Suchergebnisse

Važnost stabilnosti financijskog sustava najbolje je pokazala nedavna globalna financijska kriza. Slom financijskih tržišta i poremećaji u radu institucija ozbiljno su zaprijetili financijskim sustavima širom svijeta i doveli u pitanje njihovu ulogu u posredovanju pri razmjeni viškova kapitala i njihova usmjeravanja prema deficitarnim subjektima. Mnoge financijske institucije našle su se na rubu propasti, a države širom svijeta pokrenule su ekspanzivne mjere i uložile golema sredstva u spašavanje svojih tržišta. Kako financijske i bankarske krize uvijek uzrokuju fiskalne presije, važnost nadogradnje financijskog sustava preventivnim mjerama koje će očuvati povjerenje javnosti u njegovu sigurnost i zaštititi gospodarstvo od velikih gubitaka u interesu je vlada širom svijeta. Cilj ovih mjera, koje se nazivaju sigurnosne mreže financijskog sustava, je stvoriti kontrolirane uvjete za slabije informirane sudionike tržišta i zaštititi ih od gubitka. Sustavi osiguranja depozita prepoznati su kao jedan od ključnih elemenata preventivnih sigurnosnih mreža financijskog sustava. Najvažniji cilj organiziranog sustava osiguranja depozita je zaštita sredstava tzv. malih štediša odnosno potrošača koji nisu u mogućnosti samostalno procijeniti rizik institucije u koju polažu svoje viškove sredstava. Cilj ovoga rada je obrazložiti ulogu organiziranog sustava osiguranja depozita s posebnim osvrtom na sustav u Republici Hrvatskoj. ; The importance of financial system stability is best demonstrated by the recent global financial crisis. The slump in the financial markets and institutional disturbances have threatened seriously the financial systems around the world and questioned their role in mediating the exchange of capital surplus and their targeting to deficit entities. Many financial institutions have found themselves on the verge of collapse, and countries around the world have launched expansionary measures and invested huge resources in rescuing their markets. As financial and banking crises always cause fiscal pressure, the importance of upgrading the financial system through preventive measures that will preserve public confidence in its security and protect the economy from major losses is surely in the interest of governments worldwide. The goal of these measures, referred to as the financial system security grids, is to create controlled conditions for less informed market participants and protect them from loss. Deposit insurance systems have been recognized as one of the key elements of the financial system preventive security grids. The most important goal of the organized deposit insurance system is to protect the assets of so-called "small savers" or consumers unable to independently assess the risk of the institution in which they relocate their surplus funds. The aim of this paper is to explain the role of an organized deposit insurance system with special attention to the system in the Republic of Croatia.

Vrhovne revizijske institucije kao promotori jačanja odgovornosti u javnom sektoru važan su čimbenik demokratskog društvenog poretka. Svoje aktivnosti provode u okviru ustava, zakona te u skladu sa Međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija. Provode financijske revizije, revizije učinkovitosti te usklađenosti. Vrhovne revizijske institucije svojim djelovanjem utječu na kvalitetu javne usluge te stvaraju dodanu vrijednost društvu. U ovome radu naglasak je na transparentnom radu vrhovnih revizijskih institucija. Objava informacija na službenim mrežnim stranicama, u godišnjem izvještaju o radu te prisutnost na društvenim mrežama predstavljaju modele komunikacije vrhovnih revizijskih institucija putem kojih iste svoj rad i ulogu predstavljaju parlamentu i javnosti. ; Supreme audit institutions as promoters of strengthening accountability in the public sector are an important factor in democratic society. They act in accordance with legal framework and International standards of supreme audit institutions. Supreme audit institutions conduct financial audit, performance and compliance audit in public sector. They influence on the quality of public services and create added value for the society. This paper emphasizes the principles of transparency of supreme audit institutions. Official websites of supreme audit institutions, annual activity reports (also published on official website) and social networks present the most common communication channels for presenting the work and the role of supreme audit institutions to the parliament and to the general public.

Pranje novca, kao jedan od najsofisticiranijih i najtežih oblika organizovanog kriminaliteta, je i međunarodni fenomen jer se odvija i prisutan je, kako u nacionalnim tako i međunarodnim razmjerama. Međunarodni karakter odvijanja pranja novca je jedan od efikasnijih metoda da se prikrije nezakonito porijeklo novca ili bilo kojeg oblika imovine koja je proistekla izvršenjem, uglavnom, teških krivičnih djela.Problematika pranja novca je prisutna u nacionalnim i međunarodnim razmjerama i značajno je izražena u onim društvima gdje perači novca nastoje da legaliziraju kriminalom zarađenu dobit i da tu dobit infiltriraju u privredu i finansijske tokove, s ciljem da kontrolišu određene ekonomske i političke procese. Pranje novca predstavlja međunarodni zločin, zbog čega je međunarodna zajednica odlučila uspostaviti međunarodne standarde, sa zahtjevom da te standarde prihvati što veći broj zemalja svijeta. S obzirom na velike probleme i razne poteškoće na koje nailazi u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminaliteta, kroz akcije usmjerene na same izvršioce ovih krivičnih djela, međunarodna zajednica je odlučila da svoju pažnju usmjeri na drugi moment ove borbe: novac, tj. prihod koji nastaje izvršenjem krivičnih djela organizovanog kriminaliteta. Shodno tome, međunarodna zajednica je odlučila da pokuša da udari tamo gdje će kriminalcima nanijeti najveće posljedice, tako što je preduzela velike akcije protiv pranja novca.U borbi protiv pranja novca stvoreni su čitavi institucionalni aparati; zbog njega se pišu nove i nove konvencije, direktive, preporuke; zbog njega se mora često mijenjati krivično zakonodavstvo; zbog pranja novca prestala je postojati tajnost računa I podataka banaka. Ponekad se, u toj borbi žrtvuju i osnovna ljudska prava, jer se praktično vodi rat protiv pranja novca. Obim intervencija, strategija i međunarodnih sporazuma, razrađenih da bi se prekinuli lanci pranja novca, širokog su raspona i veoma usavršeni. Pranje novca je veoma veliki biznis, koji nije lako kontrolisati putem međunarodnih sporazuma. Naravno, sve je to potrebno i neophodno, a drugo je pitanje da li sve te mjere daju uvijek očekivane rezultate tj. da li to ima za rezultat adekvatan broj pravosnažno osuđujućih presuda i adekvatan iznos oduzete imovinske koristi.U tom smislu, u radu sam istražio i dao pregled samo najvažnijih i najrelevantnijih međunarodnih organizacija i institucija u borbi protiv pranja novca kao što su: Organizacija ujedinjenih nacija, Vijeće Evrope, Financial Action Task Force – FATF, Grupa Egmont, Evropska unija, Bazelski komitet za bankarske propise i kontrolu, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, s napomenom da ću šire obraditi samo neke od njih koje smatram bitnim. --- Money laundering, as one of the most sophisticated and severe forms of organized crime, has a strong international component because it occurs not only within national borders, but goes far beyond. The transnational aspect of money laundering makes it easier to prevent the true source of funds and other property derived from serious criminal activity.Therefore, the problem of money laundering is both, a national as well as an international problem. It is very common in the countries where money launderers attempt to legalize the illegal proceeds and then transfer it into the stream of commerce and finance in order to control certain economic and political processes. Money laundering is an international crime leading the international community to establish common standards that countries around the world should adopt. Having in mind the great difficulties in fighting against organized crime using the traditional methods focused upon the perpetrators, the international community decided to shift its focus towards the other important component of money laundering – the proceeds derived from criminal activity. In that sense, the international community decided to strike where the consequences for money launderers are the most prominent – the money.The prevention of money laundering lead to creation of the whole new set of institutional apparatus; many conventions have been organized, and many articles, directives, recommendations, guidelines were created. The prevention of money laundering has lead to changes in criminal code legislation and dissolution of bank information secrecy. Sometimes, however, this war on money laundering sacrifices some basic human rights. The range of strategies, interventions and international agreements developed to prevent money laundering is broad and very sophisticated. Money laundering is a large business which is not easy to regulate by way of international agreements. Of course, while these agreements and strategies are necessary, the question about their effectiveness, however, still lingers in the background, especially considering the number of final criminal convictions and the amount of illegal proceeds forfeited.In that sense, I provided an overview of the most relevant and the most important international institutions whose job is the prevention of money laundering, namely the UN, Council of Europe, Financial Action Task Force –FATF, Egmont Group, European Union, The Basel Committee on Banking Supervision, The International Monetary Fund and World Bank. I would like to mention that I will cover in more detail only those organizations I find the most relevant.

Procesi financijske intermedijacije imali su važnu ulogu u transformaciji zemalja CEE-a u tržišne ekonomije. Intervencije države u mobiliziranju i alociranju financijskih resursa prepoznate su kao efikasan i brz put k razvijanju financijskih sustava. Stoga su nositelji ekonomske politike usmjerili svoje napore k osiguranju bazičnih zakonodavnih okvira i potrebne infrastrukture, kao i dizajniranju i implementiranju primjerenih strukturnih reformi. Uz navedeno, razvoj sustava potaknut je i adekvatnim institucijskim okvirom. Institucijskom promjenom može se smatrati proces koji dovodi do rasta institucija i njihovog kvalitativnog razvoja. U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva CEE-a i institucije bili su značajno određeni tradicijom i nasljeđem bankocentričnog sustava, kao i izostankom ostalih financijskih institucija i tržišta, a ujedno je razvoj institucija dosegnuo različite razine napretka. Razvoj financijskih tržišta i institucijskih investitora kao alternative klasičnom i dominirajućem bankovnom financiranju, u zemljama CEE-a u velikoj mjeri bio je potaknut strukturnim reformama od kojih se posebno ističu privatizacija i uvođenje mirovinskog sustava kapitalizirane štednje, jačanje supervizorskih struktura i različitih modaliteta fiskalne konsolidacije. Cilj rada je ukazati na važnost odabira i implementiranja strukturnih reformi koje pridonose razvoju financijskog sustava i napretku ekonomija CEE-a. ; The processes of financial intermediation had an important role in the transformation of CEE countries into a market economy. Government interventions in mobilizing and allocating financial resources are recognized as an efficient and fast way for developing financial systems. Policy makers have the highest responsibility since they need to ensure not only basic legislative and institutional frameworks, but also need to design and implement adequate structural reforms. All this should be accompanied by an incentive institutional framework. Institutional changes can be regarded as a process that leads to the growth of institutions and their qualitative development. In the beginning of the transition process, economies and institutions were largely determined by the tradition and heritage with the development of institutions reaching different levels of progress. The development of financial markets and institutional investors, as alternatives of classical and prevailing bank financing in CEE countries, have largely been driven by structural reforms, of which the most important are:privatization and pension reform and the introduction of the pension system funded savings, a government bond issue in the domestic market, strengthening supervisory structures and tax reform. The aim of this paper is to point out to the importance of planning and implementing structural reforms which contribute to the development of the financial sector and the progress of the CEE countries.

The article deals with the genesis & attainments of the ombudsmen institutions in Sweden & Norway. The author presents existing forms, organizational structure, functioning of ombudsmen, their competences, authorities, the way of financing their functions, rules of procedure & operation of some forms of the ombudsmen. He particularly analyses the institutional & other relationships between the ombudsmen institutions & legislative, executive & judicial authorities in these two countries. References. Adapted from the source document.

U situaciji smanjene fi nancijske moći države logično je pitati se kako se odvija svakodnevno funkcioniranje hrvatskih općina i gradova, kakva je njihova kadrovska ekipiranost, te jesu li u mogućnosti osigurati zadovoljavajuću kakvoću javnih usluga. S više strana čuo se prigovor kako je brojka od 429 općina i 127 gradova prevelika. Takvim ocjenama prethodile s većinom analize državnog i lokalnih proračuna, dok je empirijska analiza ruralne društvene zbilje gotovo potpuno izostala. Ovim smo istraživanjem htjeli prikupiti što više informacija o općinskim problemima i mogućnostima iz perspektive lokalne elite – načelnika općine, te pobliže se upoznati sa samim načelnicima analizirajući njihovu poslovnu i socijalnu pozadinu. Rad je nastao na temelju analize 32 dubinskih intervjua s načelnicima triju sjeverozapadnih hrvatskih županija. ; In a situation of reduced financial power of the state, questions arise regarding daily functioning of Croatian municipalities and cities: how are they being organized, do they have enough personnel, and whether they are able to provide a satisfactory quality in public services. The complaint about Croatia having too many municipalities (429) and cities (127) has often been made in both scientific and political circles. Such assessments were grounded heavily on the analysis of state and local budgets, with very few fieldwork studies. In this research we wanted to gather information about municipal problems and opportunities from the perspective of the local elite - the mayors, as well as to get to know the mayors themselves by analyzing their professional and social backgrounds. The findings are based on the analysis of 32 in-depth interviews with the mayors from three north-western Croatian counties.

The paper looks into the institutional features of regulating the 2005 campaign for the election of the president of the Republic of Croatia. The role of the regulative institutions is analyzed within a broader context of the regulation of political funding in Croatia. The paper offers the arguments concerning the non-transparency of the system of party & election funding in Croatia based on a comparison of the principles of good practice in political financing. Nassmacher's approach to the regulation of political finances is used as the analytical framework for the analysis of financing the 2005 presidential campaign in Croatia. It is based on four options: the autonomy option, the transparency option, the advocacy option & the diversified regulation option. & finally, the paper includes a brief overview of the funding budgets of the election campaigns of the 2005 presidential candidates. Tables, References. Adapted from the source document.

Suvremeni gospodarski razvitak podrazumijeva posebnu pozornost na promicanje poduzetništva i osiguravanje snažnih potpora u skladu s potrebama malih i srednjih poduzeća. U Europskoj uniji sektor mikro, malih i srednjih poduzeća čini 98 % ukupnog broja poduzeća te predstavlja ključni generator novog zapošljavanja, gospodarskog rasta, inovacija i socijalne integracije. Stoga je Europska unija kreirala niz strateških dokumenata i instrumenata kojima se pojednostavljuje administrativni i regulatorni okvir osnivanja i poslovanja navedenih poduzeća, podupire njihov razvitak te osiguravaju neophodni izvori financiranja. Podaci EU-a ukazuju kako su upravo nedostatak financiranja i složeni administrativni postupci najveće prepreke novom poduzetništvu u Europi. S jedne strane, Europska unija podupire poduzetnike različitim programmeima u okviru kojih se financiranje osigurava u suradnji s lokalnim financijskim institucijama koje ulažu dodatna (vlastita) financijska sredstva te tako uvećavaju ukupno raspoložive iznose potpora. S druge pak strane, potpore se osiguravaju i iz proračunskih sredstava EU-a koja se preraspoređuju svakoj državi članici višegodišnjim financijskim okvirom, pomoću kojeg se ostvaruju zajednički strateški ciljevi na europskoj razini. Stoga je osnovni cilj rada dati prikaz temeljnog okvira i mogućnosti financiranja poduzetničke djelatnosti u Europskoj uniji, s posebnim osvrtom na izvore financiranja iz EU fondova koji su dostupni poduzetnicima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Analiza i pregled raspoloživih sredstava iz europskih fondova ukazat će na značajne iznose financiranja namijenjene poticanju poduzetništva, stvaranju novih radnih mjesta, razvoju poslovne konkurentnosti i ekonomskom rastu. ; Modern economic development implies special attention to promoting entrepreneurship and providing strong support according to the needs of small and medium-sized enterprises. In the European Union, the sector of micro, small and medium-sized enterprises makes 98% of the total number of enterprises and it represents a key generator of new employment, economic growth, innovation and social integration. Therefore, the European Union has created a number of strategic documents and instruments that simplify the administrative and regulatory framework for the establishment and operations of these enterprises, supports their development and provides the necessary sources of financing. The EU data show that the deficit of financing and complex administrative procedures are the biggest obstacles for new entrepreneurship in Europe. On the one hand, the European Union supports entrepreneurs through various programmes within which funding is provided in cooperation with local financial institutions that invest additional (private) financial resources and thus increase the total available amount of support. On the other hand, support is provided from the EU funds that are allocated to each member state through the multiannual financial framework by which common strategic goals are to be attained at the European level. Therefore, the main objective of the paper is to present basic framework and the possibilities of financing entrepreneurship activities in the European Union, with special attention given to financing sources from EU funds that are available to entrepreneurs in Republic of Croatia in the period from 2014 to 2020. Analysis and review of the available financing from the EU funds will indicate significant amounts of funding intended for supporting the entrepreneurship, creating new jobs, developing business competitiveness and economic growth.

U radu se opisuje i komentira The Local Government Reform Project (2000–2007) u Hrvatskoj, navode njegove temeljne premise te sistematizira rad na Projektu. Radilo se na četiri reformska pravca – jačanje decentralizacijske politike, prijenos znanja i vještina radi jačanja odgovornosti, oblikovanje institucija te suradnja s medijima obavještavanje lokalnih samoupravnih jedinica i građana. Jačanje decentralizacijske politike nastojalo se provesti, na primjer, iniciranjem obuhvatne decentralizacijske reforme, radom na promjenama i poboljšanjima zakonodavstva, jačanjem uloge Udruge gradova te izgradnjom mreže za zagovaranje decentralizacije. Prijenos znanja i vještina nastojao se provesti usavršavanjem lokalnih službenika, poboljšanjem metoda upravljanja lokalnom imovinom i financijama, usavršavanjem postupaka i prakse javne nabave i investicija, izradom kompjutorskog programa za upravljanje lokalnim financijama, nastojanjem oko primjene mjera e-upravljanja u lokalnoj samoupravi, itd. Izgradnja institucija bila je usmjerena prema Udruzi gradova, Akademiji lokalne demokracije, obrazovnim inicijativama širom zemlje te jačanju suradnje lokalnih samoupravnih jedinica. Pristup je bio participativan, odozdo-prema-gore, praktičan i podupirući. ; The Local Government Reform Project (2000–2007) in Croatia is described and commented. Main premises are noticed and work within the Project systematised. There were four reform directions – policy reform with a focus on decentralization, knowledge and skill transfer to increase accountability, institution building, and, finally, media outreach and local government and citizen information. Measures for reaching policy reform were, for example, introduction of a comprehensive decentralization reform, improvement of respective legislation, strengthening the role of the Association of Cities and building advocacy network. Knowledge and skills transfer was attempted by building capacity of local government professionals, working on asset and internal financial management, procurement and investment procedures and practices, creating new software with regard to financial management, promoting e-government measures, etc. Institution building was concentrated on the Association of Cities, the Local Democracy Academy, education initiatives throughout the country, and localgovernment cooperation. The overall approach was participative, bottom-up, practical, and supportive.

Gospodarstvo grada Osijeka i razvoj grada, koji je omogućavala njegova porezna snaga, nakon ulaska u Kraljevinu SHS našli su se u poteškoćama. No, unatoč nepovoljnim financijskim trendovima, prilagodbi novom tržištu i prometnoj izoliranosti Osijeka, u gradu se ipak tijekom 1920-ih počeo realizirati program modernizacije infrastrukture. Uvođenjem kraljeve diktature i nove upravne podjele 1929. grad Osijek izgubio je svoju administrativnu važnost, a s njom i važne državne institucije. To se negativno odrazilo na osječke gospodarstvenike koji su ubrzo potom osjetili i punu jačinu udaraca Velike depresije – izgubljena tržišta i umanjenje kupovne moći. Državna je vlast, kao reakciju na gospodarsku krizu, naredila štednju koja je zapravo značila da će država štedjeti na gradu Osijeku, ukidajući državne institucije koje su djelovale u Osijeku ili ih prebacujući na teret osječkoga gradskog proračuna. ; The economy of the city of Osijek and the development of the city, which was enabled by its tax strength, after the entrance into the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes found themselves in difficulties. Nevertheless, despite the negative financial trends, adjustment to the new market and traffic isolation of Osijek, in the city during 1920s a program of infrastructure modernization started its realization. After the introduction of the king's dictatorship and new government division in 1929 the city of Osijek lost its administrative importance as well as important government institutions. That had a negative impact on the economists of Osijek who soon after that felt the full strength of the Great Depression strike – lost markets and lower buying power. The government, as a reaction to the economic crisis, ordered saving, which actually meant that the state would be saving on the expense of the city of Osijek. The state abolished government institutions located in Osijek or put them under city budget of Osijek.

Kvalitetna komunikacija eksternih revizora s upravljačkim strukturama od iznimne je važnosti za učinkovito poslovanje kreditnih institucija. Stoga se nameće pitanje može li se oblikovanjem modela odnosa eksternih revizora i upravljačkih struktura kreditne institucije unaprijediti rad eksterne revizije, s jedne strane te upravljačkih struktura kreditne institucije, s druge strane. Doprinos ovog istraživanja su: analiza kvalitete komuniciranja eksternih revizora s upravljačkim strukturama kreditne institucije i utjecaj kvalitete tih odnosa na učinkovitost eksterne revizije i upravljačkih struktura; analiza kvalitete komuniciranja eksternih revizora s revizijskim odborom kreditne institucije i utjecaj kvalitete tih odnosa na učinkovitost eksterne revizije i upravljačkih struktura, posebice nadzornog odbora; identifi ciranje je li neučinkovitost eksterne revizije povezana s otvaranjem stečajeva nad kreditnim institucijama i utvrđivanje pridonosi li predloženi model odnosa eksternih revizora i upravljačkih struktura kreditne institucije boljem radu eksterne revizije kao i boljem radu upravljačkih struktura kreditne institucije. U istraživanju, provedenom u Republici Hrvatskoj, sudjelovali su eksterni revizori koji obavljaju ili su obavljali reviziju godišnjih fi nancijskih izvještaja kreditnih institucija, članovi uprave i nadzornih odbora kreditnih institucija te stečajni upravitelji i stručno osoblje kreditnih institucija u stečaju. Rezultati empirijskog istraživanja potvrđuju kako testirani komunikacijski model pridonosi učinkovitijem radu eksterne revizije i upravljačkih struktura kreditne institucije. ; Quality communication of external auditors with governance structures is of paramount importance for the efficient operation of credit institutions. Therefore, the question arises as to whether the formation of a model for the relationship of external auditors and the governance structures of a credit institution can enhance the work of an external audit, on the one hand, and the governance structures of a credit institution, on the other. The contribution of this research is: an analysis of the quality of external auditors' communication with the credit institution's governance structures and the impact of the quality of these relationships on the effectiveness of external audit and governance structures; an analysis of the quality of external auditors' communication with the credit institution's audit committee and the impact of the quality of those relationships on the effectiveness of the external audit and governance structures, in particular the supervisory board; identifying whether external audit inefficiencies are related to the opening of bankruptcies of credit institutions and determining whether the proposed model of relations between the external auditors and the credit institution's governance structures contributes to the better work of the external audit and to the better functioning of the credit institution's governance structures. The survey, conducted in the Republic of Croatia, involved external auditors that are or were auditing the annual financial statements of credit institutions, members of the management and supervisory boards of credit institutions, and insolvency office holders and professional staff of credit institutions in bankruptcy. The results of the empirical study confirm that the tested communication model contributes to a more efficient operation of the credit institution's external audit and governance structures.

Udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice, političke stranke itd. predstavljaju oblike organizacije karakteristične za neprofitne organizacije. Njihov cilj nije stjecanje i raspodjela dobiti članovima, nego stvaranje javne dobrobiti i zadovoljavanje interesa članova. Neprofitne organizacije svoj prihodi i profit usmjeravaju realizaciji neprofitnih ciljeva. Na području Republike Hrvatske u Registar neprofitnih organizacija upisan je niz neprofitnih organizacija koje svojim djelovanjem doprinose ekonomskom razvoju države. Njihovo je djelovanje zakonski regulirana, a svaka od njih ima obvezu sastavljanja financijskih izvještaja. U ovom se završnom radu analiziralo poslovanje odabranih plivačkih klubova. Analizom financijskih izvještaja omogućena je evaluacija prethodnog financijskog poslovanja odabranih plivačkih klubova te se na njenom temelju pokušalo predvidjeti i njihovo buduće poslovanje. Za precizniju procjenu budućeg poslovanja u obzir bi trebalo ipak uzeti više godina kako bi se preciznije pratio trend kretanja prihoda i rashoda te bilančnih pozicija. ; Associations, foundations, institutions, religious communities, political parties etc. represent characteristic forms of non-profit organizations. Their aim isn't gaining and distributing profit to members, but creating public benefit and meeting the interests of members. Non-profit organizations focus their revenue and profit on the realization of non-profit aims. On the territory of the Republic of Croatia, a number of non-profit organizations have been registered in the Register of Non-Profit Organizations, and they contribute to the economic development of the state by their actions. Their activity is legally regulated, and each of them has an obligation to prepare financial statements. This graduate thesis analyzed the activities of selected swimming clubs. The analysis of the financial statements enabled the evaluation of the previous financial activities of the selected swimming clubs and was also attempted to predict their future business on its ...

Udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice, političke stranke itd. predstavljaju oblike organizacije karakteristične za neprofitne organizacije. Njihov cilj nije stjecanje i raspodjela dobiti članovima, nego stvaranje javne dobrobiti i zadovoljavanje interesa članova. Neprofitne organizacije svoj prihodi i profit usmjeravaju realizaciji neprofitnih ciljeva. Na području Republike Hrvatske u Registar neprofitnih organizacija upisan je niz neprofitnih organizacija koje svojim djelovanjem doprinose ekonomskom razvoju države. Njihovo je djelovanje zakonski regulirana, a svaka od njih ima obvezu sastavljanja financijskih izvještaja. U ovom se završnom radu analiziralo poslovanje odabranih plivačkih klubova. Analizom financijskih izvještaja omogućena je evaluacija prethodnog financijskog poslovanja odabranih plivačkih klubova te se na njenom temelju pokušalo predvidjeti i njihovo buduće poslovanje. Za precizniju procjenu budućeg poslovanja u obzir bi trebalo ipak uzeti više godina kako bi se preciznije pratio trend kretanja prihoda i rashoda te bilančnih pozicija. ; Associations, foundations, institutions, religious communities, political parties etc. represent characteristic forms of non-profit organizations. Their aim isn't gaining and distributing profit to members, but creating public benefit and meeting the interests of members. Non-profit organizations focus their revenue and profit on the realization of non-profit aims. On the territory of the Republic of Croatia, a number of non-profit organizations have been registered in the Register of Non-Profit Organizations, and they contribute to the economic development of the state by their actions. Their activity is legally regulated, and each of them has an obligation to prepare financial statements. This graduate thesis analyzed the activities of selected swimming clubs. The analysis of the financial statements enabled the evaluation of the previous financial activities of the selected swimming clubs and was also attempted to predict their future business on its ...

Neprofitne organizacije dio su neprofitnog sektora. Neprofitni sektor obuhvaća institucije i organizacije u društvu koje nisu poduzeća ili vlade. U Republici Hrvatskoj djeluje niz dobrovoljnih organizacija čija je podloga opće dobro kao karakteristika modernog civilnog društva. Temeljno načelo koje definira cjelokupnu politiku poslovanja neprofitnih organizacija upravo je pojam neprofitno. Organizacija moţe stjecati prihode, ali ih ne smije koristiti za zadovoljenje vlastitih interesa, nego za opće dobro. Računovodstvo neprofitnih organizacija utemeljeno je na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Financijski izvještaji neprofitnih organizacija podlijeţu reviziji na temelju koje se procjenjuje realnost i objektivnost u izvještavanju. Cilj ovog završnog rada jest obraditi posebnosti računovodstva turističkih zajednica te analizirati financiranje turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj na praktičnom primjeru. Analiza je pokazala da se promatrane turističke zajednice najčešće financiraju putem sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihoda od članarina i članskih doprinosa te prihoda po posebnim propisima. ; Non-profit organizations are part of the non-profit sector. The nonprofit sector includes institutions and organizations in society that are not enterprises or governments. In the Republic of Croatia, there are a number of voluntary organizations whose basis is the common good as a characteristic of modern civil society. The basic principle that defines the entire business policy of non-profit organizations is precisely the term non-profit. An organization may generate revenue, but it must not use it to meet its own interests, but for the common good. The accounting of non-profit organizations is based on the accounting principles of accuracy, truthfulness, reliability and individual presentation of positions. The financial statements of non-profit organizations are subject to revision in order for reality and objectivity to ...

Neprofitne organizacije dio su neprofitnog sektora. Neprofitni sektor obuhvaća institucije i organizacije u društvu koje nisu poduzeća ili vlade. U Republici Hrvatskoj djeluje niz dobrovoljnih organizacija čija je podloga opće dobro kao karakteristika modernog civilnog društva. Temeljno načelo koje definira cjelokupnu politiku poslovanja neprofitnih organizacija upravo je pojam neprofitno. Organizacija moţe stjecati prihode, ali ih ne smije koristiti za zadovoljenje vlastitih interesa, nego za opće dobro. Računovodstvo neprofitnih organizacija utemeljeno je na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Financijski izvještaji neprofitnih organizacija podlijeţu reviziji na temelju koje se procjenjuje realnost i objektivnost u izvještavanju. Cilj ovog završnog rada jest obraditi posebnosti računovodstva turističkih zajednica te analizirati financiranje turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj na praktičnom primjeru. Analiza je pokazala da se promatrane turističke zajednice najčešće financiraju putem sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prihoda od članarina i članskih doprinosa te prihoda po posebnim propisima. ; Non-profit organizations are part of the non-profit sector. The nonprofit sector includes institutions and organizations in society that are not enterprises or governments. In the Republic of Croatia, there are a number of voluntary organizations whose basis is the common good as a characteristic of modern civil society. The basic principle that defines the entire business policy of non-profit organizations is precisely the term non-profit. An organization may generate revenue, but it must not use it to meet its own interests, but for the common good. The accounting of non-profit organizations is based on the accounting principles of accuracy, truthfulness, reliability and individual presentation of positions. The financial statements of non-profit organizations are subject to revision in order for reality and objectivity to ...