U radu se objašnjava značaj povjerenja i razmatra značaj izgradnje povjerenja kao uvjeta stabilnosti europskog jugoistoka. Izdvojen je pojam povjerenja, a za teorijsku metodu koristila se Fukuyamina metoda povjerenja. Naglasak je stavljen na potrebu izgradnje demokratske kulture. U zatvorenom društvu ne može se biti spontan, kao što se ne može otvoriti a da se nema povjerenje u najbližoj životnoj i radnoj okolini. Jedan od zaključaka je da se termini otvorenost, spontanost i povjerenje ne mogu suprotstavljati. Oni su komplementarni i značajni za održavanje prijateljstva, sloge i sklada ; This paper explains the importance of trust and discusses the importance of building trust as the stability conditions in Southeast Europe. Set aside the notion of trust, and the theoretical methods used to Fukuyama's method of confidence. Emphasisis placed on the need to build a democratic culture.In a closed society can not be spontaneous, as it can not be opened and that there is no confidence in the nearest environmental and working conditions. One conclusion is that the terms openness, spontaneity and confidence can not resist. They are complementary and important for the maintenance of friendship, unity and harmony.
U ovom radu se na temelju podataka terenskih anketnih istraživanja iz 2015. i 2016. godine analizira odnos između povjerenja u političke i provedbene institucije s jedne strane te protekcionizma s druge strane. Točnije, u prvom dijelu teksta se nastoji prikazati kako je povjerenje u institucije, kao normativno očekivanje, konceptualno povezano s protekcionizmom. Uz to, temeljem faktorske analize, utvrđuje se protekcionistička dimenzija stavova te se prikazuje njena distribucija kroz posljednje desetljeće. Istodobno, u svojevrsnom istraživačkom predkoraku, rad analizira i socioekonomske te demografske determinante takve dimenzije stavova. Nakon toga, u središnjem djelu analize, prikazuje se negativna međusobna povezanost povjerenja u institucije i protekcionizma, pri čemu su efekti takvog utjecaja nešto izraženiji kod povjerenja u provedbene institucije. Osim toga, regresijski modeli pokazuju kako su, uz protekcionizam, najznačajnije nezavisne varijable koje ispituju razine autoritarnosti i socijalnog povjerenja. Također se prikazuje kakve efekte identifikacija sa strankom na vlasti ima na razine institucionalnog povjerenja. ; This paper analyzes the relationship between trust in political and implementing institutions on the one hand and protectionism on the other, based on field survey data from 2015 and 2016. Precisely, the first part of the text seeks to show how trust in institutions, as a normative expectation, is conceptually related to protectionism. In addition, based on factor analysis, the protectionist dimension of attitudes is shown and its distribution over the last decade is presented. At the same time, in a kind of research pre-step, the paper analyzes the socio-economic and demographic determinants of such a dimension of attitude. After that, in the central part of the analysis, the negative interrelationship between trust in institutions and protectionism is presented, with the effects of such influence being somewhat more pronounced in the case of trust in implementing institutions. In ...
U radu se obrađuje problematika odnosa načela uzajamnog priznavanja i povjerenja te provjere dvostruke kažnjivosti, koja zaokuplja veliku pozornost stručnih krugova u području međunarodne pravosudne suradnje sa težištem na kaznenim stvarima. U uvodnom dijelu rada prikazuje se struktura zakonske podloge Europske unije, potom se analizira načelo uzajamnog povjerenja kao strukturno načelo ustavnog prava EU, njegovo porijeklo i kontekst u svjetlu odluka Europskog suda za ljudska prava. Središnji dio rada problematizira načelo provjere dvostruke kažnjivosti s obzirom na različite oblike dvostruke kažnjivosti bez unificirane primjene tog pojma u pravosudnoj suradnji, a što kolidira sa načelom uzajamnog povjerenja te time dovodi do problema u međunarodnoj pravosudnoj suradnji. Potom se iznosi i odnos Republike Hrvatske prema načelu uzajamnog povjerenja s osvrtom na odluke Ustavnog suda RH i Vrhovnog suda RH te zaključno završna ocjena značaja načela uzajamnog priznavanja u međudržavnoj pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. ; The paper elaborates the problems of the relation between the principle of mutual recognition and trust and the verification of double criminality, which attract great attention of experts in the field of international judicial cooperation with a focus on criminal matters. In the introductory part of the paper, the structure of the legal foundations of the European Union is shown, then the principle of mutual trust as a structural principle of the constitutional rights of the EU, its origin and context in the light of the decisions of the European Court of Human Rights. The central part of the paper inquires into the problems of the principle of double criminality in regard to the various forms of double criminality with no uniform application of its term in judicial cooperation and thus collides with the principle of mutual trust in way that leads to problems in the international judicial cooperation. Afterwards, the paper outlines the relation of the Republic of Croatia towards the principle of mutual trust with regard to the decision of the Constitutional Court and the Supreme Court and concludes with the final analysis of importance of the principle of mutual recognition in transnational judicial cooperation in criminal matters.
U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilnim. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj. ; This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data on a representative sample of Croatian citizens in eight time points over the past 20 years. Based on ...
U radu se, na temelju podataka prikupljenih u istraživanjima koja je u osam vremenskih točaka u proteklih dvadeset godina na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveo Fakultet političkih znanosti, analizira stanje institucionalnog povjerenja u Hrvatskoj. Oslanjajući se na teorijske koncepte Davida Eastona i Pippe Norris te uvažavajući prethodne studije o institucionalnom povjerenju u Hrvatskoj, rad donosi i neke nove elemente. Dok većina prethodnih radova obuhvaća najviše tri točke mjerenja u kratkom vremenskom rasponu i analizi latentne strukture institucionalnog povjerenja pristupa kroz eksploratorni pristup, ovaj se rad temelji na analizi osam vremenskih točaka i analizira prikladnost postojećih teorijskih modela. Usto, analiza fluktuacija u razinama institucionalnog povjerenja temelji se na utvrđivanju invarijantnosti mjerenja, što je važan metodološki doprinos rada. Osnovni rezultati studije mogu se podijeliti u tri grupe. Prvo, na deskriptivnoj razini utvrdili smo da je povjerenje građana u pojedine institucije najčešće ispod srednje vrijednosti na ljestvici od 1 do 5, osim u slučajevima vojske i policije. Drugo, analiza pokazuje da hrvatski građani razlikuju dva tipa institucionalnog povjerenja – povjerenje u predstavničke institucije i povjerenje u institucije sigurnosti. Treće, analiza je pokazala kako se u razdoblju od 1999. do 2020. povjerenje građana u predstavničke institucije smanjilo, dok je povjerenje u institucije sigurnosti ostalo izrazito stabilno. Na temelju toga moguće je izvesti dva važna zaključka. Ponajprije, korištenje invarijantnosti mjerenja trebalo bi postati standardom za buduća istraživanja povjerenja u kojima se uspoređuju različite vremenske točke. Potom, niska razina povjerenja u predstavničke institucije sugerira otuđenost građana od tih institucija i predstavlja problem funkcioniranju predstavničke demokracije u Hrvatskoj. ; This paper analyses the state of institutional trust (IT) in Croatia based on data collected by the Faculty of Political Science on a representative ...
Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u političke institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u vladu i predstavničke institucije i povjerenja u provedbene institucije za objašnjenje glasanja te prosvjednog sudjelovanja, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podatcima petog vala Europskog istraživanja vrednota – EIV (European Values Study – EVS, 2017). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja pokazuju da je izraženije povjerenje u vladu i predstavničke institucije povezano s češćim glasanjem te manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju, dok je povjerenje u provedbene institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u vladu i predstavničke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i prosvjednog sudjelovanja kao dvaju oblika političkog sudjelovanja. ; Starting from a two-dimensional understanding of trust in political institutions, the paper examines trust in the government and representative institutions and trust in executive institutions as predictors of voting and protest participation, as well as the possible mediating role of satisfaction with the functioning of the political system. The paper is based on the Croatian data from the fifth wave of the European Values Study (EVS, 2017). Individual associations between the two forms of trust and the two types of participation indicate that greater trust in government and representative institutions is associated with more frequent voting and a lower propensity for protest participation. In contrast, trust in executive institutions is only associated with a lower propensity for protest participation. At the same time, both forms of political trust are strongly interconnected and accompanied with greater satisfaction with the functioning of the political system, which is weakly positively associated with voting and negatively associated with the propensity for protest participation. The multivariate analysis confirmed only the trust in government and representative institutions as a unique positive predictor of voting. The results are discussed in view of the high association between the two forms of political trust in the Croatian context, and the findings to date regarding the determinants of voting and protest participation as two forms of political participation.
Starting from a two-dimensional understanding of trust in institutions, we examine the predictability of trust in political institutions and trust in non-political national institutions in explain voting and protest forms of citizen participation in politics, as well as the possible mediating role of satisfaction with the functioning of the political system. The paper is based on the Croatian data of the fifth wave of the European Values Study (EVS, 2018). Individual associations between the two forms of trust and the two types of participation indicate that greater confidence in political institutions is associated with more frequent electoral participation and a lower propensity for protest participation. In contrast, trust in non-political institutions is only associated with less propensity for protest participation. At the same time, both forms of political trust are strongly interconnected and accompanied by greater satisfaction with the functioning of the political system, which is weakly positively associated with voting and negatively associated with a tendency to protest. The multivariate analysis confirmed only the independent positive contribution of trust in political institutions to voting. We discuss the results in the context of the high association between the two forms of political trust in Croatian context, and the findings to date regarding the determinants of voting and protest participation as two forms of citizen participation in politics. ; Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u političke institucije i povjerenja u nepolitičke nacionalne institucije za objašnjenje glasanja te protestnih oblika sudjelovanja građana u politici, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podacima petog vala Europske studije vrednota - ESV (European Values Study - EVS, 2018). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja ukazuju da je izraženije povjerenje u političke institucije povezano s češćom izbornom participacijom, a manjom sklonošću prosvjednog sudjelovanja, dok je povjerenje u nepolitičke institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana, te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem, te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u političke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima, te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i protestnog sudjelovanja kao dvaju oblika sudjelovanja građana u politici.
U nekim slučajevima, državna, regionalna i lokalna uprava ne prepoznaju baštinu kao nešto važno. Zato je važno imati razvijeno civilno društvo koje može preuzeti tu ulogu. U ovom diplomskom radu obrađuje se tematika civilnog društva te upravljanja baštinom. U uvodnom dijelu rada opisan je pojam baštine te civilno društvo i organizacije civilnog društva koje su njegov integralni dio. U glavnom dijelu rada analizira se povijesni razvoj dviju zaklada iz Ujedinjenog Kraljevstva, a to su: National Trust for Places of Historic Interest or Natural Beauty i English Heritage. Prikazano je kako su se te zaklade razvile u vrlo velike organizacije koje danas imaju značajnu ulogu pri zaštiti i upravljanju baštinom te pri kreiranju raznih kulturnih politika. Prikazana je njihova vrlo duga povijest djelovanja, kao i izuzetni rezultati te različita iskustava na polju upravljanja baštinom u raznim povijesnim kontekstima. U završnom dijelu rada ukratko je prikazan i povijesni razvoj udruge Društvo prijatelja dubrovačke starine iz Republike Hrvatske koja ima iskustvo od gotovo sedam desetljeća na području zaštite i upravljanja baštinom na dubrovačkom području. Glavni zaključak rada je da je najveće postignuće ovih triju entiteta civilnog društva, zasigurno, uspješno zaustavljanje propadanja mnogih baštinskih resursa koji su sačuvani za buduće generacije. ; In some cases, state, regional and local authorities do not recognize heritage as something of importance. Therefore, it is important to have a highly developed civil society that is capable to take on that role. The main subjects of this master's thesis are civil society and heritage management. In the introductory part of the paper the notion of heritage is depicted. Also, civil society and the organizations that are their integral part are described. The main part of the paper analyses historical development of two charities from the United Kingdom. These are: National Trust for Places of Historic Interest or Natural Beauty, and English Heritage. It is described how small ...
Studija se bavi promjenama u odnosu između lokalnih novinara i lokalnih političara u Češkoj kao posljedicom profesionalizacije političke komunikacije, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, nakon takozvane Baršunaste revolucije iz 1989. godine. Taj je fenomen već istraživan u zapadnim demokracijama, a u Češkoj je relativno nov. Unaprijeđene komunikacijske vještine političara te zapošljavanje komunikacijskih stručnjaka u politici utječu na povjerenje – temeljnu komponentu u odnosu političara i novinara. Članak se temelji na saznanjima iz polustrukturiranih intervjua s 10 novinara i 11 političara iz različitih mjesta u Češkoj, kojima je cilj istražiti na koji način oni shvaćaju i održavaju razine međusobnog povjerenja. Najprije smo opisali ključne komponente povjerenja te objasnili zašto se povjerenje smatra ugroženijim u doba rofesionalizirane političke komunikacije nego što je bilo tijekom 1990-ih. Naposljetku zaključujemo članak istraživanjem triju najvažnijih prijetnji povjerenju koje su identificirali naši ispitanici. ; The study discusses changes in the relationship between local journalists and local politicians in the Czech Republic as a consequence of the professionalization of political communications at national as well as local levels following the so-called Velvet Revolution of 1989. This phenomenon has been studied widely in Western democracies but is relatively new in the Czech Republic. Politicians' improved communication skills and the employment of communication professionals in politics influence trust – a key component in the relationship – between politicians and journalists. The article is based on semi-structured interviews with 10 journalists and 11 politicians from different Czech localities, which aim to explore how these actors understand and maintain levels of mutual trust. First we describe key components of trust and explain why in the era of professionalized political communication trust is perceived as more threatened than in the 1990s and we conclude by exploring the three most important threats to trust as identified by our interviewees.
Papa Ivan Pavao II. bio je na čelu Katoličke crkve od 16. listopada 1978. do 2. travnja 2005. Od samoga dolaska na Petrovu stolicu dao je do znanja da želi biti blizak svim ljudima i svim narodima na svijetu pokazujući razumijevanje i izgrađujući povjerenje prema svima. Ubrzo su svi narodi i svi ljudi na cijeloj zemaljskoj kugli postali njegovi sugovornici. U prvoj polovici svoga papinskog služenja trudio se približiti ljude i narode jedne drugima, bez obzira kojemu su političkom bloku pripadali. Poslije promjena, devedesetih godina 20. stoljeća, u svijetu se neumorno zalagao za zaštitu malih naroda, kultura, posebnosti i svakoga pojedinca u svijetu globalizacije. Bio je čovjek ekumenizma i dijaloga. Bio je neumoran u izgrađivanju mira među narodima. Do posljednjega časa svoga života nije prestajao isticati važnost ljudskoga života i čovjekova dostojanstva. Znao je vješto komunicirati sa svim osobama, bez obzira na dob, spol, vjersku pripadnost, naciju, rasu ili društveni status. ; Pope John Paul II was the Head of the Catholic Church from October, 16th 1978 till April, 2nd, 2005. When he took over Peter's Chair he put on notice that he wanted to be close to all people and all nations in the world showing the understanding and building trust with everyone. Soon all the nations and all the people around the world became his collocutors. In the first part of his pontifical serving he tried to bring closer people and nations, regardless of which political block they belonged to. After changes in the nineteen nineties, he untiringly pleaded for the protection of "little" people, cultures, particularities and every individual in the world of globalization. He was a man of ecumenism and dialogue. He was tireless in building peace among nations. Till the last moment of his life he didn't stop with emphasizing the importance of a human life and a man's dignity. He knew how to communicate with every person, regardless of age, sex, religious affiliation, nation, race or social status.
In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a "good" judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an "internal" crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident "external" crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary. ; U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike "dobrog" pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u ...
U radu se analizira koliko pripadnici različitih pravničkih profesija u Hrvatskoj i Srbiji imaju povjerenja u institucije pravosudnih sustava i koliko su zadovoljni funkcioniranjem njihovih važnih dijelova. U prvom dijelu rada predstavljaju se argumenti kulturalističkog i institucionalnog pristupa u objašnjenju temelja povjerenja u institucije, određuju se karakteristike "dobrog" pravosuđa u kontekstu koncepta demokratske vladavine prava i daje se društveni kontekst provedbe pravosudnih reformi u obje zemlje u posljednjih dvadesetak godina. U drugom, empirijskom dijelu rada daje se prikaz rezultata analize podataka prikupljenih online anketnim istraživanjem provedenim 2018. godine u Hrvatskoj i Srbiji. Rezultati u obje zemlje pokazuju i nisku razinu povjerenja u institucije pravosudnog sustava i duboko nezadovoljstvo općim stanjem u pravosuđu i funkcioniranjem njegovih važnih dijelova. Pokazujući povezanost između (ne)povjerenja u institucije i (ne)zadovoljstva njihovim radom, analiza ide u prilog pretpostavkama institucionalne perspektive. Zaključujemo da dobiveni rezultati ukazuju na "unutarnju" krizu povjerenja u pravosuđu u obje zemlje koja prati evidentnu "izvanjsku" krizu srpskog pravosuđa i latentne napetosti u i oko hrvatskog pravosuđa. ; In this paper we analyze attitudes of members of the legal professions in Croatia and Serbia with regards to the judicial systems – the trust in judicial institutions and satisfaction with their performance. In the first part of the paper we present arguments of the cultural and institutional approach to explaining the foundations of trust in institutions, then define the characteristics of a "good" judiciary in the context of the democratic rule of law, and present the socio-political context of judicial reform in both countries over the last twenty years. In the second, empirical part of the paper we analyze the data collected through the online survey conducted among members of the legal professions in 2018 in Croatia and Serbia. The results from both countries show a low level of trust in judiciary and deep dissatisfaction with the functioning of judiciary on a list of dimensions. Our analysis confirms the link between (dis)trust in institutions and (dis)satisfaction with their work and thus also the assumptions of the institutional perspective on trust. We conclude that the obtained results point to an "internal" crisis of trust in judiciary in both countries, which accompanies the evident "external" crisis of the Serbian judiciary and the latent tensions in and around the Croatian judiciary.
Različite su se države više ili manje uspješno nosile s pandemijom koronavirusa, koja je narušila zdravlje velikog broja ljudi. Povećale su se razine doživljenoga stresa, a uvođenje restriktivnih mjera odrazilo se i na povjerenje građana u institucije. Za uspješno nošenje s kriznim situacijama potreban resurs je ekonomska razvijenost države. S obzirom na to da je jedan od pokazatelja razvijenosti bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, cilj je ovog rada bio istražiti razlikuju li se europske države ispodprosječnog, prosječnog i iznadprosječnoga razreda BDP-a po stanovniku u percipiranom stresu i povjerenju prema institucijama tijekom pandemije koronavirusa. Analiza rezultata online-anketnog istraživanja na N = 84 080 sudionika iz 29 zemalja pokazala je da stanovnici država višega razreda BDP-a po stanovniku doživljavaju manje stresa te imaju više povjerenja u institucije. U odnosu na svoj prosječni razred, Hrvatska pokazuje nešto više razine stresa te nešto više povjerenje u vladine mjere. Rezultati sugeriraju kako je ekonomska razvijenost jedan od društvenih faktora povezanih s kvalitetom nošenja s pandemijom koronavirusa. ; Different countries were successful in different ways in their attempts to contain the spread of the coronavirus, which compromised the health of many people. Stress levels rose and the restrictive measures impacted the citizens' trust in institutions. An important resource for managing crises is a country's economic growth. Given that the gross domestic product (GDP) per capita is one indicator of economic growth, the goal of this study is to investigate the differences in perceived stress and trust in institutions between European countries categorized into below-average, average and above-average GDP per capita levels during the coronavirus pandemic. The analyses of N = 84,080 participants from 29 countries gathered via an online survey showed that citizens of higher-level GDP per capita countries experienced less stress and had more trust in institutions. Compared to the average level, Croatian citizens experienced somewhat higher stress and had somewhat higher trust in the government's measures. These results imply that economic growth is one of the country-level factors associated with the quality of managing the coronavirus pandemic.
Autori predlažu rješenje za pohranu tekućeg digitalnoga gradiva upravnih ustanova, uz osiguranje njegove autentičnosti, koje se temelji na komponenti državnog oblaka i komponenti ulančanih blokova (engl. blockchain). Takvo rješenje mogle bi koristiti upravne ustanove koje nemaju svoje sustave za upravljanje gradivom, a ono bi se moglo, na temelju dijeljenja iste platforme i funkcija, nadograditi državnim digitalnim arhivom, koji bi tada trebao imati funkciju očuvanja digitalnoga gradiva i njegove autentičnosti. Razvojem komponente ulančanih blokova koja je distribuirana na učesnike sustava (ustanove) i, konačno, razvojem predloženog sustava od povjerenja kao cjeline, ojačavaju se kapaciteti i vjerodostojnost svih upravnih ustanova koje koriste predloženi koncept sustava. Sustav se može nadograditi državnim digitalnim arhivom za arhivski dio digitalnoga gradiva upravnih (i drugih) ustanova. ; This article proposes a conceptual solution for the cloud-based electronic recordkeeping system for Croatian governmental institutions. The solution could provide maintenance of authentic records for a large group of Croatian governmental institutions and the preservation of their archived materials. The proposed solution can also be the foundation for the national digital archives, which Croatia certainly needs. The absence of the national digital archives today resembles the nonexistence of the national archives made of brick and concrete. In their proposal, the authors rely on a cloud solution, governed by the state for the reasons of storing large amounts of material more economically, and a blockchain solution controlled by the institutions-participants which can support the important archival aspects of the preserved digital records over time. What does it mean to store and archive authentic current and archival materials? What would be the consequences of this practice for the institutions themselves? Trust in institutions through the trust in their founders cannot be the foundation for the "places of authentication" (loca credibilia, trustworthy institutions) or the similar convention in the contemporary world. The quality of functions, processes and their digital recordkeeping systems and archives should be the cornerstone of this convention of confidence in institutions nowadays. In the first part of the article, the authors decompose the complex, tautological and fractally created notions of trustworthiness, reliability, and authenticity of the institutions, their systems and archives, and their records. The results of this deconstruction are operational concepts of the authenticity of records and trustworthiness of systems, archives, and institutions. These deconstructed concepts are now suitable for the construction of electronic records management systems and digital archives. The preservation of the digital records, especially those which are digitally signed, and maintenance of their authenticity, represent the challenge for contemporary administrative and archival practice. The second part of the article deals with the archival concept of preservation and the problem of certificates issued only for a limited duration. In the third part of the article, the authors focus on the available technologies, and in the fourth part of the article, the authors deal with the possible case study suggestion and the reference project management framework for one of the possible solutions. The fifth part of the article brings the discussion and reasoning for this endeavour. Comparing this cloud-based solution with a variety of in-house developed projects, it would take less investment per institution, the entire network would have a standardised level of protection of digital materials, the sustainability would be higher, and the transfers of materials to the national archives would be better prepared. The authors offer the conclusion and the further research directions in the last part of the article. The government and its institutions should have their administrative (business) processes streamlined and maintained, as well as their processes with current and archival records. There are many governmental institutions in Croatia which do not have this kind of controls in place and a system based on the proposed concept would help them catch up with the developed world. Finally, the development of the system and the digital archives according to the proposed conceptual solution should significantly contribute to the proper recordkeeping practice and public's trust in the governmental institutions.
Model novog javnog menadžmenta sadrži javne politike za tržišno usmjerene institucionalne reforme. Zemlje koje su primijenile ovaj model općenito su među prvih dvadeset na globalnim ljestvicama vezanima uz ljudski razvoj, ljudsku slobodu, ekonomsku slobodu, lakoću poslovanja, deregulaciju tržišta, konkurentnost, antikorupcijsku transparentnost i liberalnu demokraciju. Dok su nordijske zemlje uvele vanjsko ugovaranje usluga (outsourcing) i tržišno natjecanje unutar svojih sustava države blagostanja, a Njemačka se snažno usmjerila na privatizacije, anglosaksonske zemlje, a posebice Sjedinjene Države, ugovaraju čak i dijelove nacionalne sigurnosti s privatnim vojnim i obavještajnim pružateljima. Međutim, model novog javnog menadžmenta ne zanemaruje ulogu države, već potiče njezino smanjivanje i otvaranje za tržišno natjecanje, privatizaciju, deregulaciju i transparentnost. Dok je Novi javni menadžment uključiv prema zajednicama i tržištima, primjena ovog modela može poboljšati institucije i upravljanje stvaranjem pretežito horizontalnih struktura, koje osiguravaju veze među različitim dijelovima organizacije i koherentan okvir javnih politika. U konačnici, reforme javnog upravljanja ovise o kritičkom razmišljanju, temeljem multidisciplinarne ekspertize, koja doprinosi inovativnim i inkluzivnim institucijama usmjerenim na rješavanje problema, s dovoljnom razinom građanskih vrlina i društvenog povjerenja. ; The New Public Management model contains public policies for market-driven institutional reforms. Countries that applied this model are generally among the TOP 20 in global rankings concerning human development, human freedom, economic freedom, ease of doing business, market deregulation, competitiveness, anti-corruption transparency and liberal democracy. While the Nordic countries introduced outsourcing and competition within their welfare systems, and Germany strongly focused on privatizations, the Anglo-Saxon countries, and especially the United States, outsource even parts of their national security to private military and intelligence contractors. However, the New Public Management model does not undermine the role of government, but encourages its downsizing and opening for competition, privatization, deregulation and transparency. While the New Public Management is inclusive toward communities and markets, the application of the model can improve institutions and governance by creating predominantly horizontal structures, which ensure connections between different parts of organization and coherent public policy framework. Finally, public management reforms depend on critical thinking, based on the multidisciplinary expertise, which contributes to innovative and inclusive problem-solving institutions, with sufficient level of civic virtues and social trust.
