Suchergebnisse

An increasing number of population in the cities has problems with food security, transportation and environmental protection. To misticate these problems, a new type of agriculture has been established: Urban Agriculture (UA). In this paper, we are introducing the concept of UA and provide basic information on the definition and forms of UA. The article aims to provide insight into the general concept of UA for sustainable city development. UA has a positive influence on social, environmental and economic life in the cities, which should encourage members of the government and private sector to utilize UA as an important part in city planning. However, there are reservations which should be taken into account, but by raising awareness we add to a better understanding of mechanisms in UA. ; Sve veći broj stanovništva u gradovima dovodi do problema s opskrbom hrane, prijevozom roba i usluga i zaštitom okoliša. Kako bi se ublažile posljedice i ponudila rješenja, uspostavljena je nova vrsta poljoprivrede: Gradska poljoprivreda (GP). U ovom radu uvodimo koncept GP i dajemo osnovne informacije o definiciji i oblicima GP. Cilj je članka dati uvid u opći koncept GP kao podlogu za održivi razvoj grada. GP ima pozitivan utjecaj na društveni, okolišni i ekonomski život u gradovima, što bi trebalo potaknuti predstavnike grada i privatnog sektora da GP koriste kao važan dio u planiranju razvoja grada. Međutim, postoje ograničenja koja bi trebalo uzeti u obzir, ali povećanjem svijesti i objavom publikacija doprinosimo boljem razumijevanju GP.

Riječ uredništva"Izgradnja zelene, zdrave i otporne budućnosti sa šumama" moto je ovogodišnjeg 15. Svjetskoga šumarskog kongresa održanog od 2. do 6. svibnja u glavnom gradu Južne Koreje, Seulu. Prvi kongres održan je još 1926. godine u Rimu, a od tada se uglavnom održavao svakih šest godina. Uz zemlju domaćina suorganizator je bila i Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Kongresu je nazočilo više od 15.000 sudionika iz 146 zemalja, što ga čini najmasovnijim globalnim skupom o šumama u povijesti. Sudionici su bili predstavnici vlada, javnih agencija, međunarodnih organizacija, privatnog sektora, akademskih i istraživačkih institucija, nevladinih organizacija te organizacija zajednica i autohtonih naroda. Budući je kongres održan u hibridnom formatu, oko 4.500 sudionika sudjelovalo je online. Održano je 30 tematskih sesija organiziranih u okviru šest tema o najvažnijim aktualnim pitanjima koja se tiču šuma te proizvoda i usluga koje pružaju. Podteme su bile: preokretanje krčenja šuma i propadanje šuma; prirodna rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznolikosti; zeleni putovi prema rastu i održivosti; šume i ljudsko zdravlje; upravljanje i priopćavanje šumskih informacija, podataka i znanja te jačanje upravljanja i suradnje. Ključni naglasci skupa su kako šume mogu pomoći u borbi protiv višestrukih kriza s kojima se suočava čovječanstvo, uključujući klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, degradaciju zemljišta, glad i siromaštvo.Ukupno 141 zemlja sudionica kongresa podržala je Deklaraciju o šumama iz Seula sa sljedećim zaključcima:• Šume nadilaze političke, društvene i ekološke granice i vitalne su za biološku raznolikost i cikluse ugljika, vode i energije na planetarnoj razini. Odgovornost nad šumama treba podijeliti i integrirati među institucije, sektore i dionike kako bi se postigla održiva budućnost.• Ogromne površine degradiranog zemljišta zahtijevaju obnovu. Ulaganja u obnovu šuma i krajolika na globalnoj razini moraju se barem utrostručiti do ...

Ustavotvorni referendum održan 16. IV. 2017. g. donio je mnogo promjena u ustavnom uređenju Republike Turske. Izglasane ustavne promjene donose opasnost da ova država prijeđe put od ustavne demokracije do autokratske vladavine jednog čovjeka. Međutim, za bolje razumijevanje takvog zaokreta na turskoj političkoj sceni bit će potrebno uzeti u obzir povijesno nasljeđe koje u velikoj mjeri daje odlučujuće impulse trenutnom političkom uređenju zemlje. Upravo zbog toga, u ovom radu pozornost se posvećuje i povijesnom razvoju ustavnosti te države, uz naglašavanje svih onih čimbenika koji su u njemu igrali, ili još uvijek igraju, veliku ulogu. Tek uz ovakvo sagledavanje cjelokupne slike može se dati ocjena sadašnjeg stanja te razviti određena predodžba budućeg razvitka političkih odnosa u toj državi. Stoga se u prvom dijelu rada prikazuje razvoj ustavnosti Republike Turske te nakon toga slijedi ocjena trenutnog stanja i, posebice, mogućeg daljnjeg razvoja prema nedavno usvojenim ustavnim promjenama. Pri svemu tome uzima se u obzir i uloga najznačajnijih političkih, ali i ekstrapolitičkih čimbenika koji su oblikovali i usmjeravali ustavni razvoj turske države. ; The Constitutional referendum held 16.04. 2017. has brought many changes in the constitutional regulation of the Republic of Turkey. Elected constitutional changes have brought the danger that this country moves from the path of constitutional democracy to the autocratic rule of one person. However, to better understand this kind of change on the Turkish political scene, it will be necessary to take into consideration of the historical inheritance which to a large extent provides the decisive impulse to the current political regulation of the country. It is precisely because of this that this paper also focusses on the historical development of the constitutionality of this country together with emphasising all the factors which have played and are still playing a large role. Only with such consideration of the whole picture can an assessment of the situation today and certain assumptions about the future political development of relations in this country be made. Therefore, in the first part of this paper the development of the constitutionality of the Republic of Turkey is shown and after that there follows an assessment of the current situation, in particular, possible future developments according to the recently adopted constitutional changes. Above all, both the role of the most significant politicians is taken into account as well as the role of the extra political factors which have shaped and directed constitutional development of this country.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) ustanovljena 1962.god. je najznačajnija javna politika na koju odlazi velik dio proračuna Europske unije. Nakon 30 godina stabilnosti, ZPP prolazi kroz prvu značajnu reformu 1992., poznatijom kao MacSharryjeva reforma. Zatim slijede Agenda 2000 (1999.), Srednjoročni pregled (eng. Mid-Term Review, MTR 2003.), Zdravstveni pregled (eng. Health-Check, 2008.), Reforma ZPP-a 2013.-2020. i Reforma nakon 2020. Početkom 1990.-ih, kroz trgovinske pregovore u sklopu GATT-a (današnjeg WTO-a) na međunarodnoj razini se postiže dogovor, Sporazum o poljoprivredi, čime su se postavile prihvatljive i neprihvatljive mjere agrarne politike. Promjenom stavova društva o poljoprivredi i njezinom financiranju, unazad 30-ak godina, mijenjali su se i ciljevi agrarne politike, te oni sada obuhvaćaju zaštitu okoliša, krajobraz, dobrobit životinja, kvalitetu i sigurnost hrane. ; The Common Agricultural Policy (CAP) established in 1962 is the most important public policy to which a large part of the European Union budget goes. After 30 years of stability, the CAP is undergoing its first significant reform in 1992, better known as the MacSharry reform. This is followed by Agenda 2000 (1999), Mid-Term Review (MTR 2003), Health-Check (2008), CAP reform 2013-2020. and CAP post 2020 reform. In the early 1990s, through trade negotiations under the GATT (today's WTO), an agreement was reached at the international level, the Agreement on Agriculture, which set out acceptable and unacceptable agricultural policy measures. With the change in society's attitudes towards agriculture and its financing, over the past 30 years, the goals of agricultural policy have changed, and they now include environmental protection, landscape, animal welfare, quality and food safety.