Suchergebnisse

It is of high interest of a society to explore and support self-employment which is a prerequisite for development of entrepreneurship and, consequently, the growth of economy. Keeping in mind political and economic differences in Croatia, Poland, Serbia and Slovakia, the level of self-employment intentions was investigated among students at agricultural or life science universities in these countries. The self-employment intention level (SEINT) was measured on a scale of 1 to 5. The total sample of 1,156 respondents involved students from Nitra, Warsaw, Zagreb and Novi Sad. The average SEINT value was 2.97, with students located in Novi Sad expressing significantly higher scores than the other three universities. It was found that some of socio-demographic factors are significantly related to the SEINT. However, the main reasons for significant difference in SEINT for Novi Sad students are believed to be due to the differences in macroeconomic conditions in the country. ; U interesu je svakog društva razvijati samozapošljavanje među studentima, jer je za očekivati da će upravo oni biti lideri gospodarstva u bliskoj budućnosti. Uzimajući u obzir političke i gospodarske razlike između Hrvatske, Poljske, Slovačke i Srbije, ispitane su namjere samozapošljavanju među studentima područja poljoprivrede i životnih znanosti u navedenim zemljama. Razina namjere samozaposlenja (SEINT) je mjerena na skali od 1-5. Ukupno je ispitano 1.156 studenata sa sveučilišta u Nitri, Varšavi, Zagrebu i Novom Sadu. Prosječna vrijednost za SEINT iznosila je 2.97, pri čemu je prosjek studenata iz Novog Sada statistički značajno viši nego na ostala tri sveučilišta. Utvrđena je statistički značajna povezanost nekih od socio-demografskih čimbenika s vrijednošću SEINT. Rezultati ukazuju na zaključak da glavni razlog za značajno različite vrijednosti kod studenata iz Novog sada dolazi od razlike u makroekonomskim uvjetima u pojedinoj zemlji.

Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i istočne Europe (CEE). Razdoblje istraživanja obuhvaća godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija želi odgovoriti na sljedeće pitanje: Koji su učinci rezultat integracije s Europskom unijom u području produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: čisti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se čimbenici koji mogu utjecati na čiste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istraživanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje središnje i istočne Europe poboljšale i u smislu čiste i strukturalne produktivnosti. Međutim, utjecaj čiste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to znači da se glavna promjena na razini produktivnosti više može pripisati promjenama u zapošljavanju između sektora, nego li modernizaciji tehnoloških procesa. Produktivnost se povećala u svim sektorima, ali najznačajniji rast dogodio se u uslužnim sektorima, posebno u financijskim i osiguravajućim djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvrđuju značajan utjecaj procijenjenih faktora na čisti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na području Srednje i Istočne Europe može imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i čisti rast produktivnosti potiču ulaganje u istraživanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istraživanje potvrđuje pozitivan utjecaj koje ima povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj poslovnih poduzeća i porast broja istraživača na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike između sektora. Ovo istraživanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja. ; The purpose of this paper is to analyse the structural and productivity changes of Central and Eastern European (CEE) countries. The research period covers the years following accession into the European Union, from 2004 until 2018. This study aims to answer the following question: What effects have resulted from the integration with the European Union in terms of the sphere of productivity? The analysis covers two main categories of labour productivity growth: pure labour productivity growth and structural labour productivity growth. Moreover, factors that may affect both pure and structural productivity changes are examined. The main research techniques are shift-share analysis and panel data methods. The analysis shows that all the CEE countries in the studied period improved in terms of both pure and structural productivity. The impact of pure labour productivity, however, was much smaller than that of structural labour productivity; this means that the main change in productivity level was more attributable to changes in employment between sectors than to the modernisation of technological processes. Productivity increased in all sectors, but the most significant growth occurred in service sectors, specifically in financial and insurance activities and real estate activities. Simultaneously, employment decreased in less productive sectors, such as agriculture, forestry, and fishing. Furthermore, the results of the panel data analysis confirm a significant impact of the evaluated factors on pure and structural productivity growth. Thus, aggregate productivity change in the CEE area can have a positive impact on both forms of productivity growth. Both structural and pure productivity growth are stimulated by research and development expenditures, information and communication technology (ICT) goods imports, and trade openness. Moreover, this research confirms the positive impacts of business enterprise research and development expenditure growth and an increase in the number of researchers to the workforce ratio on sector productivity, although there are substantial differences between sectors. This research can be used by government agencies in establishing industrial development policies.

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Povezanost i efekti između fiskalne politike i gospodarskog rasta važna su teoretska i empirijska tema istraživanja. Neoklasični modeli smatraju da će ekonomski učinci u državnoj potrošnji biti neutralizirani efektima posljedičnih promjena u privatnoj potrošnji. S druge strane, endogeni modeli rasta smatraju da promjene u razini i sastavu oporezivanja i državne potrošnje utječu na gospodarski rast. Cilj rada je istražiti povezanost i efekte fiskalne politike i gospodarskog rasta u 21 zemlji srednje i istočne Europe u razdoblju od 2000. – 2018. godine. Empirijski rezultati, nakon kontrole zajedničkih i specifičnih varijabli za pojedinu zemlju, ukazuju na to da povećanje oporezivanja, ali ne i neproduktivnih izdataka, može pozitivno utjecati na gospodarski rast. Glavni rezultati empirijske analize su: (i) da postoji značajna i pozitivna povezanost između opće razine oporezivanja i gospodarskog rasta; i (ii) da ne postoji povezanost između državne finalne potrošnje i gospodarskog rasta. Rezultati empirijske analize doprinjeli su znanstvenoj literaturi potvrđujući povezanost između državnih poreznih prihoda i ekonomskog rasta u zemljama srednje i istočne Europe. ; The relationship and effects between fiscal policy and economic growth have been an important theoretical and empirical research topic. The neoclassical models imply that the economic effects of changes in government spending will be neutralised by the impact of consequent changes in private spending. Endogenous growth models, on the other hand, imply that changes in the level and composition of taxation and government expenditure can affect economic growth. This aim of the paper is to explore the relationship and effects of fiscal policy and economic growth in 21 Central and Eastern European (CEE) countries over the period 2000-2018. The results, after controlling for various common and country-specific variables, imply that an increase in taxation, but not in non-productive expenditures, can positively affect economic growth. Our main findings are: (i) there is a significant and positive contemporaneous relationship between the general level of taxation and economic growth; and (ii) there is no relationship between the government final consumption and economic growth. Therefore, our results contributed to the scientific literature by providing empirical evidence on the contemporaneous relationship between the general government tax receipt and economic growth in CEE countries.

In this paper we provide new empirical evidence relevant for discussions on monetary policy independence in the context of euro adoption in three Central and Eastern European (CEE) countries: Czechia, Hungary and Poland. Unlike many other authors, in this paper we focus on real and not nominal interest rates as real interest rates are at the hearth of modern macroeconomic and monetary policy theory. In the paper we employ several methodologies to test the convergence of real interest rates between these countries and the euro area and to determine the main drivers of real interest rates. Based on the unit root analysis we find evidence of convergence of real interest rates in these countries, thus confirming the real interest rate parity (RIRP) hypothesis. Next, using principle component analysis (PCA) we show that common factor extracted from the sample of CEE countries and individual euro area countries can explain high proportion of real interest rate developments in these countries. Finally, results of our newly proposed analytical framework for the analysis of determinants of real interest rates in small open economies, based on a Bayesian VAR model with block exogeneity, show that external shocks have non-negligible effect on real interest rate developments in selected CEE countries. Thus, our results indicate that real interest rates in CEE depend on factors that are beyond the scope of domestic monetary policy makers. In this sense we can conclude that (conventional) monetary policy independence in these countries is limited. Thus, we see the loss of monetary policy independence as overly emphasized argument in discussions on the euro adoption in these countries. However, we are aware that national central banks in CEE started to rely more on non-conventional measures recently, which gives them a higher degree of flexibility (and autonomy). ; U ovom radu daju se novi empirijski dokazi relevantni za rasprave o neovisnosti monetarne politike u kontekstu uvođenja eura u tri zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE): Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. Za razliku od mnogih drugih autora, u ovom se radu težište stavlja na realne, a ne na nominalne kamatne stope, jer su realne kamatne stope u središtu moderne makroekonomske teorije i monetarne politike. U istraživanju se primjenjuje nekoliko metodologija za ispitivanje konvergencije realnih kamatnih stopa između ovih zemalja i euro-područja kako bi se utvrdili glavne odrednice realnih kamatnih stopa. Na temelju testova jediničnog korijena nalazimo dokaze o konvergenciji realnih kamatnih stopa u tim zemljama, čime se potvrđuje hipoteza o realnom kamatnom paritetu (RIRP). Nadalje, primijenjena analiza glavnih komponenata (PCA) ukazuje na činjenicu da se zajedničkim faktorom izdvojenim iz uzorka zemalja Srednje i Istočne Europe i pojedinih zemalja euro-područja može objasniti visok udio kretanja realnih kamatnih stopa u tim zemljama. Konačno, rezultati našeg predloženog novog analitičkog okvira za analizu odrednica realnih kamatnih stopa u malim otvorenim gospodarstvima, temeljenog na Bayesovskom VAR modelu s pretpostavkom blok-egzogenosti (eng. block exogeneity ), pokazuju da vanjski šokovi imaju nezanemariv učinak na kretanje realnih kamatnih stopa u odabranim zemljama srednje i istočne Europe. Dakle, naši rezultati pokazuju da realne kamatne stope u SIE ovise o čimbenicima koji su izvan dosega domaćih kreatora monetarne politike. U tom smislu može se zaključiti da je (konvencionalna) neovisnost monetarne politike u tim zemljama ograničena. Stoga gubitak neovisnosti monetarne politike vidimo kao pretjerano naglašeni argument u raspravama o uvođenju eura u tim zemljama. Međutim, svjesni smo da su se nacionalne središnje banke u Srednjoj i Istočnoj Europi nedavno počele više oslanjati na nekonvencionalne mjere, što im daje veći stupanj fleksibilnosti (i autonomije).

Politika ruralnog razvoja za svoj glavni cilj ima poboljšanje životnog standarda ljudi koji žive u ruralnim područjima. Ulaskom u Europsku uniju, sve zemlje dobivaju mogućnost korištenja sredstava koje EPFRR (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Cilj ovog rada je prikazati iskoristivost EPFRR-a za zemlje srednje i istočne Europe u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Sam cilj EFRR je smanjiti gospodarske razlike između regije kroz razvoj poljoprivrede. Mjere EPFRR odnose se na investiranje u poljoprivredne aktivnosti, potpore slabije razvijenim područjima, u ljudske resurse, zaštitu okoliša i slično. A te mjere još su upotpunjene mjerama za šumarstvo, te mjerama promocije razvoja ruralnih područja. To je napravljeno kroz analizu dokumenata Europske unije, ponajviše ključnih odluka i planova. U radu su dati primjeri na zemljama srednje i istočne Europe, s detaljnijim pregledom iskoristivosti EPFRR u Republici Hrvatskoj, kao i Estoniji, Rumunjskoj i Poljskoj. Kroz komparativnu analizu odabranih zemalja Europske unije prikazuju se korištena sredstava EPFRR-a te i prikaz same poljoprivrede tih zemalja i njihovo pozicioniranje u Europskoj uniji. ; Rural development as its main objective has to improve the living standards of people living in rural areas. By joining the European Union, all countries, together with Croatia, get the opportunity to use the funds that are offered. One of the options which got available is the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). The aim of this pape is to demonstrate the usefulness of EAFRD for the countries of Central and Eastern Europe in the period from 2014 to 2020. The Fund's goal is to reduce economic disparities between the regions through agricultural development. The EAFRD measures themselves relate to investment in agricultural activities, support for less developed areas, human resources, environmental protection and the like. And these measures are further complemented by measures for forestry, and measures to promote the development of rural ...

Politika ruralnog razvoja za svoj glavni cilj ima poboljšanje životnog standarda ljudi koji žive u ruralnim područjima. Ulaskom u Europsku uniju, sve zemlje dobivaju mogućnost korištenja sredstava koje EPFRR (Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj). Cilj ovog rada je prikazati iskoristivost EPFRR-a za zemlje srednje i istočne Europe u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Sam cilj EFRR je smanjiti gospodarske razlike između regije kroz razvoj poljoprivrede. Mjere EPFRR odnose se na investiranje u poljoprivredne aktivnosti, potpore slabije razvijenim područjima, u ljudske resurse, zaštitu okoliša i slično. A te mjere još su upotpunjene mjerama za šumarstvo, te mjerama promocije razvoja ruralnih područja. To je napravljeno kroz analizu dokumenata Europske unije, ponajviše ključnih odluka i planova. U radu su dati primjeri na zemljama srednje i istočne Europe, s detaljnijim pregledom iskoristivosti EPFRR u Republici Hrvatskoj, kao i Estoniji, Rumunjskoj i Poljskoj. Kroz komparativnu analizu odabranih zemalja Europske unije prikazuju se korištena sredstava EPFRR-a te i prikaz same poljoprivrede tih zemalja i njihovo pozicioniranje u Europskoj uniji. ; Rural development as its main objective has to improve the living standards of people living in rural areas. By joining the European Union, all countries, together with Croatia, get the opportunity to use the funds that are offered. One of the options which got available is the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). The aim of this pape is to demonstrate the usefulness of EAFRD for the countries of Central and Eastern Europe in the period from 2014 to 2020. The Fund's goal is to reduce economic disparities between the regions through agricultural development. The EAFRD measures themselves relate to investment in agricultural activities, support for less developed areas, human resources, environmental protection and the like. And these measures are further complemented by measures for forestry, and measures to promote the development of rural areas. This will be done through an analysis of EU documents, highlighting key decisions and plans. Furthermore, this document will attempt to provide a comparative analysis of the researched countries of the European Union, which is an analysis of how much EAFRD is used and how this has affected the development of their rural economic sector, with a more detailed overview of the use of the EAFRD in the Republic of Croatia, as well as Estonia, Romania and Poland.Through a comparative analysis of selected countries of the European Union, the used EAFRD funds are presented, as well as an overview of the agriculture of those countries and their positioning in the European Union.

The purpose of this study is to verify whether the money spend on R&D are used efficiently in CEE countries. Nowadays, innovativeness is one of the most crucial factors accelerating economic growth. Increasing innovativeness is particularly important for developing countries, where policymakers are implementing various innovation strategies. The Europe 2020 strategy sets the target of 3% GDP for R&D spending. Many studies emphasize a significant effect of increasing expenditures on R&D on economic growth, but an efficiency aspect has not been covered in the literature. The article is based on critical review of the main literature of the subject and own empirical studies. The statistical data is sourced from the main international statistics. Calculations were performed using DEA methodology. DEA methodology allows assessing input-output efficiency. Inputs indicator is the annual public and private spending on R&D (as % GDP). There are nine output indicators, which represent available innovative statistics about number of patents, high-tech production etc. Number of variables was reduced for each period using correlation coefficient analysis, which allowed identifying the significant variables with least loss of information. The efficiency is calculated as the ratio of the weighted sum of the outputs by the weighted sum of inputs. The calculations are carried out based on the Excel spreadsheet and DEAFrontier. The paper gives a general review of the innovation level in CEE countries compared to other EU members which are spending less than 2% of GDP on R&D. The analysis shows that among CEE countries, the closest to efficiency frontier are Romania and Slovakia. Hypothesis that increasing spending on innovations is not causing proportional effects has been confirmed for CEE region, but not for western economies, which are spending on R&D more effectively. Main conclusion of the research is that innovation spending should be increased gradually in aim to achieve optimal results. This research may contribute to discussion on innovation policy design, and can be used by policy makers to develop national innovation strategies. ; Svrha ove studije je provjeriti koristi li se novac na istraživanje i razvoj efikasnosti u zemljama srednje i istočne Europe. Danas je inovativnost jedan od najvažnijih čimbenika ubrzanja gospodarskog rasta. Povećanje inovativnosti osobito je važno za zemlje u razvoju, gdje kreatori politike provode različite inovacijske strategije. Strategija Europa 2020 postavila je cilj 3% BDP-a za izdatke za istraživanje i razvoj. Mnoge studije naglašavaju značajan učinak povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na gospodarski rast, ali aspekt efikasnosti nije obuhvaćen u literaturi. Ovaj rad temelji se na kritičkom pregledu relevantne literature o ovom predmetu i vlastitim empirijskim istraživanjima. Izvor statističkih podataka korištenih u ovoj studiji je relevantna međunarodna statistika. Izračuni su izvedeni korištenjem DEA metodologije. DEA metodologija omogućuje procjenu efikasnosti input-outputa. Pokazatelj inputa je godišnja javna i privatna potrošnja na istraživanje i razvoj (kao% BDP-a). Postoji devet pokazatelja outputa/rezultata koji predstavljaju dostupne inovativne statistike o broju patenata, visokotehnološkoj proizvodnji itd. Broj varijabli se smanjuje za svako razdoblje korištenjem analize korelacijskog koeficijenta, što je omogućilo identificiranje značajnih varijabli s najmanjim gubitkom podataka. Efikasnost se izračunava kao omjer ponderiranog zbroja outputa prema ponderiranom zbroju inputa odnosno ulaznih vrijednosti. Izračun je rađen korištenjem Excel proračunske tablice i DEAFrontier-a. U radu se daje opći pregled razine inovacija u zemljama srednje i istočne Europe u usporedbi s ostalim članicama EU-a, koji troše manje od 2% BDP-a na istraživanje i razvoj. Analiza pokazuje da među zemljama srednje i istočne Europe najbliže granici efikasnosti su Rumunjska i Slovačka. Hipoteza da povećanje potrošnje na inovacije ne uzrokuje proporcionalne učinke potvrđena je za regiju Srednje i Istočne Europe, ali ne i za zapadne ekonomije koje troše na istraživanje i razvoj efikasnije. Glavni zaključak istraživanja je da se potrošnja na inovacije treba postupno povećavati u cilju postizanja optimalnih rezultata. Ovo istraživanje može doprinijeti raspravi o kreiranju politike inovacija koju kreatori politike mogu koristiti za razvoj nacionalnih strategija inovacija.

This paper emphasizes the importance of characteristic leaders in post-communist countries in Central and Eastern Europe. Leadership is the influence and process of influencing people so that they rapidly and enthusiastically strive to achieve group goals. The most important leadership factor is the leader himself, who puts himself at the forefront to encourage others to achieve the set goals. Some of the characteristics of leaders are the ability to use power successfully and responsibly (without abuse), the ability to understand human beings have different motives, and the ability to inspire or stimulate motivation. Post-communism is the period of political and economic transformation or "transition" in former communist states located in parts of Europe and Asia, in which new governments aimed to create free-market-oriented capitalist economies. Post-communism in Central and Eastern Europe came after the fall of the Berlin wall. This was the time when transitions occurred through Europe, behind the so-called iron curtain. In this paper, we have singled out the significant leaders of post-communism in Central and Southeastern Europe. Each of them has expressed skills in their own way through the various difficulties that befell them. This thesis aims to analyze the keywords and adjectives being used to describe these post-communistic leaders, such as independent, strong, father, nationalist, patriot, brave, and so on. This research will aim to define 20-30 such words and define the frequency in which words are used to describe these leaders. Moreover, this research aims to describe what words are used the most for which leader to achieve a complete understanding of the public perception of different leaders in different post-communistic countries. This analysis will provide specific results in the most frequent words used to describe post-communistic leaders. ; Ovaj rad naglašava važnost karakterističnih vođa u postkomunističkim zemljama Srednje i Istočne Europe. Vodstvo je utjecaj i proces utjecaja na ljude ...

Competitive conditions in the banking sectors in the light of transition process in the Central and Eastern Europe countries (CEE) has been subject of interest for researchers and policy-makers, especially upon entry of foreign banks and concentrated markets. In this paper the Panzar-Rosse approach is used to assess competition of banking sectors in CEE. By using General Method of Moments on the panel data for 300 banks for the period 1999-2009, empirical evidence indicates that banks operating in the CEE exert monopoly behaviour. From the methodological point of view, the findings suggest that using a price equation or controlling for total assets in a Panzar-Rosse approach produces upwards biased and invalid estimates of the H-statistic. Therefore, further support is provided for maintaining a reducedform revenue equation when estimating a Panzar-Rosse model. The findings also suggest that banks operating in the non-EU countries of the CEE region have exerted stronger market power compared to the banks operating in the EU countries of this region. Policy-makers should improve competitive conditions and general 'enabling' environment for the banking sectors, especially the non-EU countries of the CEE region, while balancing competition-stability trade-off. ; Konkurentnost bankarskog sektora u svjetlu tranzicijskog procesa u zemljama Srednje i Istočne Europe (SIE) od posebnog je interesa istraživačima i kreatorima politike, osobito nakon ulaska stranih banaka i koncentriranih tržišta. U ovom se radu koristi Panzar-Rosseov pristup za procjenu stupnja konkurentnosti bankarskog sektora u Srednjoj i Istočnoj Europi. Primjenom opće metode momenata na panel analizu 300 banaka za razdoblje 1999-2009, empirijski dokazi upućuju na to da banke koje djeluju u srednjoj i istočnoj Europi djeluju u uvjetima monopolskog tržišta. S metodološkog stajališta, rezultati upućuju na to da u Panzar-Rosseovom pristupu, upotreba jednadžbe cijena ili kontrolne varijable imovine stvara unaprijed pristranu i pogrešnu procjenu H-statističkih podataka. Stoga se služimo reduciranim oblikom jednadžbe prihoda pri procjeni Panzar- Rosseovog modela. Nadalje, rezultati ukazuju da u zemljama Srednje i Istočne Europe koje nisu članice EU-a, banke imaju jaču tržišnu snagu u usporedbi s bankama koje djeluju u zemljama članicama EU-a u ovoj regiji. Nositelji politike trebali bi poboljšati konkurentne uvjete i opće "omogućavanje" okružja za bankarske sektore, osobito u zemljama Srednje i Istočne Europe koje nisu članice EU-a, pritom vodeći računa o konkurentnosti i stabilnosti.