Search results

U situaciji smanjene fi nancijske moći države logično je pitati se kako se odvija svakodnevno funkcioniranje hrvatskih općina i gradova, kakva je njihova kadrovska ekipiranost, te jesu li u mogućnosti osigurati zadovoljavajuću kakvoću javnih usluga. S više strana čuo se prigovor kako je brojka od 429 općina i 127 gradova prevelika. Takvim ocjenama prethodile s većinom analize državnog i lokalnih proračuna, dok je empirijska analiza ruralne društvene zbilje gotovo potpuno izostala. Ovim smo istraživanjem htjeli prikupiti što više informacija o općinskim problemima i mogućnostima iz perspektive lokalne elite – načelnika općine, te pobliže se upoznati sa samim načelnicima analizirajući njihovu poslovnu i socijalnu pozadinu. Rad je nastao na temelju analize 32 dubinskih intervjua s načelnicima triju sjeverozapadnih hrvatskih županija. ; In a situation of reduced financial power of the state, questions arise regarding daily functioning of Croatian municipalities and cities: how are they being organized, do they have enough personnel, and whether they are able to provide a satisfactory quality in public services. The complaint about Croatia having too many municipalities (429) and cities (127) has often been made in both scientific and political circles. Such assessments were grounded heavily on the analysis of state and local budgets, with very few fieldwork studies. In this research we wanted to gather information about municipal problems and opportunities from the perspective of the local elite - the mayors, as well as to get to know the mayors themselves by analyzing their professional and social backgrounds. The findings are based on the analysis of 32 in-depth interviews with the mayors from three north-western Croatian counties.

U članku se na temelju 39 radova posvećenih iseljeničkoj tematici, objavljenih u Časopisu za suvremenu povijest
od 1969. do 2018., analizira istraženost povijesti hrvatskoga iseljeništva unutar hrvatske historiografije. Analiza je provedena na dvije razine. S jedne strane problematizirana je opća (pod)zastupljenost
navedene tematike u kontekstu cjelokupne hrvatske historiografije, a potom je postavljeno pitanje utjecaja dominantnoga narativa na istraživanje kroz tri ključne domene: izbor tema, upotreba karakteristične metodologije te sama interpretacija. Pritom su odvojeno promatrana dva razdoblja, za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije te po ostvarenju samostalnosti Republike Hrvatske.
Usporedno s tim dijelom analize osnovne karakteristike radova na temu hrvatskoga iseljeništva kontekstualizirane su s dosezima stranih historiografija te srodnih znanstvenih disciplina s aspekta primjene teorijskih i metodoloških okvira istraživanja.