Suchergebnisse

MUSIC AND POLITICS, THE INFLUENCE OF POLITICAL CIRCUMSTANCES ON THE MUSICAL LIFE IN ZADAR IN THE SECOND HALF OF THE 19th CENTURY

Amosova knjiga u svojoj trodijelnoj strukturi ima i govore protiv stranih naroda i Izraela (1,3-2,16). Ti su govori obučeni u literarno ruho zasebnih kitica sa vrstom strukturom koju čini pet elemenata: uvodni poslanički obrazac, opće naviještanje neopozive odluke, posebno obrazloženje navođenjem zločina, prijetnja kaznom, zaključni poslanički obrazac. U takvoj strukturi osobita pozornost u ovome članku pridana je drugome elementu gdje se nalazi literarni oblik stupnjevite brojčane izreke koja se susreće i u mudrosnoj književnosti. Istraživanje je išlo u smjeru određivanja samoga pojma i mjesta gdje se taj pojam rabi u mudrosnoj književnosti i koja određena obilježja ima u tom kontekstu. Analizirane su dvije brojčane izreke i došlo se do zaključka da te izreke kroz ljudsko iskustvo ukazuju na iskrivljenost određenog međuljudskog ponašanja koje svoj vrhunac dobiva u zadnjem elementu brojčane izreke. Tek u naznaci spominje se rijetko Božje sankcioniranje takvih djela. Kod Amosa brojčane izreke imaju istu strukturu s time što ih je on pojednostavio i skratio da bi što više došla do izražaja emfaza u četvrtom elementu koji prorok označava kao pešaʿ (zločin), jednako za sve narode kao i za Izraela. Samu pak kiticu govora protiv Izraela stavlja opet kao emfazu na zadnje, osmo mjesto i time pokazuje da su zločini koje čini Izrael teži od onih koje čine drugi narodi jedni prema drugima, jer Izrael to čini svojim vlastitim sunarodnjacima. Izrael zapravo nije bolji od drugih naroda. Osim toga Bog uzima u zaštitu čovjeka i narode i kažnjava povrede protiv dostojanstva čovjeka i prava naroda. Autor ovoga članka je nastojao analizom uočiti važnost emfaze u brojčanim izrekama i prikazati njezinu funkciju u govoru protiv Izraela. ; In its tripartite structure, Amos's book contains also speeches against foreign nations and Israel (see 1:3 -2:16). These speeches are clothed in literary garments of mutually independent cadenzas characterized by a firm structure that consists of five elements: introductory epistolary form, the general proclamation of irrevocable decision, special explanation via indication of the crime, threat of punishment, concluding epistolary form. Within such a structure, this article will pay special attention to the second element, where one finds the literary form of the gradual numeral proverb that is also to be found in sapiential literature. The research for this article focused on the specification of the concept and place where that concept is used in sapiential literature and on specific characteristics that it has in that context. Two numeral proverbs have been analyzed and the conclusion has been reached that these proverbs appeal to human experience in order to point towards crookedness of specific interpersonal behavior that reaches its peak in the last element of a numeral proverb. God's sanctioning of such acts is mentioned only rarely and in traces. Amos's numeral proverbs maintain the same structure; the only difference being that he made them simpler and shorter in order to point out, even more, their emphasis in the fourth element, called pešaʿ (crime) by the prophet and applying equally to all nations, including Israel. The prophet puts the cadenza of the speech against Israel in the last, eighth place, thereby emphasizing it and showing that crimes of Israel are more serious than crimes of other nations against each other because Israel does such things against their own countrymen. Israel is, therefore, not any better than other nations. Apart from that, God protects human beings and nations and punishes transgressions against the human dignity and rights of nations. The author of this article tries to point out through analysis the importance of emphasis in numeral proverbs and to show its function in the speech against Israel.

Nesigurnost oko novonastale prijetnje od koronavirusa potaknula je pojedine zemlje na usvajanje raznih mjera za suzbijanje bolesti (engl. disease control measures, DCMs). Ovim istraživanjem usporedili smo mjere za suzbijanje bolesti i epidemijske krivulje u Hrvatskoj, Sloveniji, Federaciji Bosne i Hercegovine i Srbiji u prva tri mjeseca epidemije COVID-19. Analizirani su podaci iz otvorenih izvora o potvrđenim slučajevima COVID-19 i mjerama suzbijanja bolesti. Za usporedbu među zemljama korišteno je sedam referentnih mjera suzbijanja bolesti: zatvaranje obrazovnih institucija, potpuno zatvaranje zemlje (engl. lockdown), zatvaranje granica, zabrana javnog prijevoza, ograničenje kretanja unutar zemlje, ublažavanje mjere zaključavanja i ponovno otvaranje granica. Zabilježeno je proteklo vrijeme od prvog otkrivenog i potvrđenog slučaja bolesti COVID-19 do uvođenja svake mjere za suzbijanje bolesti, kao i vrijeme od proglašenja epidemije do uvođenja svake pojedine mjere. Rezultati usporedno opisuju vremenski tijek uvođenja mjera za suzbijanje bolesti u analiziranim zemljama u odnosu na broj potvrđenih slučajeva. ; The uncertainty surrounding the emerging coronavirus threat prompted countries to adopt various disease control measures (DCMs). This study compares the DCMs and the epicurves in Croatia, Slovenia, Federation of Bosnia and Herzegovina and Serbia in the first three months of COVID-19 epidemic. The open-source data of COVID-19 confirmed case and the DCMs were analyzed. For comparison between countries, seven benchmark DCMs were used: closure of educational institutions, complete lockdown, borders closure, public transport ban, restriction of movement within the country, easing of the lockdown measure, and the borders re-opening. The time passed from the first detected and confirmed COVID-19 case and each DCM was recorded as well as the time between the epidemic declaration and each DCM. The results describe comparatively the time flow of the DCMs across the countries and relative to the number of confirmed cases.

U članku su obrađeni oni radovi povjesničara, svećenika i sveučilišnog profesora Karla Horvata (1874–1920) koji se odnose na hrvatsku povijest ranoga novog vijeka. Naglasak je stavljen na Horvatove članke i monografije o razdoblju hrvatske povijesti od 16. do 18. stoljeća. Ti radovi nastali su na temelju arhivskih dokumenata pohranjenih u europskim arhivima, koje je Horvat priredio i objavio na hrvatskom jeziku, čime je ostavio značajan doprinos za daljnje proučavanje tog dijela hrvatske prošlosti. ; This article deals with those works of a historian, priest and university professor Karlo Horvat (1874–1920) that refer to the Croatian history of the early modern age. It focuses on Horvat's articles and monographs about the period of Croatian history from the 16th to the 18th century. Those works were based on archive documents stored in European archives, which Horvat prepared and published in the Croatian language, leaving a significant contribution for further studies of that part of the Croatian past.

Kad pogledamo medijske navike korisnika, posebno mladih (Reuters Institute Digital News Report, 2020), onda možemo vidjeti sve veći utjecaj društvenih medija u njihovu informiranju i komunikaciji. Značaj društvenih medija još je dodatno ojačan s početkom globalne pandemije bolesti COVID-19. U tom kontekstu društvena mreža Instagram proteklih godina postaje sve popularnija platforma na globalnoj razini, a posebno kod mlađe populacije. No, i dalje ostaje neiskorišten alat u približavanju politika, političkih aktera i važnih društvenih tema mlađoj populaciji. Cilj je ovog rada ispitati kako su ključni politički akteri u Hrvatskoj komunicirali putem Instagrama za vrijeme pandemije COVID-19 te utvrditi jesu li koristili ovu društvenu mrežu kako bi se približili publici na toj platformi, odnosno mladima. S druge strane, ovaj rad će ispitati kako komunikaciju političara na društvenoj mreži Instagram percipiraju i ocjenjuju mladi praktičari odnosa s javnošću i jesu li njihove poruke prilagođene mlađoj populaciji. Svrha će rada biti na temelju dvostruke analize donijeti zaključke i dati preporuke za unapređenje komunikacije političara na društvenoj mreži Instagram. Koristeći metodu analize sadržaja analiziran je sadržaj na Instagram profilima dvojice ministara i članova kriznog stožera za pandemiju COVID-19 te hrvatskog premijera i predsjednika. Analizom je utvrđeno na koji način političari komuniciraju, je li sadržaj prilagođen mladima i potiču li angažman u svojim objavama. Metodom strukturiranog intervjua s odabranim praktičarima odnosa s javnošću komunikacija je ocjenjivana trodimenzionalno: u sadržaju, javnom nastupu i karizmi političara na Instagramu. Na temelju dobivenih rezultata u zaključku rada sažete su preporuke za daljnju praksu u komunikaciji političara na društvenoj mreži Instagram. ; Looking at the users' media habits, especially in young users (Reuters Institute Digital News Report, 2020), we can see the growing social media influence on their information and communication. The importance of social media in information and communication is even higher since the beginning of the global COVID-19 pandemic. In that context, the social network called Instagram is becoming increasingly popular globally, particularly with younger generations. Still, it remains an unused tool in bringing policies, political actors, and important social topics closer to the younger population. The goal of this paper is to investigate how did Croatian politicians communicated via Instagram during the COVID-19 pandemic and to establish if they used this social network to get closer to the audience on that platform, that is, to young people. On the other hand, we will examine how the young public relations practitioners perceive and evaluate the Crisis and political headquarters' and communication on Instagram. Furthermore, they will review if politicians have adapted their messages to the younger population. The scope of this paper is to draw conclusions based on double analysis and give recommendations for communication improvement of politicians on Instagram. We have analysed the content on the Instagram profile of the two ministers and members of Croatian COVID-19 crisis headquarters and Croatian president and prime-minister using the content analysis method. We have established how the politicians communicate, whether the content was adapted to the young population and if their posts were engaging. Alongside the selected public relations practitioners, we have conducted structured interviews to assess the communication, using the three-dimensional assessment method: content, public performance, and charisma of the members of the politicians on Instagram. In conclusion, we have summarized the recommendations for further communication of politicians on Instagram.

Rad prikazuje procjenu prihvatljive turističke kupališne opterećenosti s obzirom na fizički, realni i efektivni prihvatni kapacitet morskih plaža. Na primjeru studije slučaja Grada Malog Lošinja (Hrvatska) rad razmatra prihvatni kapacitet plaža kategoriziranih prema svojim osnovnim obilježjima te prikazuje analizu opterećenosti plaža u realnim uvjetima turističke sezone 2018. i u tri hipotetska scenarija od kojih dva uključuju primjenu protuepidemijske mjera COVID-19. Osnovna hipoteza rada glasi kako je realni prihvatni kapacitet plaža na istraživanom prostoru u uvjetima uobičajene turističke kupališne sezone blizu gornjih granica opterećenosti te da prihvatni kapacitet plaža nije dovoljan pri sadašnjem broju korisnika ako se primjenjuju protuepidemijske preporuke. Cilj je rada pružiti mjerljive osnove za oblikovanje održivih prostornih planova i razvojnih politika u turizmu. ; The paper presents an assessment of the acceptable tourist bathing load with regard to the physical, real, and effective carrying capacity of coastal beaches. In the case study of the Town of Mali Lošinj (Croatia), the paper scrutinises the carrying capacity of beaches categorised according to their basic characteristics and presents an analysis of beach capacity in the real conditions of the 2018 tourist season and in three hypothetical scenarios, two of which involve the application of recommendations for COVID-19 epidemiological measures. The basic hypothesis of the paper is that the real carrying capacity of beaches in the researched area under normal conditions is close to the upper load limits and that the carrying capacity of beaches will no longer be sufficient (vis-à-vis demand) when epidemiological recommendations are applied. The aim of this paper is to provide measurable bases for sustainable physical plans and development policies in tourism.

Ovo istraživanje ima za cilj utvrditi empirijsku procjenu odnosa između čimbenika održivosti fiskalne politike, poput fiskalnog deficita i gospodarskog rasta u zemljama zapadnog Balkana i zemljama Istočne Europske unije koristeći panel baze podataka za godišnji vremenski raspon od 2000. do 2021. godine. Empirijski model istražuje utjecaj fiskalnog deficita, uz ostale kontrolne varijable poput inflacije, školovanja, ukupnih ulaganja, otvorenosti trgovine i proizvodnog jaza na gospodarski rast u odabranoj skupini zemalja. Za potrebe istraživanja koristili smo statičku i dinamičku panel procjenu tehnike poput fiksnih učinaka s Driscol i Kraay standardnim greškama i sustav GMM. Nalazi potvrđuju da je fiskalni deficit značajno utjecao na razinu rasta u obje skupine zemalja. Osim toga, kada se fiskalne varijable dovedu u interakciju s COVID-19 dummy varijablama, fiskalni deficit rezultira značajnim i pozitivnim učinkom na gospodarski rast. Međutim, kada je fiskalni deficit u interakciji s razdobljem dužničke krize u Euro-zoni, on postaje čimbenik koji pogoršava rast. Ostale kontrolne varijable poput inflacije, otvorenosti trgovine, ukupnih ulaganja i proizvodnog jaza smatraju se važnim čimbenicima u objašnjavanju uspješnost rasta zemalja srednje i istočne Europe i zapadnog Balkana. ; This research aims to provide an empirical assessment of the relationship between fiscal policy sustainability factors, like fiscal deficit and economic growth in the Western Balkan countries and East European Union Countries, using panel-level data for the yearly time span from 2000-2021. The empirical model provides the impact of fiscal deficit, alongside other control variables like inflation, schooling, total investments, trade openness, and output gap on economic growth in the selected group of countries. For the purpose of research, we employed Static and dynamic panel estimation techniques like Fixed Effects with Driscol and Kraay standard errors and system GMM. The findings confirm that fiscal deficit has significantly affected ...

Glazba kakva se njegovala u ranijoj prošlosti prvog europskog komunalnog kazališta, Teotra forskega – u vremenu od njegova osnutka 1612. do privremenog zatvaranja 1888. (radi obnove dovršene dvanaest godina poslije) – do danas je ostala potpuno nepoznatim aspektom kulturne povijesti grada Hvara. Rasvjetljavanje ondašnje prakse i uloge javnog, svjetovnog muziciranja uvelike je otežano nedostatkom relevantnih arhivskih izvora, ponajprije notnih, koji bi eksplicite osvjedočili glazbeni, odnosno glazbeno-scenski repertoar, što su ga hvarskoj publici i posjetiteljima mogli predstavljati ponajprije gostujući talijanski glazbenici i operne družine, ali i lokalni glazbenici koji su se okupljali u vokalno-instrumentalne ansamble. Glazbenu praksu u krugu Hvarskoga kazališta posredno stoga sugeriraju do sada malobrojni, ali raznorodni (novo)otkriveni arhivski izvori, počevši od popisa danas izgubljenih notnih izdanja svjetovne (i crkvene) glazbe, dostupnih u Hvaru sredinom 17. stoljeća, preko zabilježbi pokojeg suvremenika o (glazbenim) priredbama u 18. stoljeću, pa do sačuvanih libreta, ponajprije talijanskih opera 19. stoljeća, što se danas čuvaju u Muzeju hvarske baštine. Na njihovu će se temelju u ovome radu ponuditi prvi pokušaj rekonstrukcije glazbene prakse i repertoara u hvarskom teatru unutar šireg vremenskog i društveno-političkog okvira, obilježenog u Hvaru najprije mletačkom, zatim kratkotrajnom francuskom, a potom i austrijskom vlašću, ponajviše kao poticaj za daljnja istraživanja ovog zanemarenog ali značajnog segmenta hvarske glazbene i uopće kulturne prošlosti. ; The music nurtured in the earlier past of the first European community theatre, i.e. the Theatre of Hvar – from the time of its establishment in 1612 to its temporary closure in 1888 (due to renovation finished twelve years later) – until today, has remained an entirely unfamiliar aspect of cultural history of the town of Hvar. Illuminating its practice of the time and the role of the public, secular music-making has been severely hindered by the lack of relevant archival sources, primarily of sheet music which would explicitly testify the musical, i.e. music and stage repertoire, that might have been represented to the audience of Hvar and its visitors by the guest Italian musicians and opera companies, as well as the local musicians gathered into vocal and musical ensembles. The musical practice within the theatre of Hvar has so far been represented by merely few, but diverse (newly) discovered archival sources, starting from the list of today lost sheet music publications of secular (and church) music, available in Hvar in the mid-17th century through the annotations made by contemporaries on (music) events in the 18th century, as well as preserved librettos, primarily of 19th century Italian operas, today preserved at the Hvar Heritage Museum. They were used as a foundation for this paper, which is a first attempt at a reconstruction of the musical practice and repertoire of the Hvar theatre within a wider chronological and social and political frame, characterised by the Venetian at first, then briefly French, and finally Austrian rule, mostly as an incentive for further research of this neglected but significant segment of Hvar's musical and cultural history.