Search results

Kvaliteta života je usko povezana s konceptom životnog standarda koji najčešće ovisi o konkurentnosti. Životni standard se odnosi na fizičke uvjete u kojima ljudi žive, dobra i usluge koje mogu trošiti i resurse kojima imaju pristup. Istraživanja su pokazala da je u Hrvatskoj od 2000. – do 2008. godine ostvaren rast životnog standarda te da je zabilježena relativno visoka vrijednost indikatora općeg i subjektivnog osjećaja sreće. Ono što vrijedi za nacionalnu razinu, vrijedi, mutatis mutandis, za sjeverozapadnu Hrvatsku jer ona posjeduje najveću regionalnu konkurentnost u Republici Hrvatskoj. Prijepori povezani s administrativnom podjelom zemlje na županije i na statističku podjelu zemlje na dvije regije – Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku – razriješeni su u novom Zakonu o regionalnom razvoju iz 2015. godine na način da ne dovode u pitanje županijsku organizacijsku strukturu. Također, spomenuta zakonska rješenja uvode velike urbane aglomeracije kao nove aktere regionalnog razvoja. Na taj način se povećava broj različitih tipova aktera regionalnog razvoja. Zbog olakšavanja praćenja učinaka regionalne politike razvoja preporuča se da se sjeverozapadna Hrvatska, u uvjetima postojeće europske statističke regionalizacije, promatra kao elastična pod-regija. ; Quality of life is the concept closely related to the concept of standard of living which is, in turn, related to the competitiveness. Standard of living usually relates to physical conditions of life, goods and services that can be consumed and resources that can be accessed. Research has shown that Croatia had a stable growth of standard of living in 2000 – 2008 periods. Also, relatively high general and subjective happiness has been documented. What is applicable to the national level can be, mutatis mutandis, applied to the northwest Croatia as it features the highest regional competitiveness. The controversy related to the administrative division of country by counties and statistical division of country into two regions – Continental and Adriatic Croatia – has been resolved in the new Law on Regional Development from 2015 which left the county division of country intact. However, the mentioned law established urban agglomerations as new actors of regional development. Thus, the new law created bigger number of different types of actors of regional development. In order to facilitate the monitoring of the effects of regional development it is suggested that, within the current statistical regionalization of country, northwest Croatia should be regarded as an elastic sub-region.

Članak se bavi analizom razvoja slovenskog konkurentskog identiteta u posljednjih dvadeset godina kroz marketinšku i političku perspektivu. Razmatraju se okolnosti nastanka prvog slovenskog destinacijskog brenda. Kako bi se pokazala međuovisnost između razvoja destinacijskog brenda i političkog marketinga, analizira se vremenska podudarnost između objavljivanja novih slovenskih turističkih brendova i političkih koraka koje je Slovenija poduzimala između 1990. i 2007. godine. Budući da je Slovenija počela razvijati novi turistički brend dok je još bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ukazuje se na vezu između političkog procesa stjecanja nezavisnosti i destinacijskog brendiranja. Promjena identiteta brenda događala se svaki put kad je Slovenija poduzimala odlučne političke korake usmjerene na pristup Europskoj uniji. Stoga se tvrdi da je razvijanje slovenskog turističkog brenda bilo usklađeno s razvojem političkog procesa pristupanja Europskoj uniji. Pokazuje se da je Slovenija stabilizirala konkurentski identitet u vrijeme svoga pristupanja schengenskoj i eurozoni. Tvrdi se da je ta okolnost snažna potvrda da je u Sloveniji postojala duboka veza između turističkog i političkog marketinga u promatranom razdoblju. Na kraju se sugerira da je slovenski proces upravljanja brendom destinacije jedinstven u novoj Europi te da ga treba evaluirati u odnosu na druge relevantne prakse destinacijskog brendiranja u novoj Europi i u svijetu. ; This article examines the development of Slovenian competitive identity over the past twenty years through marketing and political perspective. An inception and evolution of a destination brand is considered. The coincidence between the release of Slovenian new brand identities and decisive political steps Slovenia undertook between 1990 and 2007 is analysed in order to show a mutual interdependence between destination branding and political marketing. Since Slovenia started to develop a competitive identity of the country while still in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, it is argued that this was done in order to promote its independence from Yugoslavia. Furthermore, changing of the brand identity occurred whenever a process of the accession to the European Union would reach a decisive point. Therefore, the development of the Slovenian competitive identity after independence was closely coordinated with political aspirations of the country to integrate into the European Union. The conclusive stage of competitive identity development coincides with inclusion of Slovenia into the Schengen and Euro zones. Such a coincidence strongly corroborates a hypothesis that there has been close interdependence of touristic and political marketing during past two decades. Finally, it is suggested that the Slovenian case of destination brand management is unique in new Europe and that it should be evaluated with regard to other relevant destination branding practices in the new Europe and the world.

In the article we analyze the familiarity with the concept of ecosystem services, perceptions of their various dimensions and attitudes to them. The target respondents were employees working in public institutions responsible for public health, tourism and environment and/or nature protection. Drawing on the COST project ToBeWell, a questionnaire was designed in order to find out how the concept was perceived within those institutions in several EU countries, including Croatia. The research carried out on a non-probabilistic sample in Croatia showed satisfactory familiarity with the concept within tourism and environment/nature protection institutions but unsatisfactory familiarity within public health institutions. Although the concept was perceived as relevant across all three institutional domains, the governance of ecosystem services and the cooperation in public health, environment protection and tourism were rated unsatisfactory. ; U članku se analizira koliko je koncept ekosistemskih usluga prepoznat u različitim institucijama javnog sektora u Hrvatskoj te kakva je percepcija ili stav o njima. Ispitanici su zaposleni u javnim ustanovama u zdravstvu, turizmu i zaštiti okoliša/prirode. Prema COST-ovom projektu TObeWELL izrađen je upitnik o viđenju ekosistemskih usluga unutar tih ustanova u nekoliko zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku. Ispitivanje metodom namjernog uzorka u Hrvatskoj pokazuje da je u turizmu i zaštiti okoliša poznavanje ekosistemskih usluga zadovoljavajuće, ali je nezadovoljavajuće u institucijama javnog zdravstva. Međutim u svim spomenutim područjima ekosistemske usluge prepoznate su kao relevantne, iako je suradnja u upravljanju tim uslugama u zdravstvu, turizmu i zaštiti okoliša ocijenjena nezadovoljavajućom.

Vlada Republike Hrvatske provela je 2013. godine niz reformi znanstvenoistraživačkog sustava s ciljem povećanja njegove izvrsnosti i međunarodne konkurentnosti. Želeći analizirati dosege spomenutih reformi, 2017. godine provedeno je istraživanje o tome kako znanstvenici, nakon četiri godine rada u novom sustavu, percipiraju promjene u strukturi znanstvenoistraživačkog rada. Empirijsko istraživanje provedeno je dvoetapno, kvalitativnom i kvantitativnom metodom, na namjernom kvotnom uzorku prema znanstvenim disciplinama, institucijama i zvanjima. Rezultati pokazuju da su reforme dovele do određenih organizacijskih unapređenja te do uvođenja veće kompetitivnosti u istraživačkoj zajednici, ali da su istovremeno proizvele i niz neželjenih posljedica, ugrozivši među ostalim materijalnu osnovu znanstvenog rada te transparentnost i javnost djelovanja znanstvenog sustava. Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li potreban novi zaokret u hrvatskoj znanstvenoj politici.