Search results

U povijesnoj osnovi europskih integracija, kao i u fazi pristupanja svake nove članice, leži nada u bolje sutra, u gospodarski napredak države i pojedinca. U radu se istražuje u kojoj je mjeri siromaštvo poticaj migriranju radne snage u potrazi za kvalitetnijom i sigurnijom egzistencijom unutar EU-a. Materijalna dobra osobe, obitelji i države pretpostavka su ostvarenja ljudskih prava. U radu se istražuju podatci Eurostata o stanju u RH nakon petogodišnjeg članstva u EU-u. Budući da su migracije radne snage potaknute materijalnom oskudicom, na razini Europske unije neizbježno dolazi do relociranih obitelji, ali i imovine. Zbog nade u povratak i obiteljskih veza koje se održavaju ovisno o tradiciji i osjećaju pripadnosti nacionalnom identitetu, nesumnjivo dolazi do usporednih bračno-imovinskih ili partnerskih režima. Uredbama EU-a iz 2016. godine uspostavlja se mehanizam pojačane suradnje u imovinskim učincima braka i registriranih partnerstava. Istražuju se uzroci i nastoje se predvidjeti posljedice sve brojnijih transnacionalno relociranih obitelji. ; The history of European integrations, as well as the accession of each new member state, is based on the hope for a better future, the economic progress of the state and the individual. The paper examines the impact of poverty on labor migration. Citizens of the EU member states are in permanent search for a better quality of life and more secure existence within the EU borders. The material goods of a person, family, and state are a prerequisite for the realization of human rights.The paper compares EUROSTAT data after five years of Croatian membership in the EU. Migrations of labour within the EU caused by economic crisis inevitably result in relocated transnational families and their property . The hope of return to the home country and maintenance of family ties, which depends on tradition and sense of national identity inevitably leads to parallel matrimonial or registered partnership property regimes. The 2016 EU Regulations establish a mechanism authorizing ...

Rad nastoji problematizirati socijalno relevantno, ali politički zanemareno pitanje siromaštva među starijim ženama. Podatci pokazuju da je siromaštvo među ženama izazov za većinu zemalja članica Europske unije i izvan nje. Ipak, ono se ne može objasniti bez razumijevanja rodno specifičnog tijeka života žena. Razlike između starijih žena i muškaraca predočujemo prema riziku od siromaštva i uspoređujemo ih s onima u zemljama članicama EU-a. Rad se temelji na sekundarnim podatcima, tj. na Istraživanju dohotka i životnih uvjeta (EU SILC) koji omogućuju usporedbe između zemalja članica EU-a. Ustanovili smo da se rodna razlika u riziku od siromaštva povećava u starijoj dobi. Stopa rizika od siromaštva za žene mnogo je veća u Sloveniji nego u drugim zemljama članicama EUa. Razlika je posebno velika u dobnoj skupini žena starijih od 75 godina. Slovenija nije bila uspješna u rješavanju problema rizika od siromaštva jer nije uvela posebne mjere za smanjivanje općeg rizika od siromaštva i smanjivanje rodne razlike. ; This article aims to problematize a socially relevant, but politically overlooked issue of poverty among older women. Data show that poverty among women is a challenge for most EU countries and wider. However, it cannot be explained without understanding gender-specific life courses of women. We present the differences between older women and men in terms of the risk of poverty and compare them with those in EU countries. The article is based on secondary data, i.e. the Survey on Income and Living Conditions (EU SILC), which enable comparisons among EU countries. We have established that the gender gap in terms of risk of poverty widens in old age. The at-risk-of-poverty rate for women is much higher in Slovenia than in other EU states. The gap is especially large in the age group 75 and over. Slovenia has not been successful in coping with the risk of poverty problem, because it failed to introduce special measures to reduce the general risk of poverty and gender gap.

Ekonomsku krizu koja je prisutna u Španjolskoj od 2008. godine pratilo je povećanje nejednakosti i stope siromaštva. Cilj rada je odrediti najranjivije društvene skupine u smislu siromaštva u Španjolskoj. Empirijska analiza koristi informacije iz Ankete o uvjetima života iz 2015. godine, kako bi objasnila varijablu siromaštva koja je katalogizirana u tri kategorije (teško siromaštvo, umjereno siromaštvo i bez rizika od siromaštva) kod osoba starijih od 16 godina; eksplanatorne varijable su sociodemografske i radne, te predstavljaju različite skupine španjolskog stanovništva. Studija primjenjuje multinomični logistički regresijski model na posljednje podatke Ankete o životnim uvjetima, koji će nam omogućiti procjenu vjerojatnosti da je osoba starija od od 16 godina u stanju umjerenog siromaštva, teškog siromaštva ili je bez rizika od siromaštva za različite analizirane kategorije. Postoji nekoliko razlika u siromaštvu ovisno o spolu; kategorije koje najviše pogađa umjereno i / ili teško siromaštvo su razdvojene i razvedene osobe, stranci koji nisu iz Europske unije, osobe s niskom razinom obrazovanja i privremenim zaposlenjem. Moramo prihvatiti da u situacijama poteškoća postoje neke skupine koje su zbog svojih gospodarskih uvjeta u lošijem položaju za suočavanje s nepovoljnim situacijama. ; The economic crisis present in Spain since the year 2008 has come accompanied by increases in inequality and in the rates of poverty. The objective of this paper is to determine the most vulnerable social groups in terms of poverty in Spain. The empirical analysis uses the information of the Survey of Living Conditions from 2015, in order to explain poverty catalogued as severe poverty, moderate poverty and without risk of poverty for persons older than 16 years; the explanatory variables are of socio-demographic and labour types, and they represent different groups of the Spanish population. The study applies an ordinal logistic regression model to the data of the Survey of Living Conditions, which will allow us to estimate the probabilities that an over-16 individual is in a situation of moderate poverty, severe poverty, or with no risk of poverty for the different categories analysed. There are a few differences in poverty depending on gender; the categories most affected by the moderate and/or severe poverty are separated and divorced persons, foreigners not from the European Union, persons with low training levels, and those with a temporary contract. We must accept that in the situations of difficulty, there are some groups that, due to their economic conditions, are at a disadvantage to face adverse situations.

Siromaštvo se u državama Europske unije mjeri na osnovi statističkih anketa baziranih na uzorku kućanstava koje imaju za cilj prikupljati podatke o prihodima ili potrošnji kućanstava i o ostalim relevantnim varijablama kućanstava i njihovih članova. U Bosni i Hercegovini se siromaštvo analiziralo na bazi potrošnje kućanstava i u nepravilnim vremenskim razmacima prilagođavajući se dinamici provođenja navedenih anketa, koja je ovisila o financijskim mogućnostima statističkih institucija. Prve analize siromaštva bile su izvršene na bazi Ankete o mjerenju životnog standarda (LSMS) iz 2001. i 2004. godine, i to prema metodologiji Svjetske banke. Uvođenjem Ankete o potrošnji kućanstava u 2004. godini prihvaćena je europska metodologija analiziranja siromaštva koja je primijenjena ponovo u istoj anketi iz 2007. godine i koja je postala standard praćenja ovog fenomena. Počevši od 2003. godine, europske zemlje su zasnovale analizu siromaštva i socijalne uključenosti na Anketi o prihodima i životnom standardu (EU-SILC). Procjenjujući da se u Bosni i Hercegovini još nisu stekli uvjeti za provođenje te ankete, a želeći slijediti europske regulative i preporuke, statističke su institucije napravile kompromisno rješenje dizajnirajući Proširenu anketu o potrošnji kućanstava, koja sadržava dva dodatna modula posvećena analizi socijalne kohezije i životnog standarda. Ta će se anketa provesti u Bosni i Hercegovini u 2011. godini i bit će most k implementaciji ankete EU-SILC-a u skoroj budućnosti. Prema anketi LSMS-a u Bosni i Hercegovini je u 2001. godini bilo 19,5% siromašnih, a u 2004. godini taj postotak je iznosio 17,8%. Na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava u Bosni i Hercegovini siromašnih je bilo 18,3% u 2004. godini i 18,2% u 2007. godini ; Poverty in the European Union member states is measured using data from statistical surveys of household income or consumption expenditure and other relevant variables of the household or its members. Poverty analysis in Bosnia and Herzegovina has been based on household consumption ...

This study aims to understand how willingness to help people in poverty and the agreement with providing government aid are connected to emotions and attributional processes, in a country with a high poverty rate such as Argentina. Differences in poverty attributions and emotions among self-reported social class are also analysed. A total sample of 331 secondary-school students completed self-administered questionnaires. Correlations and regression analyses showed that, whereas emotions such as compassion, empathy and pity seem to motivate helping behaviours, explanations as to the cause of poverty, rather than emotions, are closely associated with an agreement to providing government aid. However, low levels of anger seem to be required to endorse both helping behaviours and agreement to providing government aid. On the other hand, respondents who self-identify as belonging to upper classes report more anger and use fewer structural explanations to understand poverty than lower-classes respondents. We propose that future research analyse a greater variety of helping behaviours towards people in poverty and types of government intervention in the global south. ; Cilj je provedenoga istraživanja razumjeti kako su spremnost za pomaganje i suglasnost s pružanjem državne pomoći siromašnima povezani s emocijama i atribucijskim procesima u zemlji s visokom stopom siromaštva poput Argentine. Analizirane su također razlike u emocijama i atribuciji siromaštva među različitim društvenim klasama. U istraživanju je sudjelovao ukupno 331 srednjoškolac, a svi su sudionici ispunili set upitnika. Na temelju korelacijskih i regresijskih analiza može se zaključiti da, iako emocije poput suosjećanja, empatije i sažaljenja motiviraju ponašanja povezana s pomaganjem, atribucije uzroka siromaštva, a ne same emocije, usko su povezane sa suglasnošću s pružanjem državne pomoći siromašnima. Prema dobivenim je rezultatima niska razina ljutnje povezana i s ponašanjima povezanima s pomaganjem i sa suglasnošću s pružanjem državne pomoći siromašnima. Ispitanici koji se identificiraju kao pripadnici više klase izvještavaju o većoj ljutnji te koriste manje strukturirana objašnjenja za razumijevanje uzroka siromaštva u odnosu na ispitanike koji pripadaju nižoj klasi. Predlažemo da se u budućim istraživanjima analizira više različitih ponašanja povezanih s pomaganjem siromašnima, kao i vrste vladinih intervencija u južnim područjima svijeta.

The paper explores the causes of the Middle East conflicts. The author considers that apart from historical & religious roots the main causes are the importance of the energy deposits, great & regional powers competition & collisions over energy resources, the complexity of water management in the region for its scarcity, traditional, religious & ethnic differences, social differentiations & conflicts, growing poverty among majority of people, demographic problems. The persistence & not solving of these problems clearly indicate that local terrorisms, wars & armed confrontations remain the ominous feature of the region, concludes the author. References. Adapted from the source document.