Suchergebnisse

Predmet rada je analiza granica dopuštenosti državne upotrebe oružane sile kao reakcije na terorističke napade koje počine terorističke skupine kao nedržavni akteri. Poseban naglasak stavljen je na međunarodnopravni okvir koji određuje pretpostavke za upotrebu oružane sile u ostvarivanju prava na samoobranu, čije tumačenje u posljednjih nekoliko godina u teoriji i praksi podliježe modifikacijama kojima se želi opravdati upotreba oružane sile u samoobrani protiv nedržavnih aktera, dakle, preko granica određenih međunarodnim pravom. Autorica se u radu kritički osvrće na spomenuto proširivanje tumačenja prava na samoobranu i predlaže primjenu drugih, u međunarodnom pravu utemeljenih mjera kojima države, predvođene Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, mogu odgovoriti na terorističke napade. ; The subject of this paper is an analysis of the limitations of the legality of the use of armed force by States as a response to terrorist attacks committed by terrorist groups as non-State actors. A special emphasis is placed on the international legal framework which prescribes prerequisites for the use of armed force in the implementation of the right to self-defence. Modifications in the interpretation of the right to self-defence, initiated by a rising number of terrorist attacks, tend to justify the use of armed force in self-defence against non-State actors, which is not in accordance with international law. The author critically examines the expanded interpretation of the right to self-defence and proposes that other instruments be applied in accordance with the international legal framework, which States led by the UN Security Council can use in response to terrorist attacks.

Promatrajući habsburšku obrazovnu politiku prema mađarskom i hrvatskom plemstvu 1760-ih kroz perspektivu bečkog suda, autorica analizira pokušaje bečkog dvora da nadvlada suprotstavljene interese tradicionalnih struktura vlasti i protomoderne države. Kako je Habsburška Monarhija preuzimala kontrolu nad obrazovanjem u drugoj polovici 18. stoljeća, obrazovanje se usmjeravalo na sadržaje koji favoriziraju interese vladarskog suverena te pokušaji "političkog discipliniranja" postaju sastavni dio nastavnog materijala. Te su tendencije postale osobito istaknute u reformi pravnog obrazovanja kroz koje se tada definiraju odnosi između vladara i staleža, između države i njezinih stanovnika, kao i prava i obveze političkih subjekata, s naglaskom na značenje javnog dobra, blagostanja i potreba vremena. Obrazovna politika bečkog dvora u 1760-ima predstavljala je preokret u povijesti pravnog obrazovanja u Mađarskoj i Hrvatskoj, kao i razdoblje utvrđivanja novih obrazovnih standarda za javne službenike. ; Examining the Habsburg educational policy towards the Hungarian and Croatian nobility in the 1760s through the perspective of the Vienna Court the author analyses the Court's attempts to overcome conflicting interests of the traditional structures of the estates and the proto-modern state. With the Vienna Court assuming control over education in the second half of the 18th century, tendencies began to appear focusing education on contents that favour the interests of the ruler's sovereignty and attempts to 'politically discipline' become a constituent part of teaching material. These tendencies became especially prominent in the reform of legal education through which relations between the ruler and the estates, between the state and its inhabitants as well as the rights and obligations of political subjects were defined, with emphasis on the meaning of public good, prosperity and necessities of time. The Vienna Court's education policy in the 1760s presented a turnabout in the history of legal education in Hungary and Croatia and a period of assertion of new educational standards for public servants.

Suvremeni mediji promijenili su današnji svijet u mnogim aspektima. Svijet je postao znatno manjim, a komunikacija je postala brza kao nikada do sada. Tradicionalne društvene veze i vrijednosti polako nestaju, a time i obiteljske vrijednosti koje su njegovane stoljećima. Uloge roditelja nisu iste kao i prije, a sve veći broj roditelja nailazi na mnoge prepreke uzrokovane medijskim djelovanjem i modernim načinom života. Odgojni stilovi često odlaze u krajnosti poput prevelike kontrole ili pak prevelikog popuštanja, a idealni tip odgoja, demokratsko-autoritativni, teško se postiže. Roditeljima je stoga nužna pomoć pri suzbijanju negativnih posljedica medija, a u tome im moraju pri ruci biti nastavnici i pedagozi. Cilj je rada pojasniti zašto je potrebno uvođenje medijskog odgoja i obrazovanjakako za djecutako i za roditelje.

Turizam je moguće, od svih definicija, označiti kao fenomen čija je osnova kretanje i putovanje. Turizam je najprilagodljiviji od svih turističkih grana te je izložen mnogim uplivima, poput političkih, socijalnih i osobnih. Kao odgovor na brzi ritam suvremenog života intenzivno raste potražnja za nedirnutim ekološko čistim područjima, a osobna sigurnost postaje jedan od glavnih kriterija odluke, uz sve veći trend brige za vlastito zdravlje. Kamping turizam je postao globalni fenomen, ako se uzme u obzir izazovan način života u trenucima svjetske pandemije COVID-19, te savršen odgovor na sve veću potrebu za boravkom u prirodi i sigurnim načinom odmora. Isto tako, kamping turizam je u ogromnom porastu u svijetu, a Republika Hrvatska je značajna destinacija kamping turizma u Europi. Republika Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj kamping turizma, s obzirom na to da kampovi sudjeluju s 23 posto smještajnih kapaciteta i 22 posto noćenja u ukupnom hrvatskom turizmu. U ovome se radu analizira i prikazuje postojeće stanje kamping turizma Republike Hrvatske, kako bi se mogle istaknuti daljnje mogućnosti razvoja ove vrste turizma. ; Of all definitions, tourism can be defined as a phenomenon based on movement and travel. Tourism is the most adaptable of all branches of tourism, and it is exposed to numerous influences, such as political, social, and personal. In response to the fast pace of modern life, the demand for untouched ecological areas has been intensively increasing, and personal safety has become one of the main criteria for decision-making along with increasing trend of taking care of one's health. Camping tourism has become a global phenomenon, given the challenging way of life in the times of global COVID-19 pandemic, and the perfect response to the growing need to stay in nature and have a safe vacation. Camping tourism is on the rise world-wide and the Republic of Croatia is an important camping tourism destination in Europe. The Republic of Croatia has great potential for the development of camping tourism since camps participate with 23% of accommodation capacities and 22% of overnight stays in total Croatian tourism. This paper analyses and presents the current state of camping tourism in the Republic of Croatia in order to highlight further possibilities for the development of this type of tourism.

The author describes the models of the professionalization of the armed forces in today's world. The paper highlights three basic topics: (1) similarities & dissimilarities among the patterns of professionalization, ie, a possible emergence of a uniform, broad European model & its potential similarity with the existing Western models; (2) the ways in which various factors shape the patterns of professionalization in Central & Eastern Europe & the determination of their relative importance & role; & (3) the influence of Western politics on the professionalization of armed forces. 14 References. Adapted from the source document.

Nakon raspada SSSR-a 1991.godine, zemlje Južnog Kavkaza našle su se pred novim izazovom: stvaranjem neovisne države sa svim svojim institucijama. Bez, ili s vrlo malo prethodnog demokratskog iskustva, sve su se tri južnokavkaske države suočile s tranzicijom koja se ne može nazvati demokratskom. U ovom radu problematizira se institucija predsjednika države koja je igrala iznenađujuće veliku ulogu u stvaranju političkog režima i institucija kakve danas postoje u Azerbajdžanu, Gruziji i Armeniji. S obzirom da je politička povijest ovih zemalja vrlo slična, zanimljivo je promatrati kako su, i zbog kojih razloga, izgradile svoje političke režime. Nalazeći se na poprištu različitih političkih utjecaja i s azijske i s europske strane, ove države usvojile su ponešto iz oba svijeta: demokratske elemente sa zapada i autokratske elemente s istoka. Iako je prošlo skoro 30 godina od osamostaljenja, uloga predsjednika države u kreiranju državne politike snažnija je nego u mnogim europskim zemljama koje su prošle demokratsku tranziciju. ; After the dissolution of USSR in the 1991, countries of South Caucasus face new challenges: making of independent state with all of its institutions. Without, or with very little previous democratic experience, all three of Soutcaucasian countries faced a transition that cannot be called democratic. This thesis delas with the institution of state's president who played an amazingly important role in creating political regimes and institutions that exist in Azerbaijan, Georgia and Armenia today. Given that the political history of these countries is very similar, it is interesting to observe how, and for what reason, these countries built their political regimes. Faced with variety of political influences from both Asian and European sides, these countries have adopted somewhat of both worlds: democratic elements from the West and autocratic elements from the East. Although nearly 30 years have passed since their independence, the role of the state's president in creation of state policies is ...