Search results

Radom se promatra odgojni pristup djetetu kao društveno pitanje koje je određeno općim socijalnim, gospodarskim, ekonomskim i političkim trendovima u društvu. Odgoj je nemoguće promatrati kao fenomen izoliran od razvojnih tendencija društva u cjelini. Analizira se oblikovanje suvremenoga pedagoškog pristupa usporedno s promjenama političko-ekonomskoga okruženja. Time se pokazuje kako svako socijalno ustrojstvo stvara sebi prikladan odgoj. U tome smislu ne možemo govoriti o univerzalno poželjnom odgoju, već o kulturološki prikladnom odgoju. Izbjegavanjem se vlastitoga pedagoškog centrizma omogućuje objektivniji uvid u realne praktične trendove razvoja pedagoškoga koncepta, što posljedično dovodi do njegova kontinuiranog razvoja. U radu se tako sveobuhvatno napominje i cjelovitost svih pozitivnih obilježja i eventualnih manjkavosti suvremenoga pedagoškog pristupa. Cilj je takvoga razmatranja uočavanje karakteristika aktualne pedagoške paradigme objektivnom percepcijom njezinih obilježja kako bi se sustavno korigirala i razvijala na dobrobit djece kojima je primarno namijenjena. ; The paper discusses educational approach to a child as a social matter that is determined by general social, economic and political trends in the society. Education is impossible to perceive as a phenomenon isolated from developmental tendencies of society as a whole. The paper analyses contemporary pedagogical approach in parallel with changes in the political and economic environment. This demonstrates how every social structure develops education for itself. In this sense, we cannot speak of a universally acceptable, but culturally appropriate education. Avoiding pedagogical centrism leads to a more objective insight into real practical trends in the development of pedagogical concept, which consequently leads to its continuous development. The paper comprehensively discusses the entirety of all positive features and possible shortcomings of contemporary pedagogical approach. The aim of such consideration is to explore the characteristics of the current pedagogical paradigm through objective perception of its features, in order to systematically correct and develop it for the benefit of the children it is primarily intended for.

The question of the legal nature of the European Union (hereafter: the EU) has been left unanswered to date. Determining the legal nature is important for predicting the consequences, limits and ways of action of any organization, including the EU. Today, the EU is most often defined as a sui generis organization. Given the limited analytical value of the term sui generis, it is important to determine its content. For this purpose, it is necessary to analyze, along with the political aspect of the community, the formal and legal ones, which includes the analysis of federal, international and other elements contained in the legal and political system of the EU. Also, a comparison between the formal and political elements of the EU and a typical federal society such as the United States of America will be made, with the aim of determining the specific features of the EU which prevent it from being called "the United States of Europe". The most prominent definitions of the EU offered by prominent theorists will be briefly addressed in this article.

Etička je obveza liječnika da budu upoznati s trenutnim dostignućima. Stručne medicinske udruge. poput Europskog kardiološkog društva (ESC), podupiru te vrste obveze. Troškovi stalnog medicinskog usavršavanja (SMU) u Europi su nedovoljno pokriveni od vlade i poslodavaca, ali ipak se stučne udruge kritiziraju zbog primanja alternativne financijske potpore od strane industrije. Medicinska edeukacija i osposobljavanje u području istraživanja uključuje obuku procjene kvalitete i pouzdanosti bilo koje informacije. Postoje realne opasnosti neobjektivne pristranosti kod bilo kojeg oblika znanstvene komunikacije uključujući intelektualnu, stručnu i financijsku, i izrazito je važno da se to uoči i razotkrije. Neophodna je bliska suradnja bazičnih i kliničkih istraživača iz akademskih institucija s jedne strane, te s druge strane s inženjerima i znanstvenicima istraživačkih odjela za medicinske uređaje i farmaceutskih tvrtki. Ona je ključna za razvoj novih dijagnostičkih metoda i postupaka. Promidžba industrijskih inovacija može ubrzati njihovu primjenu u kliničkoj praksi. Sveučilišta, u ovom trenutku, često potiču svoje akademsko osoblje na zaštitu svog intelektualnog vlasništva ili na komercijalizaciju svojih istraživanja, što samo po sebi ne predstavlja komercijalnu aktivnost niti predstavlja veze koje su postale meta kritika. Pod kritikom je uočeni utjecaj komercijalnih tvrtki na donošenje kliničkih odluka ili na poruke koje prenose stručne zdravstvene organizacije. Ovaj dokument donosi stav ESC o aktualnoj raspravi te savjetuje kako smanjiti komercijalni utjecaj u znanstvenoj komunikaciji i na SMU te kako osigurati odgovarajuće etičke standarde i transparentnost u odnosima između medicinske struke i industrije. ; Physicians have an ethical duty to keep up-to-date with current knowledge. Professional medical associations such as the European Society of Cardiology (ESC) support these obligations. In Europe, the costs of continuing medical education (CME) are insufficiently supported from governments and employers; however, medical associations have been criticized for accepting alternative financial support from industry. Medical education and training in research include learning how to assess the quality and reliability of any information. There is some risk of bias in any form of scientific communication including intellectual, professional, and financial and it is essential that in particular, the latter must be acknowledged by full disclosure. It is essential that there is strong collaboration between basic and clinical researchers from academic institutions on the one hand, with engineers and scientists from the research divisions of device and pharmaceutical companies on the other. This is vital so that new diagnostic methods and treatments are developed. Promotion of advances by industry may accelerate their implementation into clinical practice. Universities now frequently exhort their academic staff to protect their intellectual property or commercialize their research. Thus, it is not commercial activity or links per se that have become the target for criticism but the perceived influence of commercial enterprises on clinical decision-making or on messages conveyed by professional medical organizations. This document offers the perspective of the ESC on the current debate, and it recommends how to minimize bias in scientific communications and CME and how to ensure proper ethical standards and transparency in relations between the medical profession and industry.

The 11th Annual Assembly of the Croatian Cartographic Society (CCS) took place at the Hall of the Faculty of Architecture, Geodesy and Civil Engineering, Kačićeva 26 in Zagreb on March 15, 2013. The assembly was led by Prof. Dr. Miljenko Lapaine, the president of CCS.At the beginning Assist. Prof. Dr. Dražen Tutić, the Vice-Dean for education and students greeted everyone in behalf of the Faculty of Geodesy. Afterwards, in the first unofficial part, Colonel Dr. Mladen Pahernik held keynote lecture Military Cartography at Croatian Military Academy.After the lecture there was a discussion during which Dr. Pahernik gladly answered to all given questions. Afterwards, the president of CCS awarded the colonel a monograph Topographic maps on the territory of Cro­atia. Then the president of CCS started the official part of the Assembly with a proposal of agenda:1. Approval of agenda2. Approval of the previous assembly minutes3. President's report about work in 20124. Financial report for 20125. Report of the Supervisory Board6. Work plan for 20137. Financial plan for 20138. Awarding CCS acknowledgments9. Miscellaneous ; Jedanaesta godišnja skupština Hrvatskoga kartografskog društva (HKD) održana je 15. ožujka 2013. s početkom u 12 sati u Vijećnici AGG fakulteta, Kačićeva 26 u Zagrebu. Skupštinu je vodio prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, predsjednik HKD-a.Najprije je doc. dr. sc. Dražen Tutić, prodekan za nastavu i studente u ime Geodetskog fakulteta pozdravio sve nazočne. Zatim je u prvom, neslužbenom dijelu, pukovnik dr. sc. Mladen Pahernik održao pozvano predavanje Vojna kartografija na Hrvatskom vojnom učilištu.Nakon predavanja razvila se rasprava u kojoj je dr. Pahernik rado odgovarao na postavljena pitanja. Nakon rasprave predsjednik HKD-a je u znak zahvalnosti pukovniku uručio monografiju Topografske karte na području Hrvatske. Zatim je predsjednik HKD-a otvorio službeni dio godišnje skupštine prijedlogom dnevnog reda:1. Utvrđivanje dnevnoga reda2. Ovjera zapisnika s prethodne Skup­­štine3. Izvještaj predsjednika o radu u 2012. godini4. Financijski izvještaj za 2012. godinu5. Izvještaj Nadzornog odbora6. Plan rada za 2013. godinu7. Financijski plan za 2013. godinu8. Dodjela Zahvalnica HKD-a9. Različito

Civilno društvo u mnogim zemljama demokratskog svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj, zauzima vrlo važno mjesto u političkom i društvenom životu. Naime, Europska je unija kao predstavnik zapadnih, demokratskih zemalja, prepoznala civilni sektor kao jedan od stupova društva pa se u mnogim politikama zemalja javlja pitanje u kojoj mjeri te na koji način je ispravno uključiti civilni sektor u kreiranje javnih politika. Prema ideji, civilno bi društvo trebalo sudjelovati u političkom životu pojedine zemlje od samoga početka s glavnim zadatkom detekcije postojanja pojedinih društvenih problema. Takvim inicijativama, ali i sudjelovanjem u samom kreiranju politika te njihovoj promidžbi, civilni sektor postaje partnerom vlasti. Predmet ovog rada jesu civilne udruge kao najčešće organizacije civilnog društva te politički život, tj. kreiranje javnih politika, odnosno, sudjelovanje civilnog sektora u politici. Svrha ovog rada jest dati pregled mogućnosti utjecaja civilnih udruga na kreiranje javnih politika. Konačno, cilj ovog rada jest razumjeti problematiku te eventualne prepreke u sudjelovanju civilnih udruga u političkome životu. ; Civil society in many countries of the democratic world, including the Republic of Croatia, occupies a very important place in political and social life. Namely, the European Union, as a representative of Western, democratic countries, has recognized the civil sector as one of the pillars of society, so in many countries' policies the question arises to what extent and in what way it is right to involve the civil sector in policy making. According to the idea, civil society should participate in the political life of a particular country from the very beginning with the main task of detecting the existence of certain social problems. With such initiatives, but also by participating in the very creation of policies and their promotion, the civil sector becomes a partner of the government. The subject of this paper are civil society organizations as the most common civil society organizations and political life, ie the creation of public policies, ie the participation of the civil sector in politics. The purpose of this paper is to provide an overview of the possibilities of the influence of civil society organizations on policy making. Finally, the aim of this paper is to understand the issues of this possible obstacle to the participation of civil society organizations in political life.

Civilno društvo u mnogim zemljama demokratskog svijeta, pa tako i u Republici Hrvatskoj, zauzima vrlo važno mjesto u političkom i društvenom životu. Naime, Europska je unija kao predstavnik zapadnih, demokratskih zemalja, prepoznala civilni sektor kao jedan od stupova društva pa se u mnogim politikama zemalja javlja pitanje u kojoj mjeri te na koji način je ispravno uključiti civilni sektor u kreiranje javnih politika. Prema ideji, civilno bi društvo trebalo sudjelovati u političkom životu pojedine zemlje od samoga početka s glavnim zadatkom detekcije postojanja pojedinih društvenih problema. Takvim inicijativama, ali i sudjelovanjem u samom kreiranju politika te njihovoj promidžbi, civilni sektor postaje partnerom vlasti. Predmet ovog rada jesu civilne udruge kao najčešće organizacije civilnog društva te politički život, tj. kreiranje javnih politika, odnosno, sudjelovanje civilnog sektora u politici. Svrha ovog rada jest dati pregled mogućnosti utjecaja civilnih udruga na kreiranje javnih politika. Konačno, cilj ovog rada jest razumjeti problematiku te eventualne prepreke u sudjelovanju civilnih udruga u političkome životu. ; Civil society in many countries of the democratic world, including the Republic of Croatia, occupies a very important place in political and social life. Namely, the European Union, as a representative of Western, democratic countries, has recognized the civil sector as one of the pillars of society, so in many countries' policies the question arises to what extent and in what way it is right to involve the civil sector in policy making. According to the idea, civil society should participate in the political life of a particular country from the very beginning with the main task of detecting the existence of certain social problems. With such initiatives, but also by participating in the very creation of policies and their promotion, the civil sector becomes a partner of the government. The subject of this paper are civil society organizations as the most common civil society ...

U ovom članku, na temelju primarnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, analiziramo mnogostruke mehanizme koji proizvode nejednakosti u suvremenom hrvatskom društvu i višedimenzionalnu klasnu strukturu koja iz njih proizlazi. Naš je pristup potaknut koncepcijom Pierrea Bourdieua, koju smo znatno revidirali i prilagodili proučavanju postsocijalističkih društava u jugoistočnoj Europi. U tekstu prikazujemo četiri analitička koraka koja su nas vodila do koncepcije sveukupne društvene nejednakosti kao nejednakosti u društvenim moćima. Ti koraci uključuju: (1) konstrukciju društvenog prostora u Hrvatskoj, (2) identifikaciju ključnih generatora društvenih nejednakosti (eksploatacijskih tržišnih mehanizama i mehanizama društvenog zatvaranja), (3) analizu životnih stilova i povlačenja simboličkih granica te (4) analizu diferencijalnog povezivanja i uspostavljanja društvenih granica. Rezultati pokazuju da se, uzimajući u obzir sveukupnu društvenu nejednakost, u suvremenom hrvatskom društvu mogu uočiti četiri klase i sedam klasnih frakcija: (1) Klasa bogata kapitalima, s dvije frakcije – ekonomskom i političkom; (2) Klasa srednje razine kapitala, s kulturnom i socijalnom frakcijom; (3) Međuklasa, koja dijeli neke objektivne karakteristike s Klasom srednje razine kapitala, a druge s Klasom siromašnom kapitalima, ali ima distinktivni stil života i obrasce diferencijalnog povezivanja te (4) Klasa siromašna kapitalima, u kojoj je moguće razlučiti tri frakcije: agrarnu, rurbanu i manualno-uslužnu. U završnim razmatranjima donosimo sintetski prikaz klasne strukture suvremenog hrvatskog društva, raspravljamo o novom pojmu egzistencijalne klase (konceptualiziranom na temelju naših teorijskih i empirijskih analiza) te objašnjavamo najvažnije značajke vlastitog postbourdieuovskog pristupa. ; In this article, based on primary quantitative and qualitative data, we analyze the multiple mechanisms generating inequalities in contemporary Croatian society and the multidimensional class structure resulting from them. Our approach has ...

Korupcija je problem koji postoji već dugi niz godina, ali se u zadnje vrijeme o tome više govori i piše u medijima i društvu. U prošlosti na korupciju se gledalo kao na normalnu pojavu, dok se danas ona ipak osuđuje i pokušava spriječiti. Korupcija je zloupotreba ovlasti radi stjecanja privatne koristi. Dvije temeljne podjele su na administrativnu ili birokratsku korupciju i političku. Iako svi misle da je mito jedini oblik korupcije, postoje još mnogi oblici kao što su sukob interesa, nepotizam i klijentelizam. Mnogi se pitaju zašto dolazi do korupcije? Razlozi su mnogobrojni. To mogu biti ekonomski, politički, moralni ili neki drugi razlozi. Naravno, postoje različite teorije koje različito definiraju razloge zbog kojih se javlja korupcija. Korupcija je loša pojava i negativno utječe na čitavo društvo zato što građani gube povjerenje u vlast i korupciju doživljavaju kao normalnu pojavu. Kako bi se korupcija spriječila potrebno je imati dobar zakonodavni okvir, učinkovite institucije u borbi protiv korupcije, aktivno građanstvo, svijest o štetnosti i sankcije za počinitelja korupcije. Stanje u Republici Hrvatskoj s korupcijom nije baš dobro, naime ona je među korumpiranijim državama Europske Unije, unatoč brojnim nastojanjima da se suzbije i spriječi. ; Corruption is the problem that exist a lot of years, but lately this problem is more involved in the media and society. In the past, corruption was a normal thing, but today corruption is condemned and tries to prevent. Corruption is the abuse of power for private gain. Two main types of corruption are administrative (bureaucratic) and political corruption. Although everyone thinks that bribe is the only type of corruption, there are a lots of other forms like conflict of interest, nepotism and clientelism. People are wondering why comes to corruption. There are many reasons. It could be economic, political, moral or some other reason. Of course, there are many theories differently explaining reasons of corruption. Corruption is a bad phenomenon and has a ...