Search results

Stopa samoubojstava i dalje je visoka u Sloveniji, pogotovo u ruralnim područjima i među poljoprivrednicima. Kao i u slučaju mnogih problema s kojima se suočava ruralno stanovništvo, vrlo je malo socijalnih odgovora u smislu političkog djelovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga i istraživanja. U ovom se radu detaljno analizira samoubojstvo poljoprivrednika kao socijalni problem utemeljen na sljedećim kriterijima: prvo, opseg situacije smatra se zabrinjavajućim i nejednakim; drugo, normativne strukture su abnormalno ili štetno povezane sa situacijom; treće, postoji volja i moć da se izmijeni situacija jer se ista smatra neprihvatljivom u skladu sa društvenom etikom i vrijednostima; i četvrto, primjena socijalnih odgovora kao što su programi intervencije i zajedničko djelovanje. Ovaj okvir omogućuje naglašavanje roda (muški), lokacije (ruralna), lokalne kulture (agrarne vrijednosti) i zanimanje (poljoprivreda). Prioritet za buduće mjere, praksu i istraživanje treba usmjeriti na ove socijalne odrednice zdravlja i dobrobiti kako bi se pružila podrška poljoprivrednicima, zajednicama i udrugama. ; The rate of suicide remains high in Slovenia, particularly in rural settings and among farmers. As is the case with many issues faced by rural people, few social responses are developed in terms of political action, health and social services and research. In this article, the severity of farmers' suicide in Slovenia is detailed and analysed as a social problem based on the following criteria: first, the scope of the situation is considered worrying and unequal; second, normative structures are abnormally or harmfully connected to the situation; third, there is a will and a power to transform the situation because it is found unacceptable according to social ethics and values; and fourth, the implementation of social responses such as intervention programmes and collective actions. This framework enables to highlight the importance of gender (masculinities), location (rural settings), local culture (agrarian values) and occupation (farming). Priority for future policies, practice and research should focus on these social determinants of health and wellbeing in support of farming people, communities and associations.

Članek presoja uveljavljanje programa opismenjevanja o duševnem zdravju – Prva pomoč na področju duševnega zdravja – in njegove vpeljave med etnične manjšine in migrante. Osredotoča se na preoblikovanje programa v smeri kulturno občutljivih vsebin in metod izvajanja. Na podlagi evalvacije njihovih uporabnikov povzema predloge za nadaljnje izboljšave in prilagajanje njihovim »kulturnim potrebam«. Glede na rezultate omenjenih evalvacij članek opozarja na nujnost premika od upoštevanja »zgolj« kulturnih razsežnosti duševnega zdravja k obravnavi strukturnih ranljivosti, ki vplivajo na živete izkušnje migrantov, kar vključuje tudi kritično presojo samega koncepta opismenjevanja.

Besedilo ponuja pregled vprašljivega demografskega umovanja migracij in mobilnosti, ki še vedno vztraja pri ideji nacionalnega prebivalstva kot zaprtega in zamejenega sistema. Čeprav je svobodno gibanje ljudi med temeljnimi načeli Evropske unije, je njihova mobilnost selektivna in na različne načine omejena. Na podlagi izbranih raziskav delovne mobilnosti in delovnih migracij v Evropski uniji avtorici potrjujeta, da delovne mobilnosti in migracije politike še vedno razporejajo kot bolj ali manj upravičene do gibanja čez meje nacionalnih držav Evropske unije. ; The essay provides a review of contestable demographic reasoning applied in relation to migration and mobility, in which the notion of the national population as a closed and bounded system still persists. Although free movement of people has been enshrined as one of the fundamental principles of the European Union, their mobility within it remains selective and curtailed in various ways. Drawing on selec­ted studies of labour mobility and migration within the European Union, the authors argue that labour mobility and migration policies continue to categorise people as either more or less entitled to move across the European Union's internal borders.