Suchergebnisse

This doctoral dissertation classifies the existing theoretical approaches in the analysis of budget transparency – theories based on information asymmetry and theories of social responsibility – and empirically examines determinants of the online budget transparency of Croatian municipalities. The empirical part uses a unique panel database from 2014-18 and the dependent variable Open Local Budget Index (OLBI), which shows the annual availability of key budget documents on municipal official websites. A total of six hypotheses were tested to produce the optimal combination of policy instruments (determinants) that increase local budget transparency. Robust empirical analysis is based on Poisson, logistic and spatial regression. The results show that to strengthen municipal budgetary transparency and political accountability, it is crucial to enhance the following instruments: residents' income per capita, municipal fiscal capacity per capita, political competition, women's representation in local politics, and politicians' education. Spatial analysis proved the existence of positive spatial spillovers, showing that the wider environment of the municipality (neighbors) affects the level of budget transparency of the observed municipality. The implications of these results for the next steps at all levels of government and the general public are also outlined, focusing in particular on the possible application of the results of this research to the inevitable reform of the territorial and fiscal organization of the Republic of Croatia. ; Doktorska disertacija klasificira postojeće teorijske pristupe u analizi transparentnosti proračuna i empirijski ispituje odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Kroz teorije utemeljene na informacijskoj asimetriji i teorije društvene odgovornosti sustavno su prikazani pristupi u analizi proračunske transparentnosti. U empirijskom dijelu koristi se jedinstvena panel baza podataka od 2014.-2018. i istražuju odrednice proračunske transparentnosti hrvatskih općina. Zavisna varijabla je indeks otvorenosti lokalnih proračuna, koji prikazuje godišnju dostupnost ključnih proračunskih dokumenata na službenim općinskim mrežnim stranicama. Testirano je šest hipoteza kako bi se došlo do optimalne kombinacije instrumenata (odrednica) koje povećavaju transparentnost lokalnih proračuna. Robusna analiza temelji se na Poissonovoj, logističkoj i prostornoj regresiji. Rezultati pokazuju da je za jačanje transparentnosti općinskog proračuna ključno poboljšati sljedeće instrumente: dohodak lokalnog stanovništva, općinski fiskalni kapacitet, političku konkurenciju, zastupljenost žena u lokalnoj politici i obrazovanje političara. Prostorna analiza dokazala je postojanje pozitivnih prostornih prelijevanja, pokazujući da prakse transparentnosti u širem okruženju općine (susjedi) utječu na razinu njene proračunske transparentnosti. Donose se i preporuke svim razinama vlasti i javnosti za poboljšanje lokalne proračunske transparentnosti, te implikacije rezultata istraživanja na oblikovanje reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja Republike Hrvatske.

Finančna kriza, ki se je začela v ZDA leta 2007, je vplivala na vse panoge svetovnega gospodarstva. Največ pozornosti je bilo v tem obdobju namenjene krizi bančnega sistema, ki ga je kriza prizadela najbolj intenzivno. A tudi zavarovalniškemu sektorju kriza ni prizanesla. V prvem delu magistrske naloge smo ugotavljali značilnosti evropskega in slovenskega zavarovalniškega sektorja, njuno stopnjo razvitosti, strukturo in zgodovinski razvoj. Ugotovili smo, da so krize sestavni del svetovne ekonomije in ugotovili vlogo zavarovalniškega sektorja kot blažilca krize. Vpliv finančne krize na poslovanje zavarovalnic smo v magistrski nalogi raziskali na geografskem področju Evrope in z vzorcem štirideset največjih zavarovalnic po bilančni vsoti. Poslovanje zavarovalnic v obdobju pred in v krizi smo analizirali na podlagi najpomembnejših finančnih kazalnikov, kot so cena delnice, čisti dobiček, celotna sredstva in kapital, tržna kapitalizacija, dobiček na delnico, ROA, ROE, beta, število delnic in multiplikator čistega dobička. Finančne kazalnike smo sprva razložili s teoretičnega vidika, nato pa v sklopu analize izpostavili njihove prednosti in slabosti pri uporabi za nakupne odločitve delnic. Statistično analizo smo opravili s pomočjo enostavne regresijske in korelacijske analize. Rezultati regresijske analize so nam dali odgovor na vprašanja o dejanskem vplivu krize na posamezno zavarovalnico in finančni kazalnik. Prav tako o moči in obsegu krize, ki smo jih nato posplošili na celotni zavarovalniški trg Evrope. Uporabljene statistične analize so nam potrdile vpliv krize na evropski zavarovalniški trg, vendar je bil ta znotraj zavarovalnic in finančnih kazalnikov zelo raznolik. S korelacijsko analizo smo ugotavljali, kakšna je medsebojna koreliranost zavarovalnic pri posameznem finančnem kazalniku. Glede na vse večjo stopnjo globalizacije in integracije evropskega in svetovnega gospodarstva smo ugotovili, da ima to vpliv tudi na zavarovalnice, ki so med seboj v veliko primerih korelirane. V analizo smo vključili tudi slovenski zavarovalniški sektor, in sicer zavarovalnico, ki od leta 2008 kotira na Ljubljanski borzi vrednostnih papirjev, Zavarovalnico Triglav, d. d. Slovenski zavarovalniški sektor smo primerjali z evropskim in tako ugotavljali razlike in podobnosti, ki so se dogajale v analiziranem obdobju. Že v prvem delu smo ugotovili, da slovenski zavarovalniški sektor po razvitosti zaostaja za evropskim povprečjem. Razvojni zaostanek pa se zaradi hitrega razvoja slovenskih zavarovalnic počasi zmanjšuje. Prav razlika v razvitosti slovenskega in evropskega zavarovalniškega trga je močno vplivala na končne rezultate analize, ki so potrdili neznaten vpliv krize na slovenski zavarovalniški sektor. ; Die Finanzkrise, die in Vereinigten Staaten im Jahr 2007 begann, hatte Auswirkungen auf alle Sektoren der Weltwirtschaft. In diesem Zeitraum hatte die größte Aufmerksamkeit die Krise des Bankwesens, die von der Krise am intensivsten betroffen war, aber auch der Versicherungssektor war von der Krise nicht verschont. Im ersten Teil der Masterarbeit schreiben wir über die Eigenschaften der europäischen und slowenischen Versicherungssektoren und über deren Entwicklungsstand, Struktur und der historischen Entwicklung. Wir stellten fest, dass Krisen ein Bestandteil der Weltwirtschaft sind, und dass die Versicherungssektoren die Rolle als Stoßdämpfer einnehmen. In unserer Magisterarbeit erforschten wir die Auswirkungen, die die Finanzkrise in dem geografischen Gebiet Europa, auf die Versicherungsanstalt hatte. Die Forschungsarbeit wurde an einer Stichprobe, die aus vierzig größten Versicherungsanstalten bestand und die mithilfe der Bilanzsumme durchgeführt wurde. Geschäftstätigkeit der Versicherungsanstalten in der Zeit vor und während der Krise wurde auf der Grundlage der wichtigsten Finanzkennzahlen wie Preis pro Aktie, Reingewinn, Bilanzsumme und Kapitalsumme, Marktkapitalisierung, Gewinn pro Aktie, ROA, ROE, Beta und andere. Finanzkennzahlen wurden zunächst von theoretischer Sicht erklärt. Danach untersuchten wir in Rahmen der Analyse ihre Vor- und Nachteile bei der Entscheidung von Aktieneinkauf. Statistische Analyse wurde mithilfe der einfachen Regressions- und Korrelationsanalyse durchgeführt. Die Ergebnisse der Regressionsanalyse gaben uns Antwort auf die Fragen, ob die Krise tatsächlich Einfluss auf die einzelnen Versicherungsanstalten und Finanzkennzahlen hatten und auch über dem Ausmaß und Stärke der Krise, das wir danach auf den gesamten europäischen Versicherungsmarkt verallgemeinert haben. ¬Die genutzte statistische Analyse hat uns den Einfluss der Krise auf dem europäischen Versicherungsmarkt bestätigt, aber er war sehr heterogen innerhalb Versicherungsunternehmen und Finanzkennzahlen. Die Korrelationsanalyse wurde verwendet, um festzustellen, ob die Versicherungsanstalten miteinander bei einzelnen Finanzkennzahlen in Korrelation sind. Mit dem steigenden Niveau der Globalisierung und Integration der europäischen und globalen Wirtschaft, sind wir der Meinung, dass dies eine Auswirkung auf Versicherungsanstalten hat, die sind nämlich in vielen Fällen in Korrelation. Die Analyse umfasste auch den slowenischen Versicherungssektor, und zwar Versicherungsanstalt Zavarovalnica Triglav d.d., die seit 2008 an der Börse codiert ist. Den slowenischen Versicherungssektor verglichen wir mit dem Europäischen, um so Unterschiede und Ähnlichkeiten zwischen den beiden festzustellen. Im ersten Teil stellten wir fest, dass der slowenische Versicherungssektor in der Entwicklung, im Vergleich zu dem europäischen Durchschnitt, im Rückstand ist. Der Entwicklungsrückstand hat sich durch die rasante Entwicklung der Versicherung in Slowenien vermindert. Der Unterschied zwischen der Entwicklung des slowenischen und europäischen Versicherungsmarktes hat einen großen Einfluss auf die endgültigen Ergebnisse der Analyse. Wir fanden heraus, dass die Krise unwesentliche Auswirkungen auf dem slowenischen Versicherungssektor hat.

Cilj rada je utvrditi kretanje rashoda lokalnih jedinica u razdoblju 2002.-2012. Rashodi su kategorizirani po ekonomskoj klasifikaciji: rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, kamate, subvencije, pomoći, naknade građanima i ostali rashodi. Provođenje deskriptivne analize podataka pokazalo je da su se ukupni rashodi gotovo udvostručili sa prosječnom godišnjom stopom od 6%. Najznačajnija kategorija ukupnih rashoda JLP(R)S su materijalni rashodi s većom stopom rasta u odnosu na istu kategoriju rashoda konsolidirane središnje države. Analizom ukupnih rashoda utvrđuje se da je potrošnja gradova, u koje spada Grad Zagreb, čak četiri puta veća od potrošnje županija i općina. Linearnim regresijskim modelom pokazana je statistički značajna pozitivna korelacija između ukupnih rashoda i prihoda JLP(R)S. Također, statistički značajna korelacija je prisutna između ukupnih rashoda i broja stanovnika 2011. po županijama, ali i između rashoda Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u razdoblju 2002.-2012. Jednostavni linearni regresijski model pokazuje pozitivnu linearnu vezu između ukupnih rashoda i BDP-a po stanovniku, te između ukupnih rashoda i indeksa razvijenosti po županijama 2010. godine. Regresijska analiza i analiza podataka daju dobar prikaz kretanja i svojstva veze ukupnih rashoda s različitim varijablama u razdoblju 2002.-2012. što je i bio cilj ovoga rada. ; The purpose of this study is to determine the movement of expenses of local government units in the period from 2002 to 2012. The expenses are categorized according to the economic classification: staff expenses, material expenses, interests, subventions, aids, citizen benefits, etc. Conducting a descriptive analysis of data shows that the total expenses nearly doubled with an average yearly rate of 6%. The most significant category of total expenses of local and territorial (regional) self-government are material expenses with a higher growth rate compared to the same category of expenses of consolidated central government. By analyzing total expenses it was ...

Entrepreneurship is considered to be one of the essential factors of economic growth and entrepreneurship policy is considered to be a significant contributor to the regional economic development. The aim of the present paper is to determine whether the unemployment rate and the GDP per capita of the NUTS III regions in the Czech Republic are influenced by the amount of financial subsidies paid to businesses from the Operational Programme Enterprise and Innovation (OPEI). We employed regression analysis and Granger Causality testing in order to evaluate our Hypotheses. Results from the use of econometric models confirmed statistically significant positive impact of OPEI subsidies lagged by one year on the growth of NUTS III GDP per capita. However, we were unable to confirm statistically significant initial impact of OPEI subsidies on the growth of GDP per capita. The hypothesis assuming negative impact of OPEI subsidies on changes of regional unemployment rate was statistically confirmed both initially and with a lag of one year. ; Poduzetništvo se smatra jednim od ključnih čimbenika gospodarskog rasta, a politika poduzetništva smatra se znašajnim doprinosom regionalnom gospodarskom razvoju. Cilj ovog rada je utvrditi utječu li stopa nezaposlenosti i BDP-a po stanovniku NUTS III regije u Češkoj na iznos financijskih subvencija koje se plaćaju poduzećima iz Operativnog programa poduzetništva i inovacija (OPEI). U radu se koriste regresijska analiza i Grangerov test kauzalnosti kako bi se procijenila postavljena hipoteza. Rezultati korištenja ekonometrijskih modela potvrđuju statistiški značajan pozitivan utjecaj OPEI subvencija, uz vremensku odgodu od jedne godine, na rast NUTS III BDP-a po glavi stanovnika. Hipoteza koja pretpostavlja negativan utjecaj OPEI subvencija na promjene regionalne stope nezaposlenosti, također je u početku statistiški potvrđena i također s vremenskim odgodom od jedne godine. Međutim, nismo uspjeli potvrditi statistički značajni početni utjecaj subvencija OPEI-a na rast BDP-a po glavi stanovnika.

U ovome radu istražujemo utjecaj makroekonomskih politika na prerađivačku industriju u Hrvatskoj. Koristeći model višestruke regresije, ispitujemo kako osobna potrošnja, investicije, kamatne stope, realni efektivni tečaj, državna potrošnja, fiskalni deficit te inozemna potražnja utječu na proizvodnju 22 prerađivačka sektora. Analiza je provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 1998. do trećega tromjesečja 2008. godine. Rezultati pokazuju da su prerađivački sektori s niskim razinama tehnologije pod snažnijim utjecajem promjena fiskalne politike, realnog efektivnog tečaja i osobne potrošnje. Proizvodnja prerađivačkih sektora s visokom razinom tehnologije u pravilu je elastična na promjene investicija, inozemne potražnje i fiskalne politike. Čini se da je fiskalna politika posebno važna za prerađivačku industriju, kako zbog veličine fiskalnih elastičnosti, tako i zbog kratkih vremenskih pomaka djelovanja. U slučaju deprecijacije kune u prosjeku raste proizvodnja sektora s niskom razinom tehnologije, dok se kod sektora s visokom i srednje visokom razinom tehnologije ona smanjuje. ; In this paper, we analyse the impact of macroeconomic policies on manufacturing production in Croatia. We use multiple regressions in order to assess how personal consumption, investments, interest rates, the real effective exchange rate, government consumption, fiscal deficit and foreign demand affect the output of 22 manufacturing sectors. The analysis is conducted on quarterly data from 1998:1q to 2008:3q. The results suggest that changes in fiscal conditions, the real effective exchange rate and personal consumption mostly affect low technological intensity industries. Production in high technological intensity industries is, in general, elastic to changes in investments, foreign demand and fiscal policy. Fiscal policy seems particularly important for manufacturing output, both in terms of the magnitude of fiscal elasticities and shorter time lags. Production in low technological intensity industries on average increases with the exchange rate depreciation, while in high and medium-high technological intensity industries it contracts as a result of depreciation.

Ovaj se rad temelji na procjeni učinaka samozapošljavanja Roma na njihove društvene vrijednosti i stavove prema radu. U cilju procjene mogućih pozitivnih ishoda pokretanja vlastitog posla, koristili smo kvazi-eksperimentalni dizajn, tj. dizajn se temelji na usporedbi samozaposlenih Roma (eksperimentalne skupine) i onih koji nisu započeli vlastiti posao (kontrolna grupa). Operacionalne hipoteze testiramo mjerenjem osam vrijednosnih orijentacija i stavova prema radu. Kao metode korištene su OLS regresija i logistička regresija. Utvrdili smo da politika samozapošljavanja Roma može značajno doprinijeti njihovom pozitivnom stavu prema radu, unutarnjem lokusu kontrole, interpersonalnom povjerenju, percipiranom tretmanu od strane većine i zadovoljstvu poslom. S druge strane, nismo pronašli značajan učinak pokretanja novog posla od strane Roma na intrinzičnu radnu orijentaciju, stav o ravnopravnosti spolova i opće zadovoljstvo životom. Zaključujemo da promicanje i ulaganje u politiku samozapošljavanja Roma i marginaliziranih skupina općenito može biti učinkovita mjera politike u poboljšanju njihove ukupne socijalne uključenosti. ; This paper is based on the estimation of the effects of the self-employment of the Roma on their social values and work attitudes. To provide the evidence for the possible positive outcomes of starting their own business, we used a quasi experimental design, i.e. we provided the design based on a comparison of the self-employed Roma (experimental group) and those who did not start their business (control group). We tested the operational hypothesis onto eight measurements of the values and work attitudes. As a method, OLS regression and logistic regression have been employed. We found that self-employment policy of Roma can significantly contribute to their positive work attitude, internal locus of control, interpersonal trust, perceived treatment by the majority and job satisfaction. However, we found no significant effect of starting new business by the Roma onto intrinsic work orientation, gender equality attitude and overall life satisfaction. We conclude that promoting and investing in self-employment policy of the Roma and marginalized groups in general can be an effective policy measure in improving their overall social inclusion.

Svrha je ovoga rada istražiti povezanost koncepta individualne otpornosti i koncepta zadovoljstva obiteljskim životom kao temelja planiranja znanstveno utemeljenih intervencija za promociju pozitivnog razvoja/prevenciju rizičnih ponašanja djece i mladih. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4.821 učenika Grada Zagreba, a raspon dobi kreće se od 14 do 19 godina. Za potrebe ovog rada korištena je modificirana verzija Resilience and Youth Development Module (California Department of Education, 1997) i modificirana verzija Family Satisfaction Scale, FACES-IV (Olson i Gorall, 2006). U svrhu ostvarivanja ciljeva istraživanja korištene su sljedeće statističke metode i analize: Kolmogorov-Smirnovljev test, hi-kvadrat test, Pearsonov koeficijent korelacije, standardna jednostavna regresijska analiza i standardna višestruka regresijska analiza. Podaci dobiveni na temelju analize pokazuju kako postoje spolne razlike u odnosu na pojedine aspekte individualne otpornosti. Djevojke u odnosu na mladiće postižu više vrijednosti na aspektima empatije, suradnje i komunikacije te vještina rješavanja problema, dok mladići postižu više vrijednosti na aspektima samoučinkovitosti i samosvijesti od djevojaka. Nadalje, dobiveni rezultati pokazuju da postoje spolne razlike u zadovoljstvu obiteljskim životom i to na način da su mladići zadovoljniji obiteljskim životom u odnosu na djevojke. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji srednje pozitivna povezanost između ispitivanih aspekata individualne otpornosti i zadovoljstva obiteljskim životom te da viša razina aspekata individualne otpornost sudionika istraživanja značajno predviđa njihovo zadovoljstvo obiteljskim životom.

U ovome radu prikazani su rezultati teorijskog i empirijskog istraživanja kojim su utvrđena dugoročna razvojna obilježja brdsko-planinskih područja u Republici Hrvatskoj, kao i učinci dosadašnjeg sustava potpore njihovom razvoju. Polazeći od teorijske i strateške razrade problematike razvoja brdsko-planinskih područja, svrha ovog istraživanja bila je analizirati ukupna demografska, ekonomska i fiskalna kretanja u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske u usporedbi s prosječnim kretanjima na nacionalnoj razini. S tim u vezi, cilj istraživanja bio je kritički i empirijski ispitati učinkovitost i nedostatke dosadašnjeg sustava potpore razvoju brdsko-planinskih područja u kontekstu ostvarenja zakonski postavljenih ciljeva hrvatske regionalne politike. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na povećanje divergencije u cjelokupnom razvoju Republike Hrvatske i razvoju njezinih brdsko-planinskih područja, ali i na neučinkovitost državnih intervencija u zaustavljanju tog procesa. Ključni razlozi za to su relativno mala izdašnost državnih pomoći, zatim nedostatak kvalitetnih kriterija za njihovo dodjeljivanje te provedba neadekvatnih mjera i instrumenta za poticanje razvoja brdsko-planskih područja. ; This paper presents the results of theoretical and empirical research that determines the longterm development characteristics of mountain areas in the Republic of Croatia, as well as the impact of the previous system of support for their development. Based on the theoretical and strategic analysis of the development problems of mountain areas, the aim of this research was to analyse the demographic, economic and fiscal dynamics of mountain areas in Croatia by comparing them with the average trends at the national level. Therefore, the aim of this research was to critically and empirically examine the efficiency and shortcomings of the previous system of support for mountain area development within the framework of the legally defined objectives of Croatian regional policy. The results of the conducted research ...

Ovo je dio izvještaja o empirijskom dijelu projekta »Vanjske migracije i društveni razvoj«, kojeg je autor proveo u Institutu za migracije i narodnosti s grupom suradnika. Uzorak čini 271 vanjski migrant prve generacije iz dviju izrazilo vanjskomigracijskih općina kontinentalnog dijela Hrvatske, koje se međusobno razlikuju po razvijenosti. Anketiranje je obavljeno na terenu u nekoliko dana između Božića i Nove Godine 1989. U okviru upitnika konstruirane su dvije ljestvice stavova Likertovog tipa. Prva se odnosila na društveno političku situaciju u zemlji, a druga na evropsku integraciju i pitanje jugoslavenskog priključenja proširenom EEZ-u. Faktorska analiza izlučila je iz prve ljestvice 6 faktora. Analizirali smo i definirali tri tipa stavova: optimistički, umjereno optimistički i pesimistički. 0 jugoslavenskoj perspektivi uključivanja u Evropu ispitanici su se, pak, grupirali u tri orijentacije: optimističko proevropsku, skeptike i pesimiste. Na kraju napravljena je i regresijska analiza faktora s nezavisnim varijablama kao kriterijima. Poseban utjecaj na neke od faktora ustanovljen je za općinsko porijeklo ispitanika, spol, radni status, školsku spremu. ; This is part of a report on the empirical study within the project »External Migrations and Social Development« conducted by the author and a group of associates in the Institute for Migrations and Nationalities. The sample consists of 271 first generation external migrants from two distinctly external-migrational communes in I he continental part of Croatia, differing mutually in the degree of development. The survey was conducted there between Christmas and New Year's Day 1989. The questionnaire consisted of two Likert-type scales of attitude items. The first referred to the socio-political situation in Yugoslavia, while the second referred to the European integration and the issue of Yugoslavia's integration into an extended European Community. By means of factor analysis 6 factors were extracted from the first scale. The author analysed and defined 3 types of attitudes: the optimistic, the moderately optimistic and the pessimistic type. Regarding the chances of Yugoslavia's integration into Europe, the examinees have then been categorized as belonging to 3 groups of orientations: the optimistic pro-Europeans, the sceptics and the pessimists. Finally, the regression factor analysis was performed with independent variables serving as criteria. A special influence on some of the factors has been established concerning the examinee's origins (the district he comes from), his sex, his work-status and level of education.

Background/Purpose: An effective financial system should increase the efficiency of economic activities. This study provides evidence regarding the importance of financial development for agricultural growth in Ukraine. Methodology: We used non-integrated and integral indicators, time series and regression analysis to investigate the link between the financial development and agricultural growth. Results: The results based on integral indicators shows that the financial development does not affect agricultural growth in Ukraine. The study based on non-integrated indicators, which characterizes various aspects of the financial system's banking component and agricultural growth, provided a significant link between the financial system and agriculture growth. The regression models revealed if bank deposits to GDP (%) increases the value added per worker in agriculture increases exponentially. The results of the study indicate that, agriculture is more sensitive to lending changes than the vast majority of other sectors of the economy. The increasing lending of one UAH (Ukrainian hryvnia) resulted in retail turnover growth of 1.62 UAH, while agricultural gross output, growth was UAH 5.06. Conclusion: Our results reveal a positive relationship between financial system's banking component and agriculture growth in Ukraine. The results indicate the necessity for continued research into further developing universal methodological approaches of appraising the nexus of the financial system's banking component on agriculture growth in general as well separate farm groups. The results of our study has important implications on policy making authorities efforts to stimulate agricultural growth by improving the efficiency of the financial system's banking component. ; Ozadje / Namen: Pričakovati je da učinkovit finančni sistem poveča učinkovitost gospodarskih dejavnosti. Ta študija proučuje pomen finančnega razvoja za rast kmetijstva v Ukrajini. Metodologija: Uporabili smo neintegrirane in integrirane kazalnike, časovne vrste in regresijsko analizo, da bi raziska­li povezavo med finančnim razvojem in kmetijsko rastjo. Rezultati: Rezultati, ki temeljijo na integriranih kazalnikih, kažejo, da finančni razvoj ne vpliva na rast kmetijstva v Ukrajini. Študija, ki temelji na neintegriranih kazalnikih, ki označujejo različne vidike bančnega komponente fi­nančnega sistema in kmetijsko rast, je ugotovila pomembno povezavo med finančnim sistemom in rastjo kmetijstva. Regresijski modeli so pokazali: če bančne vloge v (% BDP) eksponentno povečujejo dodano vrednost na delavca v kmetijstvu. Rezultati študije kažejo, da je kmetijstvo bolj občutljivo na spremembe pogojev kreditiranja kot velika večina drugih sektorjev gospodarstva. Povečanje posojil za eno UAH (ukrajinsko grivno) je povečalo rast prodaje na drobno 1.62 UAH, medtem ko se je v kmetijstvu bruto proizvodnja povečala za 5.06 UAH. Zaključek: Naši rezultati kažejo na pozitivno povezavo med bančnimi komponentami finančnega sistema in rastjo kmetijstva v Ukrajini. Rezultati kažejo na potrebo po nadaljnjih raziskavah, predvsem nadaljnjem razvijanju univer­zalnih metodoloških pristopov ocenjevanja povezanosti bančne komponente finančnega sistema in rasti kmetijstva na splošno, pa tudi ločenih skupin kmetijskih gospodarstev. Rezultati naše raziskave imajo pomembne posledice za prizadevanja organov za oblikovanje politik, da spodbujajo rast kmetijstva z izboljšanjem učinkovitosti bančnega in finančnega sistema.

The task of every government, especially during the Covid-19 pandemic, is to provide services and goods for citizens and to maintain economic order. Therefore, the combination of legislation, the judiciary and administration is inevitable. Moreover, public administrations must transform the way they function by using more information and communication technology in order to remain responsive and efficient. This challenge was further revealed during lockdowns in individual countries, which affected their social and economic development. The solution to that challenge is the implementation of e-government in the public sector. It also increases innovation in governance processes as well as efficiency and effectiveness by offering more participative opportunities to citizens. Hence, a mature level of e-government development also arises. Nevertheless, there are significant differences among the levels of e-government development in the EU-28. The aim of this article is to assess the influence of e-government maturity on government effectiveness and efficiency in the EU-28. In order to obtain empirical results, a two-stage least square regression (2SLS) was applied. The empirical results show that e-government maturity positively and significantly contributes to enhancing government effectiveness and efficiency in the EU-28. In addition, the rule of law plays an important role in each stage regression model. Based on the empirical results, we can conclude that e-government is inevitable and should ensure the proper functioning of public administration during the Covid-19 pandemic. ; Naloga vlad, zlasti v času pandemije covida-19, je zagotavljati storitve in blago za državljane ter vzdrževati gospodarski red. Pri tem je kombinacija zakonodaje, sodstva in uprave neizogibna. Poleg tega morajo javne uprave, če želijo ostati odzivne in učinkovite, prilagajati svoje delovanje in uporabljati več informacijskih in komunikacijskih tehnologij. Ta izziv se je pokazal zlasti med zaustavitvijo javnega življenja v posameznih državah, ki je vplivala na njihov družbeni in gospodarski razvoj. Rešitev za učinkovito spopadanjem s tem izzivom predstavlja uporaba e-uprave v javnem sektorju. Ta povečuje inovativnost upravljavskih procesov, pa tudi njihovo uspešnost in učinkovitost, saj državljanom ponuja več možnosti sodelovanja. S tem razvoj e-uprave doseže tudi zrelejšo raven. Kljub navedenemu pa še vedno obstajajo velike razlike med stopnjami razvoja e-uprave v EU-28. Cilj tega članka je oceniti vpliv zrelosti e-uprave na učinkovitost in uspešnost upravljanja v EU-28. Za pridobitev empiričnih rezultatov je bila uporabljena dvostopenjska regresijska analiza najmanjših kvadratov (2SLS). Empirični rezultati kažejo, da zrelost e-uprave pozitivno in pomembno prispeva k povečanju uspešnosti in učinkovitosti upravljanja v EU-28. V regresijskem modelu posamezne stopnje ima pomembno vlogo tudi načelo pravne države. Na podlagi empiričnih rezultatov lahko ugotovimo, da je e-uprava neizogibna in bi morala med pandemijo covida-19 zagotavljati pravilno delovanje javne uprave.

Primjenom kružnog
gospodarstva mijenjaju se poslovni modeli, navike i način razmišljanja te se
novim dizajnom i izradom proizvoda produžuje njegov životni vijek. Cilj rada je
analiziranje uspješnosti korištenja modela kružne ekonomije putem pokazatelja
kružnog gospodarstva u zemljama Europske unije, te davanje pregleda postojećih
mjera i mogućnosti koje gospodarstvima stoje na raspolaganju putem kojih se
može jednostavnije uvesti ovaj koncept u gospodarstvo. Hipoteze koje se
ispituju u radu su sljedeće: H1 - Postoji međuodnos između aktivnosti recikliranja
i ekonomskog rasta; H2 – Investicije, zaposlenost i dodana vrijednost u domeni
kružnog gospodarstva povezane su s ekonomskim rastom. Hipoteze su se ispitale
uz pomoć ekonometrijskog modela koristeći podatke Eurostata za sve zemlje EU
(EU 28) u razdoblju 2008-2016. U radu se koristila korelacijska i regresijska
analiza. Kod korelacijske analize korišten je Pearsonov koeficijent korelacije,
a kod regresijske analize univarijatni OLS kod kojeg je nezavisna varijabla
bila postotak reciklaže, a zavisna varijabla logaritmirani BDP. Rezultati
istraživanja kazuju da zemlje koje imaju veći BDP, odnosno, koje su ekonomski
razvijenije, imaju i bolje pokazatelje korištenja kružnog gospodarstva.

Svrha je ovog rada utvrditi doprinos čimbenika otpornosti u objašnjenju doživljenog vršnjačkog nasilja kao temelju planiranja znanstveno utemeljenih intervencija za promociju pozitivnog razvoja/prevenciju rizičnih ponašanja
mladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1647 adolescenata iz Varaždinske županije, a raspon dobi kreće se
od 14 do 19 godina. Za potrebe ovog rada korišten je Upitnik o demografskim podacima (izrađen za potrebe projekta), CTC Upitnik za učenike (Mihić, Novak i Bašić, 2010) i Modificirana verzija Resilience and Youth Development Module (California Department of Education, 1997). U svrhu ostvarivanja cilja ovog istraživanja od statističkih metoda i analiza korištena je logistička regresijska analiza. Provedenom logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da se na temelju spola, dobi, individualnih čimbenika otpornosti (suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, empatija, rješavanja problema, samosvijest, ciljevi i aspiracije), čimbenika otpornosti u okruženju vršnjaka (visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci, brižni odnosi), čimbenika otpornosti u obiteljskom okruženju (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) te čimbenika otpornosti u zajednici (visoka očekivanja, brižni odnosi, smislena uključenost) zajedno može objasniti 13,8% doživljenog vršnjačkog nasilja barem jednom u posljednja četiri tjedna. Prediktori koji povećavaju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu ženski spol i empatija. S druge strane prediktori koji smanjuju vjerojatnost doživljenog vršnjačkog nasilja jesu suradnja i komunikacija, samoučinkovitost, visoka očekivanja – prosocijalni vršnjaci te brižni odnosi s vršnjacima i u obiteljskom okruženju.

Tijekom posljednjih desetak godina u svijetu se intenzivno kreiraju, provode i istražuju programi namijenjeni adolescentima, temeljeni na tehnikama usredotočene svjesnosti (mindfulness), te studije ukazuju na njihov potencijal u prevenciji raznih problema u ponašanju i promociji mentalnog zdravlja. U svrhu boljeg razumijevanja mehanizma njihova djelovanja pojavio se interes za istraživanja koja istražuju odnos dispozicijske usredotočene svjesnosti i emocionalne inteligencije kod pojedinca. Ciljevi istraživanja prikazanog u ovom radu bili su ispitati povezanost različitih dimenzija usredotočene svjesnosti (opažanje, opisivanje, svjesno postupanje, neprosuđivanje i nereaktivnost) i emocionalne kompetentnosti te istražiti relativan doprinos pojedinih dimenzija u objašnjenju emocionalne kompetentnosti kod adolescenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 220 učenika (65.9% muškog spola) srednjih škola Grada Zagreba, prosječne životne dobi od 16 godina. U svrhu ostvarivanja ciljeva istraživanja primijenjen je Petofacetni upitnik usredotočene svjesnosti (Baer i sur., 2006) te Upitnik emocionalne kompetentnosti UEK-15 (Takšić, 1998). Provedene analize ukazale su na prisutnost značajnih korelacija između pojedinih dimenzija usredotočene svjesnosti (opisivanje, nereaktivnost, svjesno postupanje i opažanje) te emocionalne kompetentnosti kod adolescenata. Provedena hijerarhijska regresijska analiza pokazala je kako pojedine dimenzije usredotočene svjesnosti (opisivanje, svjesno postupanje i opažanje) imaju značajan doprinos u objašnjenju emocionalne kompetentnosti kod adolescenata. Rezultati ovog istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti kreiranja programa razvoja emocionalnih kompetencija kod adolescenata.

Uzimajući u obzir osobne i okolinske prepreke, osobe sa stečenim fizičkim teškoćama prolaze kroz mnoge stresne situacije. U radu se ispituju strategije suočavanja koje rabe studenti s tjelesnim teškoćama. Cilj je ispitati korelaciju između uvjerenja o sebi i svijetu (samopoštovanje, samopouzdanje i nadanje) i strategija suočavanja kod studenata s fizičkim teškoćama. U istraživanju je sudjelovalo 111 studenata sa stečenim fizičkim teškoćama uključujući ozljede kralježnične moždine i različite druge teškoće s kralježnicom. Provedeno je kvantitativno, transverzalno istraživanje i primijenjene su poljske inačice sljedećih instrumenata: Coping Orientations to Problems Experienced (COPE) (Wrześniewski, 1996), Rosenberg Self-Esteem Scale (SES) (Dzwonkowska et al., 2008), General Self-Efficacy Scale (GSES, Schwarzer, Jeruzalem) (Juczyński, 2001), Basic Hope Inventory (BHI) (Trzebiński and Zięba, 2003b). Provedene su analize deskriptivne statistike, korelacije (Pearsonov koeficijent korelacije) i regresijska analiza. Rezultati istraživanja pokazuju da uvjerenja o sebi i svijetu imaju prediktivnu funkciju u objašnjavanju strategija suočavanja koje rabe studenti s fizičkim teškoćama. Također otkriveno je da uvjerenja kao što su samopoštovanje, samopouzdanje i nadanje pomažu u objašnjavanju variranja pojedinačnih strategija suočavanja, s obzirom na intenzitet i prirodu korelacije. Konačno, nizak postotak objašnjene varijance strategija suočavanja kod studenata s fizičkim teškoćama upućuje na važnost drugih varijabli koje nisu uključene u ovo istraživanje. Rezultati se promatraju u kontekstu prethodnih istraživanja.