Program borbe protiv siromastva i iskljucenosti u Hrvatskoj
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 8, Heft 2, S. 181-193
ISSN: 1330-2965
390 Ergebnisse
Sortierung:
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 8, Heft 2, S. 181-193
ISSN: 1330-2965
In: Politicka misao, Band 35, Heft 2, S. 252-254
In: Politicka misao, Band 41, Heft 2, S. 179-183
In: Politicka misao, Band 35, Heft 2, S. 246-248
Rezultati teorijsko — komparativne analize i empirijskog dijela istraživanja u sklopu znanstvenoistraživačkih projekata "Genealogija i transfer modela interkulturalizma" (1991.— 1996.) i "Školski kurikulum i obilježja hrvatske nacionalne kulture" 1997. — 2002.) upućuju na zaključak kako ispitanici sebe vide primarno u okruženju nekih nacija: Hrvati, pa Amerikanci, Talijani, Nijemci i prema njima iskazujuj socijalnu blizinu. Kod nacija i etniciteta kod kojih je više iskazano neprihvaćanje: Srbi, Crnogorci, Romi., ne može se govoriti o crno-bijelim odnosima, jer istovremeno nije zanemariv postotak odgovora koji upućuju na prihvaćanje. Sličan je trend prisutan u odnosu na socijalne udaljenosti prema vjerskim skupinama. Dobiveni rezultati mogu pomoći definirati obrazovnu politiku te mogu pridonijeti neposrednoj školskoj praksi u procesu osuvremenjivanja odgojnog rada, i s gledišta rasterećenja od nepotrebnih sadržaja, prema uvođenju inoviranih programa, poboljšanju kvalitete udžbenika i drugih izvora znanja, u kontekstu interkulturalne pedagoške komunikacije. ; The results of theoretical-comparative analysis and of the empirical part of the study conducted as part of projects "Genealogy and transfer of models of interculturalism" 1991-1996 and "School curriculum and characteristics of Croatian national culture" 1997-2002 point to the conclusion that subjects perceive themselves as primarily surrounded by certain nations: Croats, then Americans, Italians, Germans, expressing greater social closeness towards them. In the case of less accepted nations and ethnic groups, such as Serbs, Montenegrins, Roma, etc. it is not possible to speak about "black and white" relations, since at the same time there is a certain percent of answers pointing to acceptance. There is a similar trend in the relation of social distance towards religious groups. The obtained results can help in the definition of educational politics and immediate school practice in the process of modernization of educational work from the viewpoint of clearing away the superfluous teaching matter as well as introduction of innovated programs and improvement of quality of textbooks and other sources of knowledge in the context of intercultural educational communication. ; Ergebnisse der theoretisch-vergleichenden Analyse und der empirischen Untersuchung im Rahmen der wissenschaftlichen Forschungsprojekte "Genealogie und Transfer des Interkulturalismusmodells" 1991-1996 und "Schulkurrikulum und Merkmale der kroatischen Nationalkultur" 1997-2002 lassen die Schlussfolgerung zu, dass die Befragten sich selbst und die anderen primar im Umfeld einer Nation betrachten: als Kroaten, Amerikaner, Italiener, Deutsche und dass sie zu diesen Gruppen eine ausgeprägte soziale Nähe aufweisen. Bei den Nationalitäten und ethnischen Gruppen, bei denen die Nichtannahme ausgeprägter ist, wie z.B. bei den Serben, Montenegrinern, Roma kann jedoch nicht von "schwarzweissen" Beziehungen gesprochen werden, da gleichzeitig der Prozentsatz der Akzeptanz zeigenden Antworten nicht zu vernachlässigen ist. Ein ähnlicher Trend zeigt sich auch im Verhältnis der sozialen Ferne zu den einzelnen Religionsgemeinschaften. Die erhobenen Resultate können bei der Definierung der Bildungspolitk und in der unmittelbaren Schulpraxis als Orientierung herangezogen werden, um den Ausbildungsprozess zu modernisieren, sowohl im Hinblick auf die Entlastung von unnötigen Lehrinhalten als auch im Hinblick auf die Einführung neuer Lehrprogramme und Verbesserung von Lehrbüchern und anderen Wissensquellen, im Kontext der interkulturellen pädagogischen Kommunikation.
BASE
Analiza godišnjih obračuna gotovo svih financijski aktivnih sportskih organizacija u Sloveniji temelji se na podacima iz 1995, godine. Kako bismo Sloveniju mogli regionalno prikazati, podijelili smo je u 12 funkcionalno-planskih regija. Polovina ukupnog prometa svih sportskih organizacija ostvaruje se u regiji Središnja Slovenija, u kojoj lezi glavni grad Ljubljana. Iz rezultata analize može se zaključiti da značaj sporta u pojedinoj regiji u Sloveniji ponajprije ovisi o gospodarskoj snazi regije i njezina stanovništva, dok je utjecaj dobne strukture i stupnja urbanizacije znatno manji. Na području sporta država ponekad preuzima ulogu zamjenskog izvora financiranja u slučaju slabijih ekonomskih mogućnosti regije i njezina stanovništva, dok u pojedinim slučajevima ima ulogu komplementarnu privatnim izvorima. To pokazuje da značaj sporta u određenoj regiji ovisi i o stavu lokalnih političkih struktura koje upravljaju javnim izvorima financiranja. ; The analysis of annual accounts of practically all the financially active sport organizations in Slovenia is based on data from 1995. For a regional presentation we have divided the country into 12 functional-planning regions. Half of all the revenues of sport organizations is concentrated in the Central Slovenian region, in which Ljubljana, the state capital, is situated. According to the results of the analysis we may conclude, that the importance of sport in particular regions in Slovenia mostly depends on the economic power of the region and its population, while the influence of age structure and urbanization rate of the population is significantly lower. In the field of sport the state sometimes acts as a substitute source of financing in the case of a lower economic power of the region and its population, while in particular cases it acts in a manner complementary to private sources. This proves, that a more significant importance of sport in a particular region also depends on the attitude of the local political structures distributing public financial sources.
BASE
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 10, Heft 2, S. 185-198
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 8, Heft 3-4, S. 239-258
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 11, Heft 1, S. 21-38
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 11, Heft 1, S. 3-20
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 7, Heft 2, S. 175-182
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 8, Heft 3-4, S. 309-324
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 6, Heft 3-4, S. 279-290
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 8, Heft 1, S. 61-64
ISSN: 1330-2965
In: Revija za socijalnu politiku: Croatian journal of social policy, Band 10, Heft 3-4, S. 357-371
ISSN: 1330-2965