Search results

Kriza izazvana pandemijom KOVID 19 buknula je u martu 2020. godine, donela je vreme neizvesnosti kako za pojedince, tako i za privredu i preduzeća . U prvim mesecima krize, nastala je i najveća materijalna šteta za preduzeća, ali i gubitak radnih mesta za određen broj zaposlenih lica.
Predmet ovoga rada je ponašanja razvijenih zemalja i analiza tržišta rada tokom pandemije. Cilj istraživanja je da se pokaže šteta izazvana pandemijom KOVID 19 i kakve su posledice koje su dovele do velikih promena. U radu je korišćen teorijsko-metodološki pristup koji se ogleda u opisno-analitičkoj metodi. Dobijeni rezultati ukazuju na velike negativne efekte po ekonomije zemalja koje su najviše pogođene ovom pandemijom. Došlo je i do promene u međunarodnim odnosima na primer, odnosu SAD i Kine. Zaključak je da je tokom pandemije došlo do poremećaja komunikacije i istaknuta je socijalna distanca. Iz tih razloga je korišćen digitalni marketing kako bi nadomestio komunikaciju proizvođača sa zaposlenima i potrošačima.
Prethodna svetska ekonomska kriza iz 2008. godine, ali i ova iz 2020. godine, doprinele su da se neformalni rad kao oblik rada još više razvije. U potpuno nepovoljnom položaju našli su se ženska radna populacija i mladi koji traže zaposlenje, slabije obrazovani, kao i teško zapošljive kategorije kao što su na primer invalidi rada.

Poslednjih decenija transformacija iz industrijskih u postindustrijska društva neminovno je uticala i na obrasce tranzicije mladih na tržište rada. Obrasci te tranzicije odražavaju kontinuitet i promene u društvenoj podeli rada, a samim tim predstavljaju važan proces za oblikovanje društvene stratifikacije modernih društava. Predmet ovog rada je analiza promena u prosečnom dobu ulaska na tržište rada u Srbiji od druge polovine dvadesetog veka do danas, s ciljem da se osvetle odgovori na tri pitanja: 1) kako se menjalo prosečno doba ulaska u svet rada u ovom periodu, 2) kakve su bile razlike između muškaraca i žena u obrascima tranzicije, kao i 3) kakve su bile razlike između urbanog i ruralnog stanovništva u obrascima tranzicije. Akcenat je na prepoznavanju osnovnih trendova tranzicije na tržište rada mladih za kohorte rođene od 1930. do 1995. godine. Analiza se zasniva na podacima Evropskog društvenog istraživanja iz 2018. na uzorku za Srbiju od 1.265 ispitanika/ca. Primenjena je statistička analiza preživljavanja radi prikazivanja promena u vremenu proučavanog životnog događaja kao i Kaplan-Majerove ocene funkcije preživljavanja radi njihovog poređenja kroz rod/lokalitet. Rezultati ukazuju da možemo govoriti o odlaganju profesionalnih tranzicija tokom proučavanog perioda, ali ne nužno i o njihovoj destandardizaciji. Takođe, životni tokovi muškaraca i žena su postajali sve sličniji sve do perioda sloma socijalizma i porasta društvenih nejednakosti kada je taj trend zaustavljen, a sa druge strane obrasci profesionalnih tranzicija između osoba iz ruralnih i gradskih područja jesu sve sličniji.

Migracije su danas jedna od najaktuelnijih tema u svetu. Najčešći razlozi nastanka su ratovi, zatim, to mogu biti klimatske promene, a postoje i migracije nastale iz ekonomskih razloga, i njihov cilj je potraga za boljom materijalnom egzistencijom, ostvarivanje višeg životnog standarda, bolji uslovi zapošljavanja, obrazovanja, a samim tim i bolji uslovi života. Predmet ove analize su ekonomske migracije i savremena migraciona kretanja, tj. useljavanje i iseljavanje stranaca u zemlje Zapadnog Balkana (ZB). Makroekonomski pokazatelji ukazuju na stabilizaciju na tržištu rada u drugoj deceniji XXI veka, mada ekonomije stagniraju. Postavlja se pitanje da li je to posledica veće stope privrednog rasta ili su indukovani depopulacijom i redukcijom radno aktivnog stanovništva? Cilj rada je da se ukaže na neophodnost upravljanja migracionim tokovima u ovim zemljama i potrebe za usmeravanjem migranata na tržištu rada. Rad se sastoji iz dva dela. U prvom delu se daje pregled dosadašnjih istraživanja o migracijama, pojmu i vrstama migracija. Drugi deo rada se sastoji iz empirijske analize migracija u zemljama Zapadnog Balkana i Srbije i njihovom uticaju na tržište rada i privredni razvoj.

Posljedice doseljavanja na tržište rada zanimljive su s različitih aspekata, ne samo kao istraživačko pitanje već i naročito zbog potrebe oblikovanja adekvatnih političkih mjera. S istraživačkog stajališta zanimljiva su pitanja nalaze li se doseljene osobe u relativno lošijoj poziciji na tržištu rada, u kojem su segmentu tržišta rada aktivne i je li njihov doprinos ukupnome ekonomskom razvoju zemlje domaćina pozitivan. Oslanjajući se većinom na podatke Ankete o radnoj snazi za razdoblje 1998. – 2012., ovo istraživanje nastoji prikazati poziciju doseljenih osoba u Hrvatskoj. Nekoliko pokazatelja usporedno se analizira za doseljenu i domaću populaciju – starost, stupanj obrazovanja, struktura po zanimanjima i nezaposlenost. Podaci pokazuju da doseljene osobe u Hrvatskoj ne pripadaju mladoj i obrazovnoj populaciji – te karakteristike povezuju se u većoj mjeri s emigracijskim profilima – već su sličnije populaciji zemlje u koju su se doselili. ; Labour market outcomes of immigrant populations are interesting from different aspects, both as an academic question but also in terms of policy design. The potential research questions include whether immigrants face adverse prospects on local labour markets, what segment of the market do they fill and whether they contribute positively to the overall economic development of the host country. By relying mostly on the Labour Force Survey for the 1998‒2012 period, this paper aims at providing additional insight into the labour market position of immigrants in Croatia. Several indicators of the immigrant population have been compared to those of the domestic population – age, educational attainment, occupational structure and unemployment. The data indicate that immigrants in Croatia do not belong to young and highly-skilled population subgroups ‒ which are characteristics frequently associated with out-migration profiles ‒ but are instead similar to an extent to the host country population.

Labour market outcomes of immigrant populations are interesting from different aspects, both as an academic question but also in terms of policy design. The potential research questions include whether immigrants face adverse prospects on local labour markets, what segment of the market do they fill and whether they contribute positively to the overall economic development of the host country. By relying mostly on the Labour Force Survey for the 1998‒2012 period, this paper aims at providing additional insight into the labour market position of immigrants in Croatia. Several indicators of the immigrant population have been compared to those of the domestic population – age, educational attainment, occupational structure and unemployment. The data indicate that immigrants in Croatia do not belong to young and highly-skilled population subgroups ‒ which are characteristics frequently associated with out-migration profiles ‒ but are instead similar to an extent to the host country population. ; Posljedice doseljavanja na tržište rada zanimljive su s različitih aspekata, ne samo kao istraživačko pitanje već i naročito zbog potrebe oblikovanja adekvatnih političkih mjera. S istraživačkog stajališta zanimljiva su pitanja nalaze li se doseljene osobe u relativno lošijoj poziciji na tržištu rada, u kojem su segmentu tržišta rada aktivne i je li njihov doprinos ukupnome ekonomskom razvoju zemlje domaćina pozitivan. Oslanjajući se većinom na podatke Ankete o radnoj snazi za razdoblje 1998. – 2012., ovo istraživanje nastoji prikazati poziciju doseljenih osoba u Hrvatskoj. Nekoliko pokazatelja usporedno se analizira za doseljenu i domaću populaciju – starost, stupanj obrazovanja, struktura po zanimanjima i nezaposlenost. Podaci pokazuju da doseljene osobe u Hrvatskoj ne pripadaju mladoj i obrazovnoj populaciji – te karakteristike povezuju se u većoj mjeri s emigracijskim profilima – već su sličnije populaciji zemlje u koju su se doselili.

Labour market, value of wages and standard of living are inextricably linked determinants of economic development. Croatian GDP, living standards and purchasing power of the population are among the lowest in Europe. Wage growth in Croatia is present, but, as in most Central and Eastern European countries, it is not accompanied by an increase in labour productivity. The majority of the income of the Croatian population is spent on food, which is associated with low productivity of the economy. There is a significant dependence on social transfers in the structure of the household income, which, for a significant share of the population, represent the difference between poverty and relatively normal life. Croatia has failed to create economic models that enable economic growth through technological progress and strengthening of labour productivity. In order to improve the standard of living in the Republic of Croatia, it is necessary to solve the structural problems present in the labour market and create economic policies that encourage economic growth. This paper analyses the relationship between the value of wages, labour market and standard of living in the Republic of Croatia. The hypothesis is that structural problems in the Croatian labour market affect the value of wages, and consequently the standard of living of Croatian citizens. The aim of this paper is to analyse the structural problems on the labour market in Croatia and their impact on the value of wages. The purpose of this paper is to point out the importance of an efficient labour market in the national economy of the Republic of Croatia. ; Tržište rada, vrijednost plaća i životni standard neraskidivo su povezane odrednice gospodarskog razvoja. Hrvatski BDP, životni standard i kupovna moć stanovništva među najnižima su u Europi. Rast plaća u Republici Hrvatskoj postoji, ali, kao i u većini zemalja srednje i istočne Europe, nije popraćen porastom produktivnosti radne snage. Glavnina dohotka hrvatskoga stanovništva otpada na prehranu, što se povezuje sa slabom produktivnošću gospodarstva. U strukturi dohotka stanovništva primjećuje se i znatna ovisnost o socijalnim transferima koji, za znatan udio stanovništva, predstavljaju razliku između siromaštva i relativno normalnog života. Republika Hrvatska je podbacila u kreiranju ekonomskih modela koji omogućuju gospodarski rast kroz tehnološki napredak i jačanje produktivnosti radne snage. Kako bi se poboljšao životni standard u Republici Hrvatskoj, nužno je riješiti strukturne probleme prisutne na tržištu rada i kreirati ekonomske politike koje potiču gospodarski rast. U ovome radu analizira se veza između vrijednosti plaća, tržišta rada i životnog standarda u Republici Hrvatskoj. Postavljena hipoteza glasi: strukturni problemi na hrvatskom tržištu rada utječu na vrijednost plaća, a posljedično i na životni standard hrvatskih građana. Cilj rada jest analizirati strukturne probleme na tržištu rada u Republici Hrvatskoj i njihov utjecaj na vrijednost plaća. Svrha rada je ukazati na važnost efikasnog tržišta rada u nacionalnom gospodarstvu Republike Hrvatske.

U radu se analiziraju mogućnost i razina primjene koncepta fleksigurnosti u Republici Hrvatskoj. Fleksigurnost je model koordiniranih politika tržišta rada i socijalnih politika koji zagovara mogućnost lakog zapošljavanja i otpuštanja. Ovaj način modernizacije europskog socijalnog okvira u prošlom je desetljeću predstavljao glavni model reforme ekonomske i socijalne politike u Europskoj uniji, a njegova se načela i danas primjenjuju. Rad prikazuje glavna obilježja fleksigurnosti i fleksibilnosti te komponenti fleksigurnosti, logiku njihova djelovanja, principe implementacije, kao i mogućnosti procjene utvrđivanjem najrelevantnijih pokazatelja. U radu se analizira i kretanje dosadašnjih politika i nastojanja Republike Hrvatske po pojedinim komponentama fleksigurnosti te ih se uspoređuje s drugim zemljama, odabranim na temelju različitih stupnjeva i smjerova razvoja tržišta rada. ; The paper analyzes the possibilities of applying the concept of flexicurity in the Republic of Croatia. Flexicurity is a model of coordinated labor and social policies that advocate easier employment and dismissal. This way of modernizing the European social model has been the flagship initiative of economic and social policy reforms in the European Union during the past decade and these principles still apply. The paper presents the main features of flexibility and flexicurity, the components of flexicurity, intervention logic, implementation principles and impact assessment options by identifying the most relevant indicators. Additionally, it analyzes the progress of the current policies and efforts in the Republic of Croatia with regard to the individual components of flexicurity in comparison to other countries that are in different stages and have different objectives of labor market development.