from the combination of war, ethnic intolerance, the lack of public security, climate change and poverty to those (pull) factors which signify just the opposite to their (migrants') current situation and environment. Although EU member states need large number of immigrants due to demographic and labor shortages, these countries (and the EU) do not possess available, effective and feasible strategic plans, developed skills or the capacity to accommodate a large number of migrants, as we have already witnessed during 2015 and early 2016. The subject of research and analysis in this paper are migration policies and relations towards migrants at the EU level, the level of certain important member states and countries of the so-called Balkan route.
Migracije su fenomen koji se proteže kroz cijelu ljudsku povijest; one predstavljaju potrebu i nužnost. Brojni su push and pull uzročni faktori. Suvremene masovne migracije pretežno su obilježene premještanjem ljudi koji, u kombinaciji bijega od ratnih sukoba, disfunkcionalnih sustava upravljanja, klimatskih promjena i neimaštine, nastoje stići do sigurnijih i ekonomski razvijenih zemalja. Premda se većina trenutačne svjetske populacije migranata nalazi u državama Azije i Afrike, najveća pozornost posvećena je situacijama u kojima manje skupine pokušavaju dospjeti do država Europske unije, Australije ili primjerice SAD-a. Premda su ulazne migracije nužnost spomenutih zemalja, one nisu spremne za velike priljeve migranata, već navedeno žele projektirano odraditi kroz duže razdoblje. U tu svrhu razvijaju brojne politike, mjere i mehanizme, koji su predmet analize ovoga rada. Rad se posebno bavi kontekstom stvaranja i usporedbom migracijskih politika i postupaka Europske unije i Australije, njihovim sličnostima i razlikama. ; Migration is a phenomenon present throughout human history, as a need and a necessity. There are numerous push and pull factors which cause it. Modern mass migration is mostly marked as "relocating people who in combination with escape from war, dysfunctional management systems, climate change and poverty try to reach safer and economically developed countries". Although most of the current world population of migrants is located in countries of Asia and Africa, the greatest attention was paid to cases where small groups are trying to reach the European Union countries, Australia or the USA. Though in-migration is a necessity in these countries, they are not ready for large inflows of migrants and they want this process to unwind during a longer period of time. For this purpose, they develop a number of policies, measures and mechanisms, which are also the subject of analysis in this paper. This research is especially focused on the context of creation and comparison of the migration policy and procedures of the European Union and Australia, their similarities and differences.
