Suchergebnisse

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa koja je najviše pogođena ratnim razaranjima i gubicima krenula se obnavljati uz vanjsku pomoć SAD-a odnosno kroz "Marshallov Plan" kako bi se stalo na kraj ratovima na europskom kontinentu te u konačnici osnovala Europske integracije. Neuspješni pokušaji nametanja svojih političkih i ekonomskih programa rezultirali su stvaranjem Europske ekonomske zajednice bez UK-a. Države unutar Zajednice ostvarivale su veće stope rasta gospodarstva, a UK je nakon dvije odbijenice 1973. godine ušao u Zajednicu. Nakon ulaska u Zajednicu, UK je za sebe osigurao mnoge pogodnosti: očuvanje funte kao nacionalne valute, dobivanje rabata iz EU proračuna, odbijanje Schengenske pravne stečevine i izuzimanje od dublje integracije. Takav odnos u konačnici je rezultirao referendumom o ostajanju u Europskoj uniji, a građani UK-a su tijesnom većinom odlučili se za izlazak iz Unije. U započetim pregovorima UK će morati ispregovarati uvjete izlaska te nove trgovinske sporazume s Unijom i ostatkom svijeta. Ako ne dođe do produljena pregovora o izlasku, UK će 29. ožujka 2019. godine prestati biti članicom EU-a. ; After the end of World War II, Europe started to renew its economy with the US mediation through the "Marshall Plan". The plan was to end the war on the european continent and ultimately create European integrations. Unsuccessful attempts to impose their political and economic programs resulted in the creation of the ECC without UK. The countries within the Community had higher rates of growth in the economy, and the UK finaly joined the Community in 1973. in its third atempt. After joining the UK, the UK has provided many benefits for itself. The most important benefits were Preserving the pound as a national currency, retaining rebate after each year, rejecting the Schengen agreement and exempting from deeper integration. Such a relationship ultimately resulted in a referendum on EU retention, and UK citizens decided to leave the Union. In the on-going negotiations, the UK will have to negotiate the terms of new trade agreement with the Union and the rest of the world. if the negotiations do not extend, the UK will cease to be an EU member on March 29, 2019.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata Europa koja je najviše pogođena ratnim razaranjima i gubicima krenula se obnavljati uz vanjsku pomoć SAD-a odnosno kroz "Marshallov Plan" kako bi se stalo na kraj ratovima na europskom kontinentu te u konačnici osnovala Europske integracije. Neuspješni pokušaji nametanja svojih političkih i ekonomskih programa rezultirali su stvaranjem Europske ekonomske zajednice bez UK-a. Države unutar Zajednice ostvarivale su veće stope rasta gospodarstva, a UK je nakon dvije odbijenice 1973. godine ušao u Zajednicu. Nakon ulaska u Zajednicu, UK je za sebe osigurao mnoge pogodnosti: očuvanje funte kao nacionalne valute, dobivanje rabata iz EU proračuna, odbijanje Schengenske pravne stečevine i izuzimanje od dublje integracije. Takav odnos u konačnici je rezultirao referendumom o ostajanju u Europskoj uniji, a građani UK-a su tijesnom većinom odlučili se za izlazak iz Unije. U započetim pregovorima UK će morati ispregovarati uvjete izlaska te nove trgovinske sporazume s Unijom i ostatkom svijeta. Ako ne dođe do produljena pregovora o izlasku, UK će 29. ožujka 2019. godine prestati biti članicom EU-a. ; After the end of World War II, Europe started to renew its economy with the US mediation through the "Marshall Plan". The plan was to end the war on the european continent and ultimately create European integrations. Unsuccessful attempts to impose their political and economic programs resulted in the creation of the ECC without UK. The countries within the Community had higher rates of growth in the economy, and the UK finaly joined the Community in 1973. in its third atempt. After joining the UK, the UK has provided many benefits for itself. The most important benefits were Preserving the pound as a national currency, retaining rebate after each year, rejecting the Schengen agreement and exempting from deeper integration. Such a relationship ultimately resulted in a referendum on EU retention, and UK citizens decided to leave the Union. In the on-going negotiations, the UK will have to ...

U radu se analizira nastanak i razvoj Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU i uloga ključnih zemalja (osovine Berlin-Pariz-London) u tom procesu. Cilj rada je detektirati unutarnje i vanjske prepreke i izazove na putu integracije ove politike s posebnim fokusom na Brexit i "nove" transatlantske odnose. U tom smislu nastoje se istražiti moguće refleksije izlaska Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske kao vojno najsnažnije europske zemlje iz Europske unije na budući razvoj i integraciju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU i "novo" transatlantsko partnerstvo koje je počelo izborom Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Autori smatraju da je zbog ova dva izazova buduća integracija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike u limbu i da će francusko-njemačko partnerstvo i odnosi sa zemljama "nove Europe" biti od presudnog značaja u novom strateškom pozicioniranju ove politike i eliminiranju negativnih implikacija prethodno spomenutih izazova. ; This article analyses emergence and development of the Common Security and Defence Policy of the European Union and the role of key countries (Berlin-Paris-London axis) in that process. The aim of the paper is to detect the internal and external obstacles and challenges to the integration of this policy with specific focus on the Brexit and "new" transatlantic relations. In this regard, the authors aim to explore how withdrawal of the United Kingdom of the Great Britain and Northern Ireland, as Europe`s strongest military country, from the European Union will reflect on the future development and integration of the Common Security and Defence Policy of European Union and "new" transatlantic partnership that had begun by Donald Trump`s election for the president of the United States of America. Authors hold that these two challenges set the future integration of the Common Security and Defence Policy into the limbo and further consider that French-German partnership and relationships with the countries of the "New Europe" will be crucial to the new strategic positioning of this policy and in eliminating negative implications of the aforementioned challenges.

Apart from relations with its neighbours, Croatia's relations with the United Kingdom (UK) were undoubtedly its greatest international challenge since it won its independence in the early 1990s. Relations between the two countries during this period were frequently strained partly due to Zagreb's democratic shortcomings, but partly also due to competing visions of post-Cold War Southeast Europe and due to long-lasting biases rooted in Croatia's and Britain's conflicting policies during Yugoslavia's breakup and wars. Croatia's accession to the EU in 2013 offered an opportunity for the two countries to leave the burdens of their past behind, since Zagreb and London had similar preferences on a number of crucial EU policy fronts. However, Brexit changed everything. Croatia's future relations with the UK are likely to be determined by the nature of Brexit negotiations and the evolution of British policy toward the pace and direction of EU integration. ; Apart from relations with its neighbours, Croatia's relations with the United Kingdom (UK) were undoubtedly its greatest international challenge since it won its independence in the early 1990s. Relations between the two countries during this period were frequently strained partly due to Zagreb's democratic shortcomings, but partly also due to competing visions of post-Cold War Southeast Europe and due to long-lasting biases rooted in Croatia's and Britain's conflicting policies during Yugoslavia's breakup and wars. Croatia's accession to the EU in 2013 offered an opportunity for the two countries to leave the burdens of their past behind, since Zagreb and London had similar preferences on a number of crucial EU policy fronts. However, Brexit changed everything. Croatia's future relations with the UK are likely to be determined by the nature of Brexit negotiations and the evolution of British policy toward the pace and direction of EU integration.

Nakon nešto više od godine dana od referenduma na kojem je većina Britanaca izabrala izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, vrijeme je da se sagledaju uzroci, kratkoročne i moguće dugoročne ekonomske posljedice Brexita. Ishod referenduma stvorio je negativna očekivanja i povećao neizvjesnost. Stoga je gospodarski rast u UK-u već sada usporen, iako se odnos između UK-a i Unije još nije nimalo promijenio. Izlaskom iz Unije britansko bi se gospodarstvo, ovisno o rezultatima pregovora s EU-om, moglo do 2030. godine smanjiti za 2 do 8 posto. Na preostale članice Unije Brexit će imati različito djelovanje, a u prosjeku njihov bi BDP mogao pasti za 0,5 do 1,5 posto. Hrvatska bi, zbog niskog stupnja povezanosti s britanskim gospodarstvom, mogla ostati pošteđena značajnijeg nepovoljnog učinka Brexita. Usprkos tome, Brexit itekako zavređuje da ga pratimo s osobitom pozornošću i da iz toga događaja učimo o mogućim gospodarskim učincima neodgovorne i populističke politike. ; A little over a year after the referendum at which the majority of UK citizens voted to leave the EU, it is the right time to sum up the causes of Brexit, as well as its short-term and possible long-term economic consequences. The outturn of the referendum has created negative expectations and increased uncertainty. Therefore, the UK's growth rate has already started to decelerate even though the relationship between the UK and EU has not yet changed at all. Depending on the outcome of negotiations with the EU, leaving the Union might lead to a reduction of UK's GDP by 2 to 8 percent by 2030. The implications of Brexit on the remaining EU countries will differ—on average, their GDP might fall by 0.5 to 1.5 percent. Thanks to only minor economic connections with the UK, Croatia might avoid a significant negative effect of Brexit. Despite that, Brexit deserves to be carefully observed, since it provides us with the opportunity to learn from it about the possible economic effects of irresponsible and populist politics.

Predmet istraživanja diplomskog rada je jedinstveno tržište Europske unije. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o jedinstvenom tržištu Europske unije na osnovu kojih će se iznijeti zaključak o utjecaju pandemije COVID-19, utjecaju BREXITA na jedinstveno tržište Europske unije te istražiti očekivanja za budućnost u vidu Digitalnog jedinstvenog tržišta Europske unije kroz Projekt EU4Digital Initiative. Nakon uvoda, metodologije istraživanja te navedenih izvora podataka definiraju se temeljne značajke Europske unije. Objašnjen je proces pristupanja Europskoj uniji te detaljnije razrađene situacije između država članica, država kandidatkinja i država potencijalnih kandidatkinja sa Europskom unijom. Nakon razrade osnovnih informacija o Europskoj uniji, prikazan je proces ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te ekonomski učinci ostvareni ulaskom u Zajednicu. Ekonomski učinci promatrani su na osnovi uvoza, izvoza, nezaposlenosti, bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Detaljno su objašnjenje "Četiri slobode" u okviru strategije jedinstvenog tržišta Europske unije, odnosno sloboda kretanja robe, sloboda kretanja kapitala, sloboda osnivanja i pružanja usluga, sloboda kretanja osoba. Osim suradnje država članica Europske unije na jedinstvenom tržištu, pobliže je prikazana i suradnja sa Istočnoeuropskim zemljama, poznato kao Istočno partnerstvo. Donesen je program za jedinstveno tržište Europske unije za razdoblje 2021. – 2027,. koji posjeduje šest temeljnih ciljeva u navedenom periodu. Brexit i Covid-19 najveće su promjene koje su se dogodile na području Europske unije od 2020. godine, a prethodno je suočena sa promjenama u digitalnoj tehnologiji. Cilj ovoga rada je sagledati cjelokupnu situaciju na području Europske unije te istražiti na koji način će digitalne tehnologije, odlazak Velike Britanije iz Europske unije te pandemija COVID-19, utjecati na jedinstveno tržište Europske unije. ; The subject of the thesis research is the single market of the European Union. The aim of the ...

Predmet istraživanja diplomskog rada je jedinstveno tržište Europske unije. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o jedinstvenom tržištu Europske unije na osnovu kojih će se iznijeti zaključak o utjecaju pandemije COVID-19, utjecaju BREXITA na jedinstveno tržište Europske unije te istražiti očekivanja za budućnost u vidu Digitalnog jedinstvenog tržišta Europske unije kroz Projekt EU4Digital Initiative. Nakon uvoda, metodologije istraživanja te navedenih izvora podataka definiraju se temeljne značajke Europske unije. Objašnjen je proces pristupanja Europskoj uniji te detaljnije razrađene situacije između država članica, država kandidatkinja i država potencijalnih kandidatkinja sa Europskom unijom. Nakon razrade osnovnih informacija o Europskoj uniji, prikazan je proces ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te ekonomski učinci ostvareni ulaskom u Zajednicu. Ekonomski učinci promatrani su na osnovi uvoza, izvoza, nezaposlenosti, bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Detaljno su objašnjenje "Četiri slobode" u okviru strategije jedinstvenog tržišta Europske unije, odnosno sloboda kretanja robe, sloboda kretanja kapitala, sloboda osnivanja i pružanja usluga, sloboda kretanja osoba. Osim suradnje država članica Europske unije na jedinstvenom tržištu, pobliže je prikazana i suradnja sa Istočnoeuropskim zemljama, poznato kao Istočno partnerstvo. Donesen je program za jedinstveno tržište Europske unije za razdoblje 2021. – 2027,. koji posjeduje šest temeljnih ciljeva u navedenom periodu. Brexit i Covid-19 najveće su promjene koje su se dogodile na području Europske unije od 2020. godine, a prethodno je suočena sa promjenama u digitalnoj tehnologiji. Cilj ovoga rada je sagledati cjelokupnu situaciju na području Europske unije te istražiti na koji način će digitalne tehnologije, odlazak Velike Britanije iz Europske unije te pandemija COVID-19, utjecati na jedinstveno tržište Europske unije. ; The subject of the thesis research is the single market of the European Union. The aim of the ...

of freedom of expression. However, they have also made it easier and faster than ever before to spread disinformation, misinformation, propaganda and fake news. Although these phenomena are not new, the impact they have had in recent years on political processes in democratic societies (e.g. the 2016 U.S. presidential election and Brexit) and on human behavior during the COVID-19 pandemic, has drawn attention to this issue. The aim of this paper is to highlight the problem of fake news as a human rights issue in the context of Art. 10 of the European Convention on Human Rights, which guarantees freedom of expression. The paper provides a terminological and historical overview of the term fake news and related concepts. It also provides an overview of Art. 10 of the European Convention on Human Rights and clarifies the situations and conditions under which the restrictions on the freedom of expression are justified on the basis of Art. 10(2). The authors also provide an insight into the relevant case law of the European Court of Human Rights. ; Internet i društvene mreže uvelike su pridonijeli ostvarivanju slobode izražavanja. No, olakšali su i ubrzali širenje dezinformacija, propagande i lažnih vijesti. Iako ovi fenomeni nisu novi, utjecaj koji su posljednjih godina imali na političke procese u demokratskim društvima (npr. na predsjedničke izbore u SAD-u 2016. i Brexit) i na ljudsko ponašanje tijekom pandemije bolesti COVID-19, skrenuli su pozornost na ovo pitanje. Cilj je ovog rada upozoriti na problem lažnih vijesti (fake news) u kontekstu čl. 10. Europske konvencije o ljudskim pravima koji jamči slobodu izražavanja. U radu se daje terminološki i povijesni pregled pojma fake news i srodnih pojmova. Zatim se daje pregled čl. 10. Europske konvencije o ljudskim pravima i pojašnjavaju situacije i uvjeti pod kojima su ograničenja prava na slobodu izražavanja opravdana na temelju njena čl. 10., st. 2. Autori pružaju uvid i u relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava.

Demokracije su u opasnosti da će ih zadaviti populistički demagozi, koji se postavljaju kao jedini i istinski vođe "naroda", i koji zanemarujući ustavnu "strukturu slobode", parlamentarnu supremaciju, kontrolu sudova i, nadasve, ustavna ograničenja dovode u izravnu vezu s odlučivanjem biračkog tijela. Referendumi se sve više koriste za donošenje određenih odluka koje ne mogu proći u parlamentu. Tvrdi se da ne smije postojati nikakva prepreka vlasti naroda. Ovaj je fenomen najpoznatiji liberalni časopis The Economist obilježio novom riječju referendumanijom u kojoj se referendum izravno povezuje s manijom. U okolnostima kada televizija i Internet pokazuje svu bijedu brojnih skupština i to ne samo u novim već i u zrelim demokracijama taj je fenomen dobio punu simpatiju šire javnosti. Nakon što je u Velikoj Britaniji toj matici svih parlamenata referendum o Brexitu iskorišten kao instrument političke borbe što je dovelo do tekućeg "pretapanja" visoko cijenjenog britanskog političkog sistema izgleda da se ispunilo najgore moguće proročanstvo o napredovanju populističkih snaga u velikom broju europskih država. Republika Hrvatska je već dugo izložena takvim ugrozama od strane političkih grupa koje se ekstremno protive politici Vlade, počam od katoličkih konzervativaca a odnedavno i sindikalista. Zahvaljujući neadekvatnoj regulaciji refrerenduma o građanskim inicijativama gdje se ne govori o nikakvom kvorumu već se odluka donosi većinom onih koji glasuju mogućnosti manipulacije su ogromne. U postojećim okolnostima trajne konfuzije, brojni političari koji su već izjavili svoju namjeru da će ukoliko budu izabrani za Predsjednika Republike takav referendum koristiti radi uklanjanja svih kontrola i provjera koje postoje između šefa države i "naroda". Imajući u vidu krizu demokracije i smatrajući takve prijetnje sasvim ozbiljnim autor naglašava potrebu da se jednim međustranačkim dogovorom stvore uvjeti kojima bi se referendum uz odgovarajuću regulaciju uklopio u deemokreatski sistem ustavne demokracije. ; Democracies are at risk to be strangled by the populist demagogues, posturing as the only and true leaders of 'the people', while disregarding constitutional "structure of liberty", meaning that, the parliamentary supremacy, judicial review and, above all, the constitutional limits to the very direct decision making by the voters' constituencies. Referenda are being used ever more, often to push certain decision, which could not pass the parliament. The claim is that there must not be any limits to the power of the people. That phenomenon the most esteemed liberal magazine "The Economist" nicknamed coining the word "referendumania", apparently combining 'a mania' with 'referenda'. It has been received with a lot of sympathy by the general public, in circumstances when the television and the Internet shows all the misery of the numerous assemblies, not only in a new but also in the mature democracies. After the referendum on the Brexit has been used as an instrument of the political struggle in the mother of parliaments, Great Britain, which lead to the ongoing "melting down" of the highly valued British political system, it seems that the worst of prophecies are realized by advancing populist forces in a number of Euroepan states. Republic of Croatia has been for a long time exposed to such treats, by the political groups extremely opposed to governmental policies, first by the Catholic conservatives and most recently by the trade unionists. Due to the very inadequate regulation of the referenda on civil initiatives, whereas the decision is to be made by a majority of those who vote, without any quorum being provided, the posibilites of manipulation are enormous. In the lasting confusion, a number of politicians has already proclaimed their intention, if elected the president of the Republic, to use such a referendum in order to remove all the checks and balances between the chief of state and "the people". Taking such treats very seriously in the existing crisis of democracy, the author emphasizes hi plead for an interparty agreement which would enable the referendum to be properly regulated and thus incorporated into the system of a democratic constitutional democracy.