The indicators of health condition and providing medical protection are necessary for making assessment of health condition at the level of population, improvement of the healthcare system and making health-related and political decision with an aim to improve the citizens' health. Qualitative and reliable original data is necessary for the preparation of indicators. According to the indicators of mortality and morbidity, cardiovascular diseases (CVD) are the prioritized public health problem in Croatia. They are the major cause of mortality, in men with a share of 42.6% and in women with a share of 56.4% in total mortality. In CVD hospital morbidity, they are represented in men in the first place with a share of 14.9% and in women, they take the second place with a share of 12.5% in total number of hospitalizations. Totally, more women die of CVD and men die of CVD more frequently at younger age, however, women are hospitalized less frequently.
Republiku Hrvatsku kroz povijest je zahvatilo nekoliko velikih iseljeničkih valova. Posljednji val iseljavanja započeo je pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, a traje i danas. Razvijene zemlje Europske unije poput Njemačke, Austrije i Irske postale su glavno odredište hrvatskih iseljenika u potrazi za boljim životom. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi stvarno stanje o broju iseljenih Hrvata iz Republike Hrvatske, usporediti podatke sa službenom statistikom Republike Hrvatske te dati zaključak o mogućim posljedicama iseljavanja. Rezultati istraživanja pokazuju da se iseljavanje hrvatskih državljana ne može pratiti prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku jer oni nisu usklađeni sa statističkim podacima zemalja emigracije, odnosno broj prijavljenih hrvatskih doseljenika veći je u prosjeku za 62 % od službenih podataka Republike Hrvatske. Prognoze budućih migracija hrvatskih državljana upućuju na gubitak 20 % stanovništva u sljedećih trideset godina zbog čega je već sada potrebno razvijati nove ekonomske, mirovinske, obrazovne i ostale politike koje utječu na demografske promjene. ; The Republic of Croatia has seen several large emigration waves throughout history. The last wave of emigration began with the accession of the Republic of Croatia to the European Union in 2013 and continues today. Developed European Union countries such as Germany, Austria and Ireland have become a major destination for Croatian expatriates in search of a better life. The aim of this research is to determine the actual status of the number of Croat emigrants from the Republic of Croatia, to compare the data with the official statistics of the Republic of Croatia and to conclude on the possible consequences of emigration. The results of the research show that the emigration of Croatian citizens cannot be monitored according to the official data of the Central Bureau of Statistics because they are not harmonized with the statistics of the emigration countries, i.e. the number of reported Croatian immigrants is on average 62% higher than the official data of the Republic of Croatia. Forecasts of future migration of Croatian citizens indicate that 20% of the population will lose over the next 30 years, which is why it is already necessary to develop new economic, pension, education and other policies that affect demographic change.
Predmet ovoga rada je proučavanje učestalosti samoubilačkog terorizma s obzirom na politička uređenja napadnutih država. Budući da su teroristički napadi uvijek udar na društvo i društveni poredak, područje nacionalne sigurnosti predstavlja svojevrsnu poveznicu između promatranih varijabli. Od početka 80-ih godina prošloga stoljeća kampanje samoubilačkih napada u stalnom su porastu, a vrhunac doživljavaju nakon 2001. godine. Napadi na Sjedinjene Američke Države 2001. označavaju i početak novog, globaliziranog načina djelovanja terorističkih organizacija. Mete samoubilačkih napada su države svih političkih sustava (autokracija, anokracija i demokracija), što znači da ne postoji obrazac djelovanja organizacija koje u svojim napadima koriste samoubilački terorizam, ali su anokratske države češća meta. Nadalje, rezultati istraživanja pokazuju da su mete napada najčešće sigurnosne prirode te da su najviše napada izvele vjerske terorističke organizacije. Na kraju je prikazana kratka ilustracija zaključnih razmatranja na primjeru Iraka. ; The subject of this research paper is the connection between the occurrence of suicide attacks and the political system of the countries that are attacked. Since terror attacks represent an attack on the society and social order, national security represents a kind of connection between those two variables. Suicide attack campaigns are on the rise since the 1980s and they have reached their peak in 2001. That very well-known attack on the United States marks the beginning of a new kind of globalised activity of terrorist organizations. The results show that all countries, no matter their political system, are targets of suicide attacks, which means that there is no pattern in the activity of terrorist organizations that use suicide attacks. There is also a difference in the number of suicide attacks, where anocratic countries are attacked more often. Furthermore, the results show that the targets of most attacks, in all political systems, are security targets, and most of the attacks were carried out by religious terrorist organizations. Finally, we provide a brief illustration of the concluding remarks on the example of the Republic of Iraq.
Ravnopravnost spolova središnja je tema u čitavome svijetu, pa tako i EU-u, gdje predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti koju se nastoji integrirati u sve politike Europske unije, ali i programe financiranja EU-a. Analizirajući istraživanja o ravnopravnosti spolova na institucijama visokoga obrazovanja statistike idu u prilog činjenici da te institucije reproduciraju društvene vrijednosti koje dovode do spolne, rodne pristranosti, odnosno diskriminacije. Statistike pokazuju da postoji vidna razlika u tipičnim karijernim profilima za žene i muškarce, odnosno u odabiru znanstvenih područja. Razvidna je horizontalna segregacija, koja nimalo ne zaostaje za onom drugom, vertikalnom segregacijom koja upućuje na to da je top menadžment, ali i uspješniji karijerni put u visokoobrazovnim institucijama uglavnom rezerviran za muškarce. Ne zanemarujući činjenicu da je dostizanje ravnopravnosti spolova u visokome obrazovanju ipak dugoročni projekt koji bi trebao biti rezultat ne samo sveučilišnih politika, nego i institucionalnih vladinih mjera i politika, ovim se radom konstruktivno promišlja i aktualizira tema za buduća istraživanja, s provedenim istraživanjem na jedanaest ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru. ; Gender equality is a central theme throughout the world, including the EU, in which it represents one of the core values that should be integrated into all EU policies, as well as EU funding programs. Analysing research on gender equality in higher education institutions, statistics support the fact that these institutions reproduce social values that lead to gender, gender bias, or discrimination. Statistics show that there is a visible difference in typical career profiles for women and men, e.g. in the selection of scientific fields. Horizontal segregation is evident, not far behind the other, vertical segregation, which indicates that top management, but also a more successful career path in higher education institutions, is largely reserved for men. In spite of the fact that the achievement of gender equality in higher education is nevertheless a long-term project that should be the result not only of university policies but also of institutional government measures and policies, this paper constructively deliberates and updates the topic for future research, with research conducted on eleven organizational units of the University of Mostar.
Ovrha na temelju vjerodostojne isprave u Sloveniji je 2008. godine sustavno reorganizirana. Ispostavilo se, naime, da upravo ona generira velik dio zaostataka na slovenskim sudovima. Novoustrojeni Centralni oddelek za verodostojno listino (COVL) postao je isključivo nadležan za izdavanje rješenja o ovrsi. Sam je postupak elektronificiran i normativno revidiran, a u šestogodišnjoj se praksi pokazalo da je time postao brži i jednostavniji. Na marginama prikaza slovenskih iskustava i kvantitativne analize uspješnosti provedene reforme izneseni su i komparativni podatci za Hrvatsku kao poticaj promišljanjima hrvatskoga zakonodavca. ; Enforcement on the basis of a trustworthy document in Slovenia underwent a systematic reorganisation in 2008. The reason for this was the fact that it had been responsible for a vast amount of backlog in Slovenian courts. The newly established Central Department for Trustworthy Document (COVL) was given exclusive competence for issuing enforcement orders. The procedure was digitalised and revised in terms of regulation, and has proved to be quicker and simpler in the six years since its implementation. Alongside the presentation of the Slovenian experience and quantitative analysis of the reform, the paper features comparative data for Croatia with a view to proffering new ideas to the Croatian legislator.
Cilj ovog diplomskog rada je dati pregled dinamike afričko-europskih migrantskih ruta u zadnjem desetljeću te na osnovi dostupnih statističkih podataka analizirati postojeće i buduće trendove na promatranim migrantskim rutama. Pritom su korištene metode deskripcije, kompilacije, komparacije, analize i sinteze, indukcije i dedukcije te kvantitativne metode u sklopu obrade statističkih podataka. Neki od iskorištenih sekundarnih izvora podataka su baze podataka Eurostata, International Organization for Migration (IOM) i The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Unatoč uvjerenju kako su afričke migracije stihijske u naravi i izvanredne u odnosu na one u ostatku svijeta, moderan teorijski okvir nudi kvalitetniju sliku motivacija afričkog stanovništva na migraciju te identifikaciju relevantih push i pull faktora. Većina afričkih migracija, posebno onih usmjerenih prema Europi, motivirana je željom za obrazovanjem, obiteljskim i poslovnim motivima, a ne oružanim sukobima ili nestašicama hrane ili pitke vode. Naime, push faktori, bilo oni socio-političke, ekonomske ili ekološke naravi ne mogu biti glavni argument u objašnjenju afričko-europskih migracija. Konstantan pritisak na povećanje direktnih stranih investicija u zemlje afričkog kontinenta je, u najmanju ruku, nedostatni alat za usporavanje migracija te je, s obzirom na puno veći pozitivni učinak radničkih doznaka emigrantskog afričkog stanovništva, krivo identificirani indikator i alat u makroekonomskim težnjama za razvojem zemalja afričkog kontinenta. Europska javnost se ne osjeća ugodno sa sve većim brojem stranih imigranata, što stvara pritisak na kreatore politika te institucije EU da razmišljaju dugoročno i kreiraju robusni sustav koji će se moći nositi sa sadašnjim i budućim pritiscima na vanjske granice EU. ; The aim of this thesis is to give an overview of the dynamics of African-European migrant routes in the last decade, and on the basis of available statistics to analyze existing and future trends in the observed migrant ...
U ovom su radu istražene promjene šumskoga pokrova tijekom druge polovice 19. st. na području Ravnih kotara. Polazište čine podaci o površinama šuma i šumovitih pašnjaka iz 1849. na razini ravnokotarskih katastarskih općina prve sustavne franciskanske izmjere te površine šume iz revizije katastra iz 1900. U istraživanju je korišten GIS program ArcMap kojim su podaci vizualizirani te su provedene metode prostorne analize temeljem Moranova I i Getis-Ordova Gi* koeficijenta. Rezultati upućuju na male udjele šuma na razini katastarskih općina i Ravnih kotara u cjelini 1849. i povećanje šuma do početka 20. st. Povećanje šuma posljedica je brojnih odredaba i zakona o zaštiti šuma koje su u Dalmaciji stupile na snagu tijekom druge polovice 19. st. Prisutna je i statistički značajna pozitivna i negativna grupiranost vrijednosti šumskih površina u manjem broju susjednih katastarskih općina iz čega proizlazi da su promjene šumskoga pokrova rezultat uglavnom slučajnoga, a ne sustavnoga djelovanja pojedinih čimbenika. ; The focus of this paper is forest cover change during the second half of the 19th century in the Ravni Kotari Region. The starting point for the research was data on forests and wooded pastures from 1849, based on Ravni Kotari cadastral municipalities of the first systematic Franciscan Survey and data on forest cover from the 1900 cadastre revision. GIS ArcMap software was used to visualise the forest cover and perform spatial pattern analysis using Moran's I and Getis-Ord Gi* statistics. The results indicated a small proportion of forests in Ravni Kotari cadastral municipalities and Ravni Kotari as a whole in 1849, but an increase in forest cover throughout the second half of the 19th century. Forest cover increase was a consequence of several legislative and institutional protection measures for forests, which came into effect in Dalmatia in the second half of the 19th century. Statistically significant positive and negative spatial autocorrelations of forest cover were present in some adjacent municipalities, indicating the mainly random influence of certain factors on forest changes in the Ravni Kotari Region.
Predmet istraživanja u ovom radu su prirodno i mehaničko kretanje stanovništva kao demografsko-migracijske odrednice osnovnoga školstva u Vukovaru. Svrha je istraživanja primjenom deskriptivne i komparativne analize prikazati suvremene trendove, trenutno stanje i perspektive u bioreprodukciji i migracijama, te ih dovesti u vezu s brojčanim stanjem djece u vukovarskim osnovnim školama. Analiza provedena na temelju službenih podataka popisne, vitalne i migracijske statistike, pokazala je da su trendovi u bioreprodukciji i migracijama promatrane gravitacijske zone vukovarskih osnovnih škola (Grad Vukovar i Općina Bogdanovci) u proteklom dvadesetogodišnjem razdoblju (1997.-2018.), vrlo nepovoljni, te da procesi ukupne depopulacije, prirodnoga smanjenja i mehaničkoga gubitka, zbog negativnoga salda migracije, čine sve lošijim demografski okvir učeničkoga potencijala vukovarskih osnovnih škola, uz još nepovoljnije izglede u budućnosti. Potrebna stabilizacija i poboljšanje demografskih prilika mogući su samo uz dugoročnu i cjelovitu provedbu poticajnih pronatalitetnih, imigracijskih i redistributivnih mjera populacijske, obiteljske i gospodarske politike, riječju, sveobuhvatne demografske revitalizacije Hrvatske i svakoga njezinoga dijela. ; This study on the natural and mechanical population movements and demographic-migration determinants of elementary education in Vukovar identifies contemporary trends, current situation and perspectives in bioreproduction and migration, using descriptive and comparative analysis, in relation to the numerical situation of the children in the Vukovar elementary schools. This analysis, based on official census data, together with vital and migration statistics, has demonstrated that the trends in the bioreproduction and migration in the gravitational zone of the Vukovar primary schools, City of Vukovar and Municipality of Bogdanovci, during the past twenty years, 1997‒2018, are highly unfavorable, and that the processes of overall depopulation, natural decline and mechanical loss, owing to the negative migration balance, have created an increasingly poor demographic framework for the student potential of Vukovar primary schools, with an even more unfavorable outlook in the future. The needed stabilization and improvement of the demographic situation are only possible with the long-term and comprehensive implementation of pro-natal, immigration and redistribution incentives in population, family and economic policies, which would entail the comprehensive demographic revitalization of Croatia and each of its parts.
U okviru borbe protiv negativnih posljedica globalne financijske krize iz 2008. godine Europska središnja banka (ECB) je pored tradicionalnih instrumenta monetarne politike u svrhu oporavka gospodarstva relativno rano počela provoditi i nestandardne mjere. Istodobno nakon krize dolazi do intenzivnog proučavanja makroprudencijalne politike i implementiranje njenih instrumenata. S druge strane, HNB je koristio makroprudencijalne instrumente i prije krize, međutim prvu nestandardnu mjeru monetarne politike implementirao je u ožujku 2020. Provedenim istraživanjem potvrdilo se kako je provedba monetarne politike i implementacija nestandardnih mjera pozitivno utjecala na oporavak gospodarstva. Analiza s primjenom deskriptivne statistike na razini EU pokazala je kako postoji značajna negativna korelacija između monetarnih agregata i stope nezaposlenosti. Provedena analiza u Hrvatskoj također pokazuje statistički značajnu negativnu korelaciju između ponude novca i stope nezaposlenosti. Međutim, analizirajući na razini EU i RH M2 monetarni agregat umanjen za novčanu masu M1 i stopu nezaposlenosti, vidljiva je jaka pozitivna korelacija, što znači da povećavanje štednje dovodi do porasta stope nezaposlenosti. Odnosi između inflacije i duga u BDP-u s ostalim varijablama su statistički nesignifikantni, kako na razini EU tako i u RH. ; As part of the fight against the negative consequences of the 2008 global financial crisis, the European Central Bank (ECB), in addition to traditional monetary policy instruments for the purpose of economic recovery, began to implement non-standard measures relatively early. At the same time, after the crisis, there is an intensive study of macroprudential policy and the implementation of its instruments. On the other hand, the Croatian National Bank (CNB) used macroprudential instruments even before the crisis, but the first non-standard monetary policy measure was implemented in March 2020. Proven research confirmed that the implementation of monetary policy and the implementation of non-standard measures had a positive impact on economic recovery. An analysis using descriptive statistics at EU level showed that there is a significant negative correlation between monetary aggregates and the unemployment rate. The conducted analysis in Croatia also shows a statistically significant negative correlation between the money supply and the unemployment rate. However, analyzing at the EU and Croatian level M2 the monetary aggregate reduced by the money supply M1 and the unemployment rate, a strong positive correlation is visible, which means that the increase in savings leads to an increase in the unemployment rate. The relations between inflation and debt in GDP with other variables are statistically insignificant both at the EU level and in the Republic of Croatia.
Uvod: U Republici Hrvatskoj zakon ne predviđa darovanje organa nakon cirkulacijske smrti iako je ono često u pojedinim drugim državama. Cilj: utvrditi koliko je mogućih darovatelja bubrega nakon cirkulacijske smrti bilo u jednogodišnjem razdoblju (2012.) u Kliničkome bolničkom centru Osijek (KBCO). Nacrt istraživanja: presječno istraživanje. Ispitanici i postupci: ispitanici su bili preminule osobe (N=1652) primljene na Zavod za patologiju KBCO tijekom 2012. Procjenjivalo se zadovoljavaju li Maastrichtske kriterije za darovanje organa nakon cirkulacijske smrti. Podaci su preuzeti iz medicinske dokumentacije i statistički obrađeni u SPSS-u. Rezultati: Maastrichtske kriterije zadovoljilo je 215 ispitanika (13 %), 53 od tih ispitanika isključeno je zbog kontraindikacija za transplantaciju (TX), te je konačan broj mogućih darovatelja bio 162 (10 %). Medijan dobi bio je 72 godine (42-91), a 83 od 162 (51 %) bilo je muškoga spola. Najčešći su uzroci smrti srčanožilne bolesti (78 %), a najviše mogućih darovatelja nakon cirkulacijske smrti preminulo je na Klinici za internu medicinu (42 %). Najčešće zadovoljeni Maastrichtski kriterij je bio drugi (88 %, neuspješna reanimacija). Nije utvrđena statistički značajna udruženost pojedinih Maastrichtskih kriterija sa spolom niti s dobi. U značajno ranijoj životnoj dobi preminuli su muški ispitanici. Zaključak: broj mogućih darovatelja bubrega nakon cirkulacijske smrti tijekom godine dana u KBCO bio je 162. Mogućnost darovanja nakon cirkulacijske smrti mogla bi povećati broj mogućih darovatelja bubrežnih presadaka i još više poboljšati uspjeh TX u Republici Hrvatskoj. Na razini KBCO može se reći da bi se broj TX s mogućim darovateljima mogao povećati i do 27 puta (otprilike je aktualno 12 TX godišnje, uz mogućnost po dvije bubrežne TX od jednoga darovatelja), premda bi vjerojatno manje tih darovatelja bilo i ostvareno, s obzirom na njihovu stariju životnu dob te moguće protivljenje obitelji darovanju organa. ; Introduction: In the Republic of Croatia organ donation after circulatory death (DCD) is not regulated by law, although this practice is well represented in some other countries. Goal of the research: To determine how many potential donors after circulatory death were eligible during the one-year period (2012) at University Hospital Centre Osijek (UHCO). Study design: cross-sectional study. Examinees and methods: The examinees included 1652 deceased persons who were admitted to the Department of Pathology of the UHCO during 2012. They were assessed for meeting the Maastricht criteria for organ DCD. Data were taken from medical documentation and statistically analyzed by SPSS. Results: 215 examinees met the Maastricht criteria (13 %), 53 of them were excluded due to the contraindications for donation, thus the final number of potential DCD was 162 (10 %). The median age was 72 years (range 42-91), and 83 (51 %) of 162 were males. The most common causes of death were cardiovascular diseases (78 %), and the highest number of potential DCD died at the Department of Internal Medicine (42 %). The most commonly met Maastricht criterion was the criterion 2 (88 %, unsuccessful resuscitation). Only one examinee met Maastricht criteria 1. Statistically significant association of particular Maastricht criteria with sex or age was not found. The examinees of male gender died at an earlier age. Conclusion: the number of potential DCD in a single year at the UHCO was 162, of which 161 were for kidney donation. Transplantation (TX) from DCD would increase the number of potential donor kidney transplants and further enhance the success of TX in Croatia. At the level of UHCO the number of kidney TX with those donors could increase up to 27 times (considering 12 kidney TX annually so far and 2 possible kidneys from a single DCD), although in reality probably less of those DCD would be realized, due to their old age and possibility of their families refusing the organ donation.
Demografska kretanja u Hrvatskoj, a osobito gospodarska statistika, još uvijek nisu dovoljno istraženi. O tome u upravi Zemaljske vlade nema detaljnih podataka. Jedan od razloga je i taj što je tijekom polustoljetnog trajanja Hrvatsko-ugarske nagodbe gospodarstvo potpadalo pod mađarsko ministarstvo u Budimpešti. Želeći dokazati da je u Hrvatskoj proizvodno vanagrarno gospodarstvo bilo dostatno i poslije 1872. godine, kada je zabranjeno djelovanje cehova, ban Khuen-Héderváry naložio je izradu Adresara koji će sadržavati popis obrtnika i trgovaca na području zagrebačke Trgovačko-obrtne komore. Taj Adresar obrtnog i poslovnog svieta u Hrvatskoj otisnut je u vrlo malom broju primjeraka i vjerojatno nije imao širu upotrebu. No, njegov sadržaj izuzetno je važan zato što donosi popis obrtnika i trgovaca koji su 1891. godine djelovali na području sjeverozapadne Hrvatske. Tim popisom obuhvaćeni su i oni obrtnici te trgovci koji su djelovali u selima. Popis na primjeru grada Križevaca otkriva da je obrtništvo bilo zastupljenije od trgovanja i da su se trgovanjem bavili uglavnom Židovi te stranci, dok su se obrtništvom bavili uglavnom domaći ljudi. Podaci u ovom članku donijeti su posebno za Križevce, a posebno za ostala mjesta križevačkog kotara kakav je bio 1890. godine, nakon što je Khuen-Héderváry 1886. godine izvršio novu administrativnu podjelu zemlje. Usprkos tome što je popis nedostatan i što obiluje loše pisanim imenima, njegov sadržaj omogućava i donošenje zaključaka o unutrašnjim migracijama. ; Demographic trends in Croatia, and especially economic statistics have not yet been properly researched. There is no detailed information on that subject in the Land Government directorate. This is partly due to the fact that during the half-a-century of Croatian-Hungarian settlement, the economy fell under the jurisdiction of the Hungarian ministry in Budapest. Striving to prove that the non-agrarian economy was sufficient in Croatia even after the year 1872, when guild activities were banned, ban Khuen-Héderváry ordered the creation of an Address Book that would contain a list of craftsmen and traders in the area that was under the jurisdiction of the Zagreb Chamber of Trades and Crafts. The directory, which was titled Adresar obrtnog i poslovnog svieta u Hrvatskoj (Address Book of Craft and Business in Croatia), was printed in a very small number of copies and was probably not widely used. However, its content is extremely important since it provides the list of craftsmen and traders that operated in northwest Croatia in 1891. The list also includes craftsmen and traders operating in the countryside. Using the town of Križevci as an example, the list reveals that craft was more represented than trade and that trading was done mainly by Jews and foreigners, while the local population was mostly engaged in crafts. The data in this article has been provided separately for Križevci and for other places in the Križevci district, as it was in 1890, after the new administrative division of the country done by Khuen-Héderváry in 1886. Despite the fact that the list is lacking and that it contains plenty of poorly written names, its contents allow making conclusions on internal migrations.
Prednosti komunikacije te lakšu dostupnost ciljnih javnost preko društvenih mreža prepoznale su i političke elite te su, osim tradicionalnih oblika komunikacije, političku komunikaciju obogatile društvenim medijima. Dominantna društvena mreža u Hrvatskoj je Facebook, iako nemali broj osoba iz javnoga života koristi i Twitter kao sredstvo komunikacije. Premda se raspravlja jesu li društveni mediji unaprijedili demokraciju ili je ugrozili, činjenica je da je ta platforma omogućila transparentniju i dostupniju komunikaciju koja zasigurno utječe na izgradnju imidža pojedinaca i institucija iz političke arene, kojima je takav oblik komunikacije omogućio i izgradnju vlastite virtualne zajednice. Struktura rada sastoji se od nekoliko većih cjelina i pripadajućih podcjelina. Razlike koje su uočene istraživanjem upućuju na to da su institucije, dakle ministarstva, u Sloveniji u daleko većoj mjeri prisutna u viralnome prostoru nego li je to slučaj u Hrvatskoj. Gledaju li se sami nositelji javne vlasti, ministri, oni su u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, prisutniji sa svojim službenim Facebook stranicama. Takvi rezultati, iako znakoviti, ne upućuju na to da se u Hrvatskoj i Sloveniji komunikacija na digitalnim platformama koristi u svrhu političkoga diskursa ili u cilju informiranja ključnih aktera te posljedično kreiranja javnoga mišljenja o nekome političkom pitanju ; With the development of the Internet, as the fastest growing media, social networks have evolved, as well as everyday communication on these platforms. Benefits communication and easier access to the target public and has been recognized by the political elites and are, in addition to traditional forms of communication, political communication enriched communication on social media. The dominant social network in Croatia is Facebook, although not a small number of public life uses Twitter as a means of communication. Despite the numerous controversy over whether or not the social media have upgraded or threatened democracy, the fact is that this platform has enabled a more transparent and accessible communication that certainly has an impact on building the image of individuals and institutions from the political arena, which has made this form of communication possible to build a virtual community . The structure of the work consists of several larger entities and corresponding subdivisions. The first part of the work is based on theoretical insights. Minorizing the transition theory and democratization of post-communist societies, the theoretical part of the work also deals with civic participation and culture. All these transversal processes for three decades have also influenced the modification of communication, from top to bottom, therefore, towards citizens, from citizens to the public authorities. Therefore, political communication on social networks as well as social networks as a tool for creating a positive image in public relations will be treated theoretically. The second part of the deconstruction process is the presence of Croatian and Slovenian ministries, as a public authority institution and ministers on Facebook's social network. Compilation and descriptor methods, theoretical perspectives are dissected using relevant sources, while in the second part, the descriptive statistics method deconstructs the results obtained by research. Using the illustrations and the comparison method, the results are compared. At the end of the paper, the conclusion is based on theoretical strengths and results obtained.
Cilj je rada ustanoviti je li u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj došlo do smanjenja broja građana koji se identificiraju kao građani Europske unije te koji elementi utječu na dinamiku kreiranja europskoga identiteta. Razlog se istraživanja tematike vidi u rastu populističkih narativa u Europskoj uniji koji su npr. vodili izlasku Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, za razliku od uobičajenih politoloških analiza koncepta europskoga identiteta u radu se nastoji dati uvid u interdisciplinarni okvir proučavanja. U prvome se dijelu rad donosi pregled teorija kolektivnoga identiteta u psihologiji i antropologiji. Psihološke se teorije identiteta interpretiraju socijalnom i kulturalnom psihologijom. Antropološke se teorije identiteta dijele na ranije i postmoderne antropološke interpretacije. Fokus je rada na interpretiranju kategorije europskog identiteta, proizvoljno odabranim elementima psihologije i antropologije. Metodološki dio rada obuhvaća analizu i interpretaciju statističkih podataka na temelju niza longitudinalnoga istraživanja Eurobarometer Standard. Kod analize podataka pravi se razlika između razine Europske unije i razine Republike Hrvatske. Rezultati provedene analize upućuju na rast hibridnoga oblika identiteta koji se sastoji od nacionalnoga identiteta na prvome mjestu i europskoga identiteta na drugome mjestu. Isto tako, građani Europske unije smatraju da im je identitetski bliža lokalna razina države, grada ili sela. Konačno, elementi koji kreiraju dinamiku razvoja europskoga identiteta nisu isti za sve građane Europske unije te ovise o široj društveno-političkoj situaciji. ; The main goal of this article is to establish whether in the European Union and Croatia there has been a decrease in the number of citizens who identify themselves as citizens of the European Union, and what are the elements that contribute to the dynamics of creation of the European identity. The reason for exploring this particular topic is the growth of populist narratives in the European Union that potentially led to the UK's exit from the European Union. However, unlike the usual political analysis of the concept of European identity, the article tries to provide an interdisciplinary insight. The first part of the article provides an overview of the theories of collective identity in psychology and anthropology. Psychological identity theories are interpreted through social and cultural psychology. Anthropological theories of identity are divided into earlier and postmodern anthropological interpretations. The focus of the article is on interpreting the European identity through arbitrarily selected psychological and anthropological elements. The methodological part of the paper covers the analysis and interpretation of statistics based on the Eurobarometer Standard series of longitudinal surveys. When analyzing data, a distinction is made between, on one hand, the European Union and, on the other hand, the country of Croatia. The results of the analysis indicate the growth of a hybrid form of identity consisting of national identity in the first place and European identity in the second place. Furthermore, citizens of the European Union consider that their local, national or rural, level is closer to their identity. Finally, the elements that govern the dynamics of European identity development are not the same for all EU citizens and depend on the wider socio-political situation.
Tema ovog rada, korupcija, izazov za institucije Kosova, je vrlo široka i aktuelna tema koja obuhvata teorijski i praktični tretman. Korupcija, koja je opisana kao korištenje javne vlasti za pojedine namjene, je vrlo kompleksan pojam. To je odlika raznih društava i država, koja posljednjih nekoliko godina, smatra se kao vrlo prisutna pojava u zemljama u tranziciji, one nerazvijene kao i one u razvoju, navodeći kao prepreka za implementaciju demokratije. Korupcija ima tendenciju da raste brže od dinamike implementiranja za njenu neutralizaciju. Sistematski, korupcija je izazvala i nastavlja da izazive mnoge zabrinjavajuće probleme u svim zemljama svijeta, a posebno na Kosovu. Na osnovu izvještaja Transparency International-a, korupcija je jedna od najvećih izazova savremenog svijeta.Važnost proučavanja ovog problema kroz ovu temu ima za cilj prepoznati veličinu, strukturu i dinamiku ovog fenomena; da analizira sveobuhvatan utjecaj općih faktora. Na osnovu identifikacije problema korupcije, lokalnih i međunarodnih izvještaja koji zaključuju visok nivo ove vrste kriminala, pored drugih područja i u sigurnosnim pitanjima, korupcija se vidi kao ozbiljna rana za naše društvo. Obrazloženje ovog rada je logična posljedica fenomena korupcije u Republici Kosovo.Uzroci, posljedice i borba protiv korupcije su uvijek predmet brojnih istraživanja i razgovora među istraživačima, političarima i drugim akterima koji se bave ovim problemima, ne ostavljajući sa strane i segmentia civilnog društva. Ovi problemi predstavljaju predmet proučavanja ovog rada iz moje perspektive sa namerom da bi se pridružio opšte zabrinutosti zbog ove pojave.Tokom ovog studija će se koristiti različite metodologije, kao metodologija analize slučajeva korupcije, metoda komparativne analize, komparativne metode i statističke metode pojave i borbe protiv korupcije na Kosovu za godine 2012-2014.Za borbu i sprečavanje korupcije, društvo i institucije Kosova, pored preventivnih mjera, bi trebala provesti dostignute mjere iz nauke kriminalistike na osnovu savremenih trendova u sigurnostnom menadžmentu. Krajnji cilj ovog rada je utjelovljenje ili praktična primjena njegovih rezultata i statistike u naporima društva da spriječi, ograničuje i eliminira pojavu korupcije na Kosovu. --- The theme of this paper, corruption, the challenge for Kosovo institutions is a very broad and actual topic, which includes both theoretical and the practical handling. Corruption, which is described as the use of public power for individual purposes is a very complex concept. It is a feature of different societies and countries. In recent years it is considered as a very present phenomenon in transition countries, the least developed ones as well as developing countries, stating corruption as an obstacle to the implementation of democracy. Corruption tends to grow faster than the dynamics implemented to neutralize it. Systematically, it has caused and continues to cause many stressing problems in all countries of the world and especially in Kosovo. Based on a report of the Transparency International, corruption is one of the biggest challenges of the contemporary world.The importance of the study of this problem through this topic aims to recognize the size, structure and dynamics of this phenomenon; to analyze comprehensively the impact of general factors. Based on the identification of the problem of corruption, and local and international reports which establish a high level of this type of crime besides other areas in security issues, corruption is seen as a serious wound for our society. Rationality of this paper is the logical consequence of the corruption phenomenon in the Republic of Kosovo.Causes, consequences and fighting against corruption are always subject to numerous studies and discussions among researchers, politicians and other stakeholders dealing with these problems, not leaving out the segments of civil society. These concerns constitute the object of study of this paper from my perspective in order to join the general concern over this phenomenon.During this study, different methodologies will be used, as follows: methodology of the analysis of corruption cases, the method of comparative analysis, comparative methods and statistical methods of presenting and combating corruption in Kosovo for 2012-2014.For combating and preventing corruption, Kosovo society and institutions, in addition to preventive measures, should implement the measures of science of criminology achieved by contemporary trends in safety management. The ultimate goal of this work is the materialization or practical application of its results and statistics in the society efforts to prevent, limit and eliminate the phenomenon of corruption in Kosovo.
Istraživanje političkog nasilja, uključujući terorizam, moguće je općenito podijeliti u dvije faze: u prvoj, kvantitativnoj, istraživanja su tražila odgovore na pitanje: tko je što učinio, kada i gdje. Takav se pristup mnogo upotrebljavao u literaturi društvenih nauka. Druga faza vodi k produbljenom istraživanju ljudskog ponašanja postavljajući pitanja o tome zašto određene osobe učestvuju u terorističkim akcijama ili akcijama političkog nasilja. Usprkos činjenici da se uzročnost ne može generalizirati do stupnja u kojem postaje neprimjenjiva, istraživanje uzroka pokazalo se mnogo probitačnijim. Ono omogućava istraživanje problema rješavanja političkog nasilja kroz proces tretiranja njegovih uzroka, umjesto da se orijentira na kažnjavanje zbog njegovih konzekvenci. Osim toga, čini se pomak od deskribiranja i kategoriziranja onoga što se desilo k predviđanju onoga što će se najvjerojatnije dogoditi. Podaci o političkom nasilju koji su već prikupljeni i sistematizirani čine dobar okvir za istraživanje njegovih uzroka. Međutim, zahtjev znanstvene objektivnosti traži oprez kada se analiziraju takvi podaci; informacije često nisu objektivne, a statistika je često nekomparabilna. To je istodobno i jedan indikator da konsensus o tome što je zapravo političko nasilje još nije postignut. Objektivni kriterij za njegovo definiranje često je dopunjen subjektivnim konotacijama, kao što su motivi, težnje i percepcije istraživača i javnosti uopće. Identifikacija uzroka političkog nasilja u posljednje vrijeme privlači mnogo pažnje u literaturi o terorizmu. U osnovi, postoje četiri tipa terorizma determinirana uzrocima. Na prvom je mjestu potrebno uzeti u obzir politički i ideološki terorizam koji je često povezan s pojavom strategije nove ljevice. Drugo, terorizam je također jedan od konzekvenci etničkih i rasnih separatističkih ili emancipatorskih pokreta. Treći je tip karakterističan za aspiracije marginaliziranih društvenih slojeva kao što su studenti na pretrpanim univerzitetima, nezaposleni radnici ili radnici — migranti. Četvrti tip moguće je definirati kao patološki terorizam u koji je moguće svrstati i kriminalne terorističke akcije. Iako terorizam ne može biti objašnjen jednim određenim brojem uzroka, budući da objašnjenje mora računati na veći broj uzroka od četiri spomenute klasifikacije, može to poslužiti za početak identifikacije njegovih uzroka. ; Research on political violence, including terrorism, can broadly be divided into two phases: the first one, quantitative, could be described as seeking answers to questions: who did what, when and how. That one has been extensively dealt with in the current social science literature. The second phase leads into a more thorough research of human behaviour by posing the dilemma why did particular people do such a thing as an act of terrorism or a political murder. In spite of the fact that causality cannot be traced all the way neither generalized without becoming inapplicable, research on causes is far more advantageous. It enables us to look for more definite solutions for the problems of political violence by curing its causes instead of merely punishing for its consequences. Besides, we are thus moving from describing and categorizing what has happened to predicting what is likely to happen. Data on political violence, already gathered and systematized, form the framework for research of its causes. However, the quest for scientific objectivity requires utmost caution when analyzing such data: information is often biased, statistics are frequently incomparable. That is an indication that consensus on what political violence really is has not yet been reached. Objective criteria for its definition are generally supplemented by subjective connotations, such as motives and aims of the perpetrators and perceptions of researchers or of the general public. Identification of causes of political violence has recently gained much attention in literature on terrorism. There are basically four types of terrorism determined by the causes established so far. First, we have to take account political and/or ideological terrorism often tied to the appearance and strategy of the New Left. Secondly, terrorism is also one of the consequences of ethnic and racial separatist or emancipatory movements. The third type could be attributed to socio-economic conditions and aspirations of marginalized social strata, such as students at over-crowded universities, the unemployed or migrant-workers. The fourth type could be defined as pathological terrorism, and criminal terrorist acts can be subsumed into that category. Although terrorism cannot be explained by one set of causes only, as it usually falls into more than one type of the four enumerated above, such a classification serves as a beginning of identification of its causes.
