Suchergebnisse

U ovom radu analizira se ravnoteža između učinkovitosti i pravednosti u poreznom sustavu. Dok se učinkovitost obično odnosi na to koliko se dobro u nekom gospodarstvu dodjeljuju ograničeni resursi da bi se zadovoljile potrebe potrošača, cilj pravednosti je analizirati distribuciju resursa. Stoga je povezan s pojmovima poštenja i socijalne pravde. Učinkovitost se bavi optimalnom proizvodnjom i alokacijom resursa unutar dostupnih čimbenika proizvodnje. U poreznom sustavu učinkovitost znači sposobnost ubiranja dovoljnih javnih prihoda putem najvećeg mogućeg pojednostavljenja poreznog sustava. Pravednost analizira kako se dostupni resursi raspodjeljuju unutar društva. Okomita pravednost bavi se relativnim dohotkom i dobrobiti stanovništva ili time koliko se pravedno raspodjeljuju dostupni resursi. To može značiti više porezne stope za građane s većim primanjima. Vodoravna pravednost temelji se na uvjerenju da bi građani s istim dohotkom trebali plaćati poreze prema istoj poreznoj stopi. Cilj rada je identificirati uvjete pod kojima nema konflikta između pravednosti i učinkovitosti u poreznom sustavu. Porezni sustav je glavni instrument vlade za redistribuciju dohotka, ali postoji potencijalna ravnoteža između pravednosti i učinkovitosti. Ideja je odrediti one mjere koje potiču veću pravednost, ali ne utječu ili vrlo malo utječu na učinkovitost. Drugim riječima, namjera je rada odrediti mjere politike kojima se međusobno podupiru pravednost i učinkovitost i porezne mjere koje možda mogu omogućiti učinkovitiji fiskalni sustav. ; The paper examines the efficiency and equity trade-off in the tax system. While efficiency usually recounts to how well an economy assigns limited resources to meet the needs of consumers, the goal of equity is to analyse the distribution of resources. Thus, it is related to the concepts of fairness and social justice. Efficiency deals with the optimal production and allocation of resources within the available production factors. In the tax system, efficiency means the ability to collect sufficient public revenues by making a tax system as simple as possible. Equity examines how available resources are distributed in the society. Vertical equity deals with the relative income and welfare of the population or with how equitably available resources are distributed. It may imply higher tax rates for citizens with higher incomes. Horizontal equity is based on the belief that earners with the same income should pay taxes at the same tax rate. The aim of the article is to identify those conditions under which there is no conflict between equity and efficiency in the tax system. The tax system is the government's main lever to redistribute income, but there is a potential balance between equity and efficiency. The idea is to determine policy measures which stimulate greater equity, but have no or little effect on efficiency. In other words, our intention is to find out policy actions where equity and efficiency support each other and where tax measures may perhaps even enable a more efficient fiscal system.

Porez na dohodak, zbog svojega temeljnog strukturnog obilježja prilagodljivosti gospodarskoj snazi poreznih obveznika, jedan je od temeljnih instrumenata ostvarenja porezne pravednosti. Pritom progresivnost sustava oporezivanja dohotka ne utječe isključivo na ostvarenje redistributivnog načela, već se smatra pogodnim instrumentom ublažavanja ili anuliranja negativnih posljedica regresivnoga djelovanja neizravnih poreza, ponajprije poreza na dodanu vrijednost. Dodatno, sredstva ubrana s osnove poreza na dohodak, kao dijeljenog poreza, najizdašniji su izvor financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnih usluga koje one osiguravaju građanima. Imajući navedeno na umu, promotri li se razvoj hrvatskoga sustava oporezivanja dohotka, osobito u posljednjih desetak godina, postavlja se pitanje uspijeva li on u ostvarivanju svojih temeljnih funkcija: fiskalne i socijalne. ; Because of its basic structural feature of adaptability to the taxpayer's economic capacity, personal income tax is one of the basic instruments for achieving tax equity. The progressiveness of the personal income tax system does not exclusively affect the realization of the redistributive principle; it is also considered as a suitable instrument for mitigating or annulling the negative consequences of the regressive effect of indirect taxes, primarily value added tax. In addition, the funds collected from personal income tax, as a shared tax, represent the most generous source of funding for local and regional self-government units and public services which they provide to their residents. Having this in mind, if the development of the Croatian personal income tax system is observed, especially in the last ten years, the question arises whether it succeeds in achieving its basic functions: fiscal and social.

Izravno inozemno ulaganje i inozemno deinvestiranje dvije su strane iste medalje, jedna detaljno izučena i istražena, druga iznenađujuće zanemarena. Danas na globalnom tržištu postoji snažna borba svake pojedine zemlje u privlačenju što većeg dijela kolača inozemnog kapitala unutar svojih granica. Jedna od mjera kojom se pokušava privući inozemni ulagač upravo su porezni poticaji. No uspješnost te mjere je upitna jer vrlo često po njezinu isteku i inozemni ulagač napušta zemlju. Iz navedenog problema istraživanja proizlazi i glavni cilj ovog rada: ukazati na problematiku vezanu uz porezne poticaje kao jedan od načina privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, pružiti detaljan uvid u dosadašnje razumijevanja pojma deinvestiranja te analizirati povezanost poreznih poticaja i deinvestiranja na primjeru Republike Hrvatske. Provedena analiza ukazala je na činjenicu kako na primjeru Republike Hrvatske postoji jasna povezanost između ročnosti poreznih poticaja i deinvestiranja. Prosječna starost inozemnih poduzeća u Republici Hrvatskoj iznosi 9,2 godine što odgovara desetogodišnjem razdoblju trajanja porezne potpore. ; Foreign direct investment and foreign divestment are two sides of the same coin, one studied and researched in detail, the other surprisingly neglected. Today, in the global market, there is a strong struggle of each individual country to attract as much of the cake of foreign capital within its borders. One of the measures that is trying to attract a foreign investor is tax incentives. However, the success of this measure is questionable because very often after its expiration, a foreign investor leaves the country. The main goal of this paper is to point out the issue of tax incentives as one of the ways to attract foreign direct investment, provide a detailed insight into the current understanding of the concept of divestment and analyse the relationship between tax incentives and divestment on the example of the Republic of Croatia. The conducted analysis pointed to the fact that on the example of the ...

Cilj ovog rada je identificirati učinke poreznih promjena nastalih tijekom financijske krize na dohodovne nejednakosti među zemljama članicama Europske unije. Naime, nedavna je financijska i fiskalna kriza promijenila trendove u oporezivanju u najvećem broju zemalja članica Europske unije. Zemlje članice bile su različito pogođene krizom, prije svega, zbog različitosti povezanih uz makroekonomske neravnoteže prisutne u ekonomiji. Stoga su se među njima razlikovale i politike koje su se provodile uvjetovane upravo makroekonomskim i fiskalnim uvjetima. Rad uključuje teoretsku podlogu, komparativni prikaz postojećih razlika između poreznih sustava zemalja članica Europske unije te analizu prednosti i nedostataka različitih poreznih oblika. Kako bi se što preciznije definirale te razlike, testirane su reforme provedene u tri temeljna porezna oblika (koji opterećuju rad, kapital i potrošnju) kao i socijalni doprinosi korištenjem panel analize s fiksnim i varijabilnim efektom kroz vremensku seriju koja obuhvaća razdoblje od 2000. do 2011. godine. Porezi imaju značajan redistributivni učinak što svakako utječe na dohodovne nejednakosti, a uvelike ovisi i o vrsti poreznog oblika u primjeni. Većina je zemalja pokušala konsolidirati svoje javne financije i poboljšati porezne sustave kako bi potakla rast. U radu je postavljena hipoteza kako implementacija određenih fiskalnih mjera utječe na smanjenje nejednakosti te su pruženi dokazi kako socijalni doprinosi i porezi koji opterećuju rad utječu na statistički značajno poboljšanje dohodovnih nejednakosti među zemljama članicama Europsku unije. Iz navedenog se izvodi zaključak kako porezna politika, osobito izbor odgovarajućeg poreznog oblika, smanjuje dohodovne nejednakosti u Europskoj uniji u promatranom razdoblju. ; The aim of this paper is to identify the effects of tax changes that occurred during the financial crisis on income inequality across European Union member states. Namely, the recent financial and fiscal crises have changed taxation trends in a large number of the European Union member states. The member states have been differently affected by the crisis primarily depending on the different degree of macroeconomic imbalances ascendant in the economy. Therefore, policy responses varied among them and were strongly connected with macroeconomic and fiscal conditions. The paper includes a theoretical background, comparison of present differences among the taxation systems of the European Union member states, and an analysis of the advantages and disadvantages of different types of taxes. In order to precisely define those differences, the influence of reforms taken in three major tax forms (labour, capital and consumption) was tested, as well as social security contributions using fixed and random effect panel models over the sample period from 2000- 2011.Taxes have a significant redistributive impact and this development affects income inequalities and depends on the type of tax implemented. Most member states have tried to consolidate their public finances and improve their tax systems in a more growth-friendly way. This paper presents a hypothesis that the implementation of selected fiscal measures influences inequality reduction and demonstrates that the overall social contributions and labour taxes lead to statistically significant improvements in income inequalities among EU member states. We conclude that tax policy, specifically the choice of taxes implemented, reduces income inequalities in the EU in the observed period.

Velika nesigurnost i promjenljivost akvizicijskih temelja, mogu stvoriti poteškoće kod upravljanja operacijama u procesu preradbe. Postavljena su dva modela akvizicije s popustom na količinu i planom poreza na ugljik u svrhu analize učinka promjenljivosti kvalitete i nesigurnosti uvjeta i smanjenja tih problema. U prvom se modelu razmatrala promjenljivost kvalitete. Optimalna politika akvizicije određena je pojedinačnim izrazom zatvorenog oblika jer prosječna cijena prerađenog proizvoda ne ovisi o dobivenoj količini za dati segment diskonta. U drugom su modelu uzeti u obzir i promjenljivost kvalitete i nesigurnost uvjeta. Analizirana su svojstva modela i razvijen je algoritam za postizanje optimalnog načina akvizicije na temelju metode bisekcije. Konačno, dani su primjeri numeričke simulacije kako bi se istražio učinak diskonta na količinu na optimalni način akvizicije. Rezultati pokazuju da se politikom diskonta na količinu prerađivači potiču na dobivanje više osnova i povećavaju im se mogućnosti da izaberu najbolju osnovu. Štoviše, smanjuje se ukupno očekivani trošak, naročito kad se radi i o promjenljivosti kvalitete i o nesigurnosti uvjeta. Predloženi model može uspješno riješiti problem akvizicije u prerađivačkim sustavima. ; High uncertainty and variability of acquirable cores can lead to some difficulties of operations management in the remanufacturing process. Two acquisition models with quantity discount and carbon tax scheme were established to analyze the effect of quality variability and condition uncertainty and to reduce these difficulties. In the first model, quality variability was considered. The optimal acquisition policy was determined by a single closed-form expression because the average cost of remanufactured products is independent of the acquisition quantity for a given discount segment. In the second model, both quality variability and condition uncertainty were considered. The properties of the model were analyzed, and a single algorithm was developed to obtain the optimal acquisition policy based on the bisection method. Finally, numerical simulation examples were provided to explore the effect of quantity discount on the optimal acquisition policy. Results show that the quantity discount schedule impels remanufacturers to acquire more cores and enhances the chances of remanufacturers to select the best cores. Moreover, the total expected cost decreases, especially in the case with both quality variability and condition uncertainty. The proposed model can effectively solve the acquisition problem in remanufacturing systems.

Moral i moralne vrijednosti u današnjem društvu postaju sve više upitne, kada je riječ o mnogobrojnim aktivnostima koje postaju dostupne sve većem broju populacije. Igre na sreću, kao jedan od oblika hazardnih aktivnosti, digitalizacijom dopiru do svakog prostora i svake imalo liberalnije zemlje. Upravo internet i online poslovanje učinili su mogućim raširenost igara na sreću te time povećali broj sudionika u njima. Osim temeljnih dvojbi povezanih s moralnosti takvih igara, osobito u pogledu mladih igrača, javlja se i pitanje državnih interesa upotporenim monopolskim sustavima organiziranih nacionalnim zakonima. Politika potaknuta državnim interesima utkala je put ograničavanju priređivača internetskih igara na sreću blokiranjem, odnosno zabranom pristupa sadržaju pojedinih mrežnih stranica. Spomenuta je zabrana u najmanju ruku raspravljiva sa stajališta ustavnosti same mjere. Osim toga, mjere zabrane pristupa određenom internetskom sadržaju trebaju biti vrednovane pojedinačno u skladu s načelom razmjernosti uz zahtjev za ostvarivanjem pravne sigurnosti. Ovaj se rad stoga bavi razmatranjem potrebe za uvođenjem takve mjere u hrvatsko porezno zakonodavstvo s komparativnim primjerima njezine opravdanosti te s problemom mogućih zloupotreba Porezne uprave pri njezinu korištenju, čime bi se potiho uvela potpuna kontrola sadržaja mrežnih stranica. ; Moral and moral values are increasingly questioned in today's society when it comes to a multiplicity of vices that are becoming available to a larger number of people. Gambling, as a form of hazardous activity, is reaching every space and every liberal country through digitalization. Internet and online business have made it possible to spread gambling and thus to increase the number of participants in such games. Apart from some basic doubts about the morality of such games, especially regarding young players, there also appears the issue of state interests in monopoly systems ordered by national laws. A policy driven by state interests has paved the way for restricting ...

Gradska uprava u Varaždinu sastavljala je popise vlasnika fundusa za potrebe ubiranja redovnih i izvanrednih poreza i gradskih pristojbi. Iz druge polovice 17. stoljeća sačuvano je deset popisa od kojih je posljednji, iz 1698. godine, cjelovit, a ostali se odnose na pojedine gradske četvrti. Popisi također donose informacije o broju fundusa koje su posjedovali isusovci, pavlini, prelati, Varaždinski generalat i tridesetnica koji su, kao vlasnici gradskih zemljišta, također bili obavezni plaćati poreze. Porez se plaćao prema veličini fundusa. Analiza prosječne veličine posjeda potvrđuje da su tijekom druge polovice 17. stoljeća povećane ekonomske i socijalne razlike unutar gradskog društva. Stanovnici unutrašnjeg grada posjedovali su prosječno 1,5 - 2 fundusa, a u suburbijima 1,1 - 1,4. Na prosječnu veličinu posjeda utjecali su vlasnici većeg broja fundusa, samostani, Crkva, vojne i civilne službe Kraljevine, čiji broj fundusa raste posebno u unutrašnjem gradu. Oni posjeduju više od 20 posto gradskog zemljišta. Najveći pojedinačni vlasnici su isusovce. Većim brojem fundusa raspolažu također suci, senatori te plemstvo. U suburbijima pratimo suprotan proces, umjesto povećanja, postojeći fundusi se dijele na sve manje čestice. To je pokazatelj veće gustoće stanovanja u suburbijima, ali i sve većeg broja siromašnih građana čija je ekonomska snaga u padu. Uz analizu ekonomskih i socijalnih procesa u gradu popisi su izvor za procjenu broja stanovnika Varaždina krajem 17. stoljeća. Na temelju broja nastanjenih fundusa i prosječnog broja ukućana procijenjeno je da je krajem 17. stoljeća u gradu živjelo između 2850 i 3350 stanovnika. Popisi sadrže, uz ime i veličinu fundusa, informacije o smještaju, vrsti, kvaliteti zemljišta i iznosu plaćenog poreza ili pristojbe te je važan izvor za povijest katastra grada Varaždina. ; The city authorities in Varaždin compiled a number of lists of estate owners with the purpose of collecting the regular and supplementary taxes as well as other levies imposed by the city government. From the second half of the 17th century nine such records have been preserved, the last of which, dating from 1698, is a complete document, while the rest refer only to certain city areas. The records also provide information on the number of parcels owned by Jesuits, Pauline Fathers, prelates, members of the Varaždin Generalate, and customs offices, which, as owners of city parcels, were also required to pay taxes. The amount of these taxes depended on the size of their parcels. The analysis of the average size of estates shows that there is a noticeable economic and social divergence in the city during the second half of the 17th century. While the inner-city inhabitants owned 1.5 – 2 plots on average, in the suburbs the average estate size was between 1.1 and 1.4 plots. The average size of estates was affected by the owners of a larger number of plots, such as monasteries, the Church, and both military and civil services of the Kingdom. The number of their plots, particularly in the inner city is increasing and at the end of the 17th century they own more than twenty percent of city lands. The biggest individual owners are Jesuits. A larger number of plots is also owned by judges, senators and noblemen. In the suburbs, there is a completely different process at work. Instead of augmentation, the estates are being divided into smaller parcels of land. This proves a higher population density in the suburban areas, which resulted in an increased number of the poor and those citizens whose economic power is in decline. Besides allowing the analysis of the economic and social processes in the city, the records are a valuable source in estimating the number of inhabitants in Varaždin at the end of the 17th century. Taking into consideration the number of uninhabited plots and the average number of household members, between 2,850 and 3,350 inhabitants are estimated to have lived in Varaždin at that time. Except for the names and plot sizes, the records also contain the information on locations, types, quality of these lands and the amount of taxes and duties paid. They are therefore an important source in investigating the history of the land register of the city of Varaždin.

Students enter the labour market through a Student Service to have the opportunity to pay for tuition fees or to earn additional income that would allow for the parents or guardian's budget to be disbursed. Although almost 70% of full-time students were working through a student contract in 2016, the Regulation on intermediaries for employment of full-time students from 1996 was the only legal document that was regulating student employment. Due to improperness of this document and the fact that student employment is not under the Labour Law, in November 2017 the Croatian Government published a proposal for the new Student Employment Act, which was passed in November 2018. Subsequently, the reform of regulatory framework of student employment is important to student work force. According to the Regulation in force, there is no constraint on the maximum weekly working hours or maximum annual earnings. Nevertheless, student income can become taxable under the rules of Personal Income Tax Law if it exceeds the annual limit of 60,600.00 HRK. Consequently, the reform of personal income tax is also significant for students if they do not want to become a taxpayer of personal income tax. Based on this, the main goal of this paper is to analyse attitudes of students towards the regulatory framework of student employment, reform of personal income tax and their work under the mediation of the Student Centre. In order to question student attitudes, the questionnaire was used and the results of the analysis carried out before changes in legislation, in February and March 2018, indicate that students were not satisfied with the existing regulatory framework and the personal income tax reform, and that they expect the improvement of working conditions with the implementation of the new Student Employment Act. ; Studenti se uključuju na tržište rada preko studentskog servisa kako bi imali priliku platiti školarinu ili zaraditi dodatne prihode s ciljem financijskog rasterećenja roditelja ili staratelja. Iako je gotovo 70% redovnih studenata radilo preko studentskog ugovora u 2016. godini, jedini pravni dokument koji je regulirao zapošljavanje studenata je bio Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata iz 1996. godine. Zbog neprimjerenosti ovog dokumenta i činjenice da zapošljavanje studenata nije regulirano Zakonom o radu, u studenome 2017. godine Vlada Republike Hrvatske objavila je prijedlog novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je izglasan u studenom 2018. godine. Zbog toga, reforma regulatornog okvira zapošljavanja studenata važna je za studentsku radnu snagu. Prema važećem Pravilniku, ne postoji ograničenje maksimalnog tjednog radnog vremena ili maksimalne godišnje zarade. Unatoč tome, dohodak studenata može postati oporeziv prema pravilima Zakona o porezu na dohodak, ako premašuje godišnju granicu od 60.600,00 kuna. Slijedom toga, reforma poreza na dohodak je također značajna za studente ako ne žele postati poreznim obveznikom poreza na dohodak. Na temelju toga, glavni je cilj ovoga rada analizirati stavove studenata prema regulatornom okviru zapošljavanja studenata, reformi poreza na dohodak i njihov rad pod posredovanjem Studentskog centra. Kako bi se ispitali stavovi učenika, korišten je upitnik, a rezultati analize provedeni prije izmjene zakonodavnog okvira, u veljači i ožujku 2018. godine, pokazuju da studenti nisu zadovoljni postojećim regulatornim okvirom i reformom poreza na dohodak, te da očekuju poboljšanje radnih uvjeta stupanjem na snagu novog Zakona o obavljanju studentskih poslova.

U radu se prikazuju čimbenici promjena u radu hrvatskih poreznih tijela s obzirom na to da borba protiv utaja i izbjegavanja poreza intenzivira rad na regulatornom okviru međunarodnog oporezivanja na svim razinama. Daje se povijesni presjek uređenja rada hrvatske porezne uprave u zadnja dva desetljeća, a posebno se ukazuje na globalni rat utajama poreza pa se prikazuje OECD-ov Akcijski plan – BEPS. Mjere iz tog plana na europskoj razini provedene su kroz veći broj direktiva te se izdvaja Direktiva Vijeća Europske unije protiv izbjegavanja poreza (ATAD) te posljedice implementacije u unutarnje hrvatsko zakonodavstvo. ATAD kao europski odgovor na BEPS nameće izmjene i prilagodbu poreznih tijela novim pravilima. Posebno se naglašavaju nužna prilagodba hrvatskih poreznih tijela europskim pravilima o poreznim postupcima dokazivanja izbjegavanja poreza te nužne prilagodbe i promjene područja rješavanja poreznih sporova. ; This paper shows the factors of change in the work of Croatian taxation bodies given that combatting taxation evasion and tax avoidance intensifies work on the regulatory framework of international taxation at all levels. An historical cross-sectional overview of the regulation of the work of the Croatian taxation office over the last two decades, showing in particular the global taxation evasion war in OECD's Action Plan - BEPS. Measures from that plan at a European level have been implemented through a large number of directives pointing out the European Council Directive against Tax Avoidance (ATED) and the consequences of implementation within Croatian legislation. ATAD as a European answer to BEPS imposes changes and adjustments to taxation bodies by new rules. Necessary adjustment of Croatian taxation bodies to European rules on taxation procedures for proving taxation evasion and necessary adjustments and changes in areas of resolving taxation disputes are particularly pointed out.

Protectionism is a system of measures used for the purpose of protecting domestic manufacturers from foreign competition. It has emerged simultaneously with the international exchange of goods. The contemporary protectionist policy and practice imposes the necessity of studying this phenomenon in the light of the current situation and conditions. Agricultural protectionism seems to be a particularly significant issue in the international exchange of commodities. ; Protekcionizam označava sustav mjera ekonomske države sa ciljem zaštite domaće proizvodnje u odnosu na konkurenciju inozemnih proizvođača. Javlja se nakon pojave međunarodne razmjene. Međutim, suvremena protekcionistička politika i praksa obavezuje da se istražuje fenomen protekcionizma u suvremenim uvjetima. Posebno je u suvremenoj teoriji za međunarodnu razmjenu značajan agrarni protekcionizam.

Iako su SAD jedna od država koja ne predviđa oblike neposredne demokracije na razini federacije, ustavi članica američke federacije prihvaćaju instituciju ustavne i zakonodavne inicijative – jedan od ključnih elemenata za njihovo razlikovanje od Ustava SAD-a. Građani 24 savezne države SAD-a neposredno su od 1904. do kraja 2005. odlučivali o 2.155 ustavnih i zakonskih prijedloga, u 21. stoljeću Amerikanci očekuju širenje novog ustavnog populizma – uporabe institucija neposredne demokracije. Autorice tumače ustavna rješenja i stvarne učinke primjene navedenih institucijana oblikovanje državne politike u tim državama. ; Although the USA is one of the states that does not have provisions for the forms of direct democracy at federal level, the constitutions of American federal states have accepted the institute of constitutional and legal initiative, which is one of the key elements that differs them from the Constitution of the United States of America. The citizens of 24 American federal states directly decided about 2,155 constitutional and law drafts between 1904 and 2005. The American people expect the institutions of direct democracy to be used more extensively in the 21st century. The authors explain constitutional solutions and the effects of implementation of these institutes on the shaping of state policies in the respective federal states. The institute is used for bypassing the state legislatures in order to limit their freedom of action by constitutionalising the political choices. Tax- -reduction initiatives limit the revenues legislatures can levy and spend, and thus control the damage. This institute is becoming a means of launching changes in different public areas, such as taxes and expenditures, campaign financing, public education. However, the state legislatures can limit effects of the successful initiatives by withholding financial aid necessary for their implementation. State policy does not finish at the moment the initiatives are adopted by citizens. Sanctions depend on citizens' ability to establish the facts about the compliance with the decisions made by direct citizens' participation, and on clarity of the texts adopted by initiatives.

U radu se analizira veza između dohodovnih nejednakosti i redistributivnih preferencija. Glavni su ciljevi rada: utvrditi u kojoj su mjeri stvarne dohodovne nejednakosti povezane s redistributivnim preferencijama, koji su korelati redistributivnih preferencija na makrorazini te koje mehanizme redistribucije preferiraju građani u zemljama EU-a. Kao izvori podataka o redistributivnim preferencijama korišteni su agregirani podaci iz dvaju specijalnih istraživanja Eurobarometra (2010. i 2018.), dok su makrostatistički pokazatelji uzeti iz Eurostatove baze podataka. U radu su korištene bivarijatne korelacijske analize, linearna regresija i klaster analiza. Opći je nalaz da su visoke redistributivne preferencije prisutne u gotovo svim zemljama EU-a. Izgleda da rast dohodovnih nejednakosti nije ključni čimbenik visoke razine redistributivnih preferencija, već je to percepcija dohodovnih nejednakosti i osjetljivost građana na ekonomske nejednakosti. Građani u zemljama EU-a često pogrešno percipiraju razinu nejednakosti u društvu i svoje mjesto na dohodovnoj ljestvici. Ispitanici iz postsocijalističkih zemalja imaju veću »averziju« prema dohodovnim nejednakostima i žele veću ulogu države u redistribuciji i društvenom životu. Stanovnici EU-a podržavaju sve ključne mehanizme dohodovne redistribucije (porezi, obrazovanje, socijalna zaštita i minimalna plaća), ali najveću potporu daju poreznom sustavu i progresivnom oporezivanju bogatijih, dok je najviše dilema vezano za potpuno besplatno obrazovanje. ; The paper analyses the relationship between income inequalities and redistributive preferences. The objectives have been: determine to which degree income inequalities are associated with redistributive preferences, which are the correlates of redistributive preferences on the macro level and which mechanisms of redistribution have been preferred by citizens in the EU countries. Aggregated data from two special Eurobarometer surveys (2010 and 2018) were used as the data source on redistributive preferences, while macro-statistical indicators were taken from the Eurostat database. Bivariate correlational analyses, linear regression and the cluster analysis were used for data processing. A general finding is that redistributive preferences are high in almost all EU countries. It seems that an increase of income inequalities is not the key factor of high redistributive preferences, but it is the perception of income inequalities and the sensitivity of citizens towards income inequalities. Citizens in the EU countries often incorrectly perceive the level of inequalities in society and their place on the income scale. The respondents from post-socialist countries have a larger "aversion" towards income inequalities and want a stronger role of the government in the redistribution and social life. Inhabitants of the EU countries support all key mechanisms of income redistribution (taxes, education, social protection and minimum wage), but they give the largest support to the tax system and the progressive taxation of the wealthy, while there are a lot of suspicions regarding fully free education.

Razina ekonomske slobode svake se godine mjeri putem jedinstvene svjetske metodologije. Na taj je način kanadski Fraser Institute razvio sustavni pristup javnim politikama koje utječu na opseg javne potrošnje i državne imovine, visinu glavnih poreza, inflaciju, slobodnu trgovinu, na regulaciju poslovanja, tržišta rada i kredita te ostala mjerena područja. Takav policy okvir može biti koristan za dizajniranje strukturnih prilagodbi kojima se poduzetnike može osloboditi od prekomjernog utjecaja i troška države. Također, smanjivanjem i ograničavanjem uloge države ekonomske slobode doprinose poboljšanju institucionalnog okvira za slobodno tržište. U konačnici, ekonomske slobode usko su vezane uz geopolitiku. ; The level of economic freedom is measured each year through a unique world methodology. This way, Canadian Fraser Institute has developed a systematic approach to public policies which affect the scope of public expenditure and state assets, level of major taxes, inflation, free trade, business regulation, labor and credit market and other measured areas. Such policy framework can be useful for designing structural adjustments by which enterprises could be freed from excessive involvement and cost of government. Moreover, by reducing and limiting the role of government economic freedom contributes the institutional framework for free market. Finally, economic freedom is closely related to geopolitics.

Članak analizira poticaje za prijelaz iz nezaposlenosti u zaposlenost izražene pomoću različitih financijskih pokazatelja u Sloveniji i uspoređuje ih s onima u državama EU. Članak daje pregled glavnih značajki politika isplativosti rada i raspravlja razloge za njihovu primjenu u Sloveniji. Pokazuje se da u Sloveniji obitelji i pojedinci koji ne rade imaju slabe poticaje za pronalaženje posla, jer za mnoge se "posao ne isplati". Naknade za nezaposlene i novčane naknade, zajedno s visokim poreznim klinom, odvraćaju od rada. Kako bi se riješio ovaj problem, Slovenija bi trebala razmotriti uvođenje dodataka za zapošljavanje, naknada za zaposlene ili oboje. Trenutačno takve politike gotovo ne postoje. U svjetlu međunarodnih uspješnih iskustava s takvim politikama i s obzirom na visoki destimulirajući učinak koji stvaraju zamke nezaposlenosti, neaktivnosti i niskih plaća, takve politike u Sloveniji imaju veliki potencijal za poticanje prijelaza iz nezaposlenosti u zaposlenost i ostanak u radnom odnosu. ; The paper analyzes incentives for making transition from non-employment to work as expressed by various financial indicators in Slovenia and compares them to the EU countries. It also provides an overview of the main features of making-work-pay policies and discusses reasoning for their implementation in Slovenia. The paper shows that in Slovenia, families and individuals who are not working have poor incentives to find a job – because for many, "it does not pay to work." Unemployment benefits and cash transfers, coupled with high tax wedge, create high work disincentives. To address this issue, Slovenia should consider introducing into-work benefits, in-work benefits, or both. Presently such policies are virtually non-existent. In the light of international successful experiences with such policies and given the strong work disincentive created by unemployment, inactivity and low-pay traps, in Slovenia such policies have a great potential to stimulate transitions from non-employment to employment and stay in employment.

Gospodarstvo grada Osijeka i razvoj grada, koji je omogućavala njegova porezna snaga, nakon ulaska u Kraljevinu SHS našli su se u poteškoćama. No, unatoč nepovoljnim financijskim trendovima, prilagodbi novom tržištu i prometnoj izoliranosti Osijeka, u gradu se ipak tijekom 1920-ih počeo realizirati program modernizacije infrastrukture. Uvođenjem kraljeve diktature i nove upravne podjele 1929. grad Osijek izgubio je svoju administrativnu važnost, a s njom i važne državne institucije. To se negativno odrazilo na osječke gospodarstvenike koji su ubrzo potom osjetili i punu jačinu udaraca Velike depresije – izgubljena tržišta i umanjenje kupovne moći. Državna je vlast, kao reakciju na gospodarsku krizu, naredila štednju koja je zapravo značila da će država štedjeti na gradu Osijeku, ukidajući državne institucije koje su djelovale u Osijeku ili ih prebacujući na teret osječkoga gradskog proračuna. ; The economy of the city of Osijek and the development of the city, which was enabled by its tax strength, after the entrance into the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes found themselves in difficulties. Nevertheless, despite the negative financial trends, adjustment to the new market and traffic isolation of Osijek, in the city during 1920s a program of infrastructure modernization started its realization. After the introduction of the king's dictatorship and new government division in 1929 the city of Osijek lost its administrative importance as well as important government institutions. That had a negative impact on the economists of Osijek who soon after that felt the full strength of the Great Depression strike – lost markets and lower buying power. The government, as a reaction to the economic crisis, ordered saving, which actually meant that the state would be saving on the expense of the city of Osijek. The state abolished government institutions located in Osijek or put them under city budget of Osijek.