Suchergebnisse

Rad obuhvaća istraživanje slovačkog položaja u okviru Austro-Ugarske Monarhije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kratko je opisano dualističko uređenje i središnje karakteristike Austro-Ugarske Monarhije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Detaljnije je objašnjen slovački položaj unutar Austro-Ugarske Monarhije uzimajući u obzir mađarizaciju, slovačku političku agendu, utjecaj vanjske i unutarnje politike i čehoslovačku suradnju. Na kraju rada izložen je zaključak o obilježjima slovačkog položaja u Austro-Ugarskoj Monarhiji. ; The work covers an exploration of the Slovak position within the Austro-Hungarian Monarchy at the turn of the 19thand 20thcenturies. The dualistic arrangement and central features of the Austro- Hungarian Monarchy at the turn of the 19th and 20th centuries are briefly described. The Slovak position within the Austro-Hungarian Monarchy is explained in more detail, taking into account Hungarianization, the Slovak political agenda, the influence of foreign as well as internal politics and Czechoslovak cooperation. At the end of the paper, a conclusion on the characteristics of the Slovak position in the Austro-Hungarian Monarchy is presented.

Hrvatska i Slovačka imale su tijekom 1990-ih državnike s autoritarnim tendencijama vladanja. To je na različite načine bilo povezano i s institucijom predsjednika države te je 1999., odnosno 2000. ustavnim promjenama koje su se ticale i te institucije uspostavljen parlamentarni sustav s izravno izabranim predsjednikom. U ovom radu pokušava se utvrditi je li to utjecalo na funkcioniranje sustava vlasti i konsolidaciju demokracije. S obzirom na to da su promjene trebale spriječiti pojavu novih autoritarnih državnika, pretpostavka je da su one trebale pozitivno utjecati na demokratsku konsolidaciju. S druge strane, uvođenje parlamentarnoga sustava s izravno izabranim predsjednikom stvara opasnost da će ustavno slab predsjednik pozivom na svoju veliku legitimnost, dobivenu na izravnim izborima, nastojati zadobiti ovlasti koje mu ne pripadaju. Sustav će zbog toga imati obilježja defektne demokracije, a neće se pretvoriti u konsolidiranu liberalnu demokraciju. Usporedbom ustava i političke prakse pokušava se dobiti odgovor na to. ; In the 1990s, Croatia and Slovakia had statesmen with authoritarian tendencies. This was in many ways associated with the institution of the president and the 1999 and 2000 constitutional reforms, which were connected with this institution, established a parliamentary system with a directly elected president in those countries. This paper tries to determine if that affected the functioning of the system of government and the consolidation of democracy. Given that those changes were meant to prevent the emergence of new authoritarian statesmen, premise is that they should have had a positive impact on democratic consolidation. On the other hand, the introduction of a parliamentary system with a directly elected president created a risk that a constitutionally weak president, by calling on his great legitimacy acquired by direct vote, would strive to get powers that do not belong to him. The system would therefore receive the characteristics of a defective democracy and would not turn into a consolidated liberal democracy. By comparing constitutions and political practice we try to get an answer to this question.

With the publication of the work "Potential GNP: its measurement and significance" (Okun, 1962), the concept of Okun's law became an important part of global macroeconomic issues. The empirically determined connection between the national product and unemployment, which is manifested through Okun's law, belongs to a fundamental part of economic empiricism. Gross domestic product and unemployment are among the main macroeconomic variables that reflect the movement of a country's economy. The countries we observe in this paper went through a transition period in the 1990s, namely a period of great economic, institutional and economic changes. Precisely because of these changes, we are interested in comparing the Slovak and Croatian economies and testing Okun's law. The aim of this paper is to show whether Okun's law is valid for Croatia and Slovakia, or whether there is a correlation between the observed variables for these countries. The final purpose of the paper is to show whether there are similarities between the two observed economies when it comes to Okun's law. We will show this similarity based on the analysis of data for the period from 2000 to 2018 using vector autoregression. The results of the research have been presented at the end of the paper and they are related to the implications of economic policy in the sphere of the labour market that directly affect economic growth and development. ; Objavom djela "Potential GNP: its measurement and significance" (Okun, 1962) koncept Okunova zakona postaje važan dio globalne makroekonomske problematike. Empirijski utvrđena povezanost nacionalnog proizvoda i nezaposlenosti koja se očituje kroz Okunov zakon temeljnim dijelom pripada ekonomskoj empiriji. Bruto domaći proizvod i nezaposlenost su među glavnim makroekonomskim varijablama koje prikazuju kretanje gospodarstva jedne zemlje. Zemlje koje promatramo u ovome radu su 90-ih godina prošlog stoljeća prošle kroz tranzicijsko razdoblje odnosno razdoblje velikih gospodarskih, institucionalnih i gospodarskih promjena. Upravo zbog tih promjena zanimljiva nam je usporedba slovačkoga i hrvatskoga gospodarstva te testiranje Okunova zakona. Cilj ovoga rada je prikazati vrijedi li Okunov zakon za Hrvatsku i Slovačku, odnosno postoji li međusobna povezanost promatranih varijabli za te zemlje. Svrha rada je prikazati postoje li sličnosti između dva promatrana gospodarstva kada je u pitanju Okunov zakon. Ta sličnost će se prikazati na temelju analize podataka za razdoblje od 2000. do 2018. godine primjenom vektorske autoregresije. Na kraju rada prikazani su rezultati istraživanja te su povezani s implikacijama ekonomske politike u sferi tržišta rada koje izravno utječu na ekonomski rast i razvoj.

The paper focuses on monuments and memorials construction, reconstruction, removal or relocation in Slovakia in the context of post-socialist urban development. It focuses on monuments and memorials illustrated by a set of examples and narratives from the city of Banská Bystrica. Monuments are built structures erected to commemorate an event or a person of historical importance. As significant landmarks they are an important part of city-making, but often also carry a political message. The post-socialist reinterpretation of the past, confrontation with the legacy of several political regimes, particularly communism, reveals its traces in the urban landscape of Banská Bystrica and reflects the constant contestation over urban space and its representations. ; Ovaj se rad bavi izgradnjom, rekonstrukcijom i uklanjanjem ili premještanjem spomenika i spomen-obilježja u Slovačkoj u kontekstu postsocijalističkog urbanog razvoja. U radu se analizira niz primjera i narativa vezanih uz spomenike i spomen-obilježja u gradu Banská Bystrica. Spomenici su strukture koje su izgrađene u znak sjećanja na događaj ili osobu od povijesne važnosti. Riječ je o znamenitostima koje su važan dio stvaranja grada, a često nose i političke poruke. Reinterpretacija prošlosti u postsocijalizmu, suočavanje s nasljeđem nekoliko političkih režima, posebno s komunizmom, svoj odraz su našli i u urbanom krajoliku Banske Bystrice te odražavaju stalan proces osporavanja urbanog prostora i njegove reprezentacije.

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o gospodarskom rastu i realnoj konvergenciji Republike Hrvatske prema zemljama Europske unije. Uz regresijsku analizu, u istraživanju su korišteni pokazatelji međunarodne trgovine. Proces makroekonomske konvergencije testiran je primjenom Theil-ovog indeksa. Istraživanje je provedeno za sljedeće varijable: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, stopa nezaposlenosti i javni dug. Dobiveni rezultati su potvrdili različit smjer i dinamiku kretanja među pojedinim varijablama, ali i tijekom promatranog razdoblja. Do 2008. godine potvrđuje se proces konvergencije, i to u varijablama: BDP po stanovniku, nominalne bruto plaće, i stopa nezaposlenosti. Nakon 2008. godine, zapaža se proces divergencije, tj. povećavanje gospodarskog jaza Hrvatske u odnosu na nove članice EU-28. To se naročito ogleda u smjeru i dinamici kretanja BDP-a po stanovniku. Analiza konvergencije u području izvozne konkurentnosti i trgovinske specijalizacije pokazuje zaostajanje Hrvatske u izvoznoj konkurentnosti u odnosu na nove članice EU. Mjereno izvozom roba po stanovniku, Hrvatska realizira i do nekoliko puta manji izvoz nego Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija i Mađarska. Definiranje i realizacija novog modela ekonomskog rasta utemeljenog na rastu investicijske potrošnje i izvoza tehnološki složenijih proizvoda preduvjet je realizacije snažnijeg gospodarskog rasta, dugoročne stabilnosti i održivosti javnih financija i ostvarenja ekonomije blagostanja.

On Dec. 3rd, 2019, decision of the Parliament of Slovakia was taken, aiming to allow sportspersons to freely choose between their status as an employee or a self-employed person. Still, this intention is not properly reflected in the new wording of the Act on Sports, which might lead to further quarrels. The author attempts to show that in fact nothing has changed in the status of players even under the 2019 amendment and if performing dependent work, they are still to be considered employees. ; Slovački je parlament 3. prosinca 2019. donio odluku s ciljem omogućavanja sportašima da slobodno izaberu između statusa zaposlenika i samozaposlenika. Ta intencija, međutim, nije jasno odražena u novoj formulaciji Zakona o sportu, što bi moglo dovesti do budućih sporova. Autor nastoji pokazati da se, u stvari, ništa nije promijenilo u statusu igrača unatoč amandmanu iz 2019. i da ako obavljaju zavisan posao, još uvijek trebaju biti smatrani zaposlenicima. ; Die am 3. Dezember 2019 vom Parlament der Slowakischen Republik getroffene Entscheidung ermöglichte Sportlern die Wahl zwischen dem angestellten oder selbständigen Status. Im neuen Wortlaut des Sportgesetzes spiegelt sich diese Absicht jedoch nicht wider, was zu weiteren Streitigkeiten führen könnte. Der Autor zeigt auf, dass sich auch aufgrund der im Jahr 2019 eingeführten Änderung nichts am Status der Sportler geändert hat, denn falls sie abhängige Arbeiten ausführen, gelten sie weiterhin als Angestellte. ; Il 3 dicembre 2019 è stata presa la decisione dal Parlamento della Slovacchia ai fini di permettere agli sportivi di scegliere liberalmente il proprio status di dipendente oppure di lavoratore autonomo. Ciononostante, questa intenzione non è stata adeguatamente implementata nella nuova formulazione della Legge sugli sport, che potrebbe portare ad ulteriori dispute. L'autore tenta di mostrare che niente sia cambiato di fatto nello status dei giocatori anche dopo le modifiche del 2019 e che se essi prestano un'attività lavorativa dipendente, continuano ad essere considerati dei dipendenti.

This paper examines the care for nature in Croatia based on the European Social Survey (ESS) data from Round 4 (2008) and Round 9 (2018) over time and cross-nationally, in comparison with five other Central European (CE) countries (Czech Republic, Hungary, Poland, Slovakia and Slovenia). We correlate the item about the care for nature with Schwartz's Human Values Scale (HVS), as adapted for the ESS, to investigate whether values as defined by Schwartz serve as good predictors of the care for nature in selected CE countries. We also look at the correlation with respondents' socio-demographic characteristics. Our analysis reveals that, while there are similarities regarding environmental attitudes and values among CE countries, there are also some individual differences. Croatia shows the strongest increase in the support for the care for nature over the 10-year period, and both Croatia and Slovenia score the highest on the care for nature in 2018. Poland, Slovakia and Czech Republic show an overall stagnation in the results, while Hungary exhibits a significant decrease between 2008 and 2018. Our research in CE countries confirms that Schwartz's HVS can be predictive of pro-environmentalism. However, while the findings for the higher-order value of Self-transcendence are in line with existing literature, the result suggesting that Conservatism is also a moderately good predictor of the care for nature is somewhat surprising. We posit that the reason could lie in the difference between collectivist vs. individualist value types, which provides a new dimension for the interpretation of environmental attitudes in these countries. ; Ovaj rad istražuje brigu o prirodi u Hrvatskoj na temelju podataka 4. (2008.) i 9. runde (2018.) Europskoga društvenog istraživanja (EDI, engl. European Social Survey – ESS), tijekom vremena i u usporedbi s pet drugih zemalja srednje Europe (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Čestica o brizi o prirodi korelirana je s vrijednostima mjerenima na Schwartzovoj ljestvici (engl. Human Values Scale – HVS) iz EDI-ja, kako bismo provjerili jesu li vrijednosti, kako ih je definirao Schwartz, dobri prediktori brige o prirodi u ovih 6 zemalja srednje Europe. Provjerili smo i povezanost s ključnim sociodemografskim obilježjima ispitanika (dob, spol, obrazovanje, politička orijentacija i religioznost). Analiza je pokazala da, iako postoje sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe, postoje i neke pojedinačne razlike među njima. U Hrvatskoj pronalazimo najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja od 10 godina, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat vezano za brigu o prirodi u 2018. godini. Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine. Naše istraživanje otkriva da su Schwartzove vrijednosti, osobito one "nadilaženja sebe" (engl. Self-transcendence) i, suprotno postojećoj literaturi, "konzervatizma" (engl. Conservatism), umjereno dobri prediktori brige o prirodi. Te vrijednosti naglašavaju važnost društva (a samim time i cijeloga "susvijeta") nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama.

This paper examines the care for nature in Croatia based on the European Social Survey (ESS) data from Round 4 (2008) and Round 9 (2018) over time and cross-nationally, in comparison with five other Central European (CE) countries (Czech Republic, Hungary, Poland, Slovakia and Slovenia). We correlate the item about the care for nature with Schwartz's Human Values Scale (HVS), as adapted for the ESS, to investigate whether values as defined by Schwartz serve as good predictors of the care for nature in selected CE countries. We also look at the correlation with respondents' socio-demographic characteristics. Our analysis reveals that, while there are similarities regarding environmental attitudes and values among CE countries, there are also some individual differences. Croatia shows the strongest increase in the support for the care for nature over the 10-year period, and both Croatia and Slovenia score the highest on the care for nature in 2018. Poland, Slovakia and Czech Republic show an overall stagnation in the results, while Hungary exhibits a significant decrease between 2008 and 2018. Our research in CE countries confirms that Schwartz's HVS can be predictive of pro-environmentalism. However, while the findings for the higher-order value of Self-transcendence are in line with existing literature, the result suggesting that Conservatism is also a moderately good predictor of the care for nature is somewhat surprising. We posit that the reason could lie in the difference between collectivist vs. individualist value types, which provides a new dimension for the interpretation of environmental attitudes in these countries. ; Ovaj rad istražuje brigu o prirodi u Hrvatskoj na temelju podataka 4. (2008.) i 9. runde (2018.) Europskoga društvenog istraživanja (EDI, engl. European Social Survey – ESS), tijekom vremena i u usporedbi s pet drugih zemalja srednje Europe (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Čestica o brizi o prirodi korelirana je s vrijednostima mjerenima na Schwartzovoj ljestvici (engl. Human Values Scale – HVS) iz EDI-ja, kako bismo provjerili jesu li vrijednosti, kako ih je definirao Schwartz, dobri prediktori brige o prirodi u ovih 6 zemalja srednje Europe. Provjerili smo i povezanost s ključnim sociodemografskim obilježjima ispitanika (dob, spol, obrazovanje, politička orijentacija i religioznost). Analiza je pokazala da, iako postoje sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe, postoje i neke pojedinačne razlike među njima. U Hrvatskoj pronalazimo najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja od 10 godina, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat vezano za brigu o prirodi u 2018. godini. Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine. Naše istraživanje otkriva da su Schwartzove vrijednosti, osobito one "nadilaženja sebe" (engl. Self-transcendence) i, suprotno postojećoj literaturi, "konzervatizma" (engl. Conservatism), umjereno dobri prediktori brige o prirodi. Te vrijednosti naglašavaju važnost društva (a samim time i cijeloga "susvijeta") nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama.

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

Ovaj rad proučava utjecaj fiskalne i političke decentralizacije na kvalitetu javnog upravljanja u zemljama srednje i istočne Europe. Uzorak sadrži 17 bivših tranzicijskih zemalja, te se promatra razdoblje od 1998. do 2012. godine. Proučavaju se sljedeće zemlje: Albanija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, MaĎarska, Latvija, Litva, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina. Hipoteze se testiraju pomoću višestruke linearne regresije, čiji rezultati dovode do zaključka da fiskalna decentralizacija pozitivno i statistički značajno djeluje na kvalitetu institucija, dok politička decentralizacija ostvaruje negativan, ali ne i statistički značajan utjecaj na zavisnu varijablu. U model su uključene i odreĎene kontrolne varijable: BDP per capita, trgovinska otvorenost, veličina javnog sektora i pravo glasa i odgovornost. Formiranjem interakcijske varijable izmeĎu političke i fiskalne decentralizacije dodatno se istražuje utjecaj političke decentralizacije na kvalitetu institucija, te se ovaj put pokazuje statistički značajan. Dokazano je da politička decentralizacija neutralizira pozitivan utjecaj fiskalne decentralizacije na kvalitetu vlasti, što se objašnjava postojanjem nerazvijenih lokalnih političkih institucija u većini tranzicijskih zemalja, zbog čega nije moguće iskoristiti pozitivne učinke decentralizacije izbora i odlučivanja. ; This paper studies the impact of fiscal and political decentralization on the quality of governance in Central and Eastern European countries. The sample contains 17 former transitional countries, and the period from 1998 to 2012 is being observed. The following countries are being studied: Albania, Azerbaijan, Belarus, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Moldova, Poland, Romania, Russia, Slovakia, Slovenia and Ukraine. Hypotheses are being tested by multiple linear regression analysis, whose results lead to conclusion that fiscal decentralization has positive and statistically significant impact ...

In this paper the impact of adopting the euro in Croatia is analysed using experiences of other countries which have passed through this process in the last decade and which are comparable with Croatia in many aspects. The process of adopting a currency different from the one that has been used for more than twenty years presents a very important economic question for each country. In this period preceding to adopting the euro, there is an opportunity to analyse this process in the countries which went through it in the past. The result of this paper shows the impacts of adopting the euro in the European countries. The selected countries, which are adequate for analysing the effects of adopting the euro, are: Portugal, Ireland, Greece, Spain, Slovenia, Slovakia, Estonia, Lithuania and Latvia. These countries have been selected for different reasons. The majority of these countries have some similarities with Croatia, which are shown in this paper via relevant economic indicators. These results are significant for Croatia and show a positive influence on the Croatian market on a long-term basis. This paper is relevant and has a practical basis both for Croatia and other countries which will go through this process in the future. ; U ovom je radu utjecaj usvajanja eura na hrvatsko gospodarstvo analiziran putem iskustava drugih zemalja koje su u prošlom desetljeću već prošle kroz ovaj proces te su usporedive s Hrvatskom u mnogim aspektima. Proces usvajanja valute drugačije od one koja se koristila više od dvadeset godina predstavlja važno ekonomsko pitanje za svaku zemlju. U ovom razdoblju koje prethodi usvajanju eura leži prilika za analizu procesa u zemljama koje su kroz taj proces već prošle. Rezultat ovog rada prikazuje utjecaje usvajanja eura u europskim zemljama. Odabrane zemlje adekvatne za analizu utjecaja usvajanja eura su: Portugal, Irska, Grčka, Španjolska, Slovenija, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija. Navedene su zemlje odabrane iz više različitih razloga. Većina ovih zemalja ima sličnosti s Hrvatskom, koje su prikazane u ovom radu putem relevantnih ekonomskih pokazatelja. Dobiveni rezultati su značajni za Hrvatsku te pokazuju dugoročno pozitivan utjecaj na hrvatsko tržište. Rad je relevantan i ima praktičnu podlogu za Hrvatsku i druge zemlje koje će prolaziti kroz ovaj proces.

This paper analyses determinants of public sector efficiency in 15 Central Eastern and South Eastern European (CESEE) countries. Using Data Envelopment Analysis (DEA) and panel Tobit regressions we analyse the efficiency of public expenditure on health care, education, and public administration. This paper represents the first analysis of public expenditure efficiency for this region. The countries in the sample share a similar economic transition background and transition related challenges in terms of government size and efficiency. In this paper we use input-oriented DEA to calculate efficiency scores and apply Tobit regressions to identify the determinants of public expenditure efficiency for each category. According to our results, the health care sector shows the most room for improvement. With an average input efficiency score of 0.87, the analysed countries could attain the same output with an average 13% fewer resources. The results show that Bulgaria, Estonia, and Slovenia are the most efficient, whilst Serbia, Croatia, and Bosnia and Herzegovina are the worst performers. GDP per capita has a positive effect on efficiency in the health care sector, the rising share of the elderly population reduces the efficiency coefficient, whilst a higher level of education has a positive effect on the efficiency score, as recorded in earlier studies. In education, our results suggest that countries waste an average 10% of their resources. The Czech Republic, Estonia, Poland, Romania, and the Slovak Republic represent the frontier, while the worst performers are Slovenia, Lithuania, and Latvia. The results show that GDP per capita has a positive effect on efficiency in the education sector, whilst a higher unemployment rate leads to lower efficiency scores. Regarding public administration, the average efficiency score of the analysed countries is 0.9, which indicates that countries are wasting an average 10% of their resources. Estonia and Romania are fully efficient, whilst Montenegro, Bosnia and Herzegovina, and Hungary are the most inefficient countries in the sample. As expected, GDP per capita and institutional quality have positive effects on the efficiency of public administration. ; Rad se bavi analizom determinanata učinkovitosti javnoga sektora u 15 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Analizom omeđivanja podataka (AOMP) i Tobitovom regresijom ocjenjuje se učinkovitost javnih rashoda u sustavu zdravstva, javne uprave i obrazovanja. To je prva znanstvena analiza učinkovitosti javnih rashoda u navedenim državama koje dijele iskustvo ekonomske tranzicije te slične izazove u vezi s veličinom i učinkovitosti javnog sektora. AOMP usmjeren na inpute korišten je za izračun koeficijenata učinkovitosti, dok se Tobitovom regresijom identificiraju determinante učinkovitosti javnih rashoda za svaku od analiziranih kategorija.Prema dobivenim rezultatima, u zdravstvenom sektoru postoji najviše prostora za poboljšanje. Prosječna vrijednost učinkovitosti inputa od 0,87 upućuje na to da bi analizirane države mogle ostvariti isti output uz prosječno 13 % manje resursa. Najučinkovitije su države Bugarska, Estonija i Slovenija, dok su Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina ostvarile najlošije rezultate. BDP po stanovniku pozitivno utječe na učinkovitost u zdravstvenom sektoru, dok rastući udio starije populacije umanjuje koeficijent učinkovitosti. Viša razina obrazovanja također pozitivno utječe na učinkovitost, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Rezultati pokazuju prosječan gubitak resursa od 10 % u obrazovnom sektoru. Češka, Estonija, Poljska, Rumunjska i Slovačka nalaze se na granici učinkovitosti, dok su najlošije rezultate ostvarile Slovenija, Latvija i Litva. BDP po stanovniku ima pozitivan učinak na učinkovitost obrazovnog sektora, dok veća stopa nezaposlenosti umanjuje njegovu učinkovitost. U sektoru javne uprave prosječna vrijednost učinkovitosti iznosi 0,9, što znači da analizirane države gube u prosjeku 10 % svojih resursa. Estonija i Rumunjska potpuno su učinkovite, dok su Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Mađarska ostvarile najnižu razinu učinkovitosti. U skladu s očekivanjima, BDP po stanovniku i kvaliteta institucija pozitivno utječu na učinkovitost javne uprave.

Hrvatska je 2002. godine provela radikalnu reformu mirovinskog sustava privatizacijom dijela javnog sustava, takozvani II. stup definiranih doprinosa, te uvođenjem i III. dobrovoljnog stupa. Reforma je provedena po modelu Svjetske banke slično kao i u drugim tranzicijskim zemljama. Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, hrvatski je sustav preživio krizu i u njemu nisu poduzimane značajnije dodatne reforme. U tekstu se tematizira korist i potreba provođenja evaluacija ovako opsežnih reformi kao razvoj politike utemeljene na dokazima. U tom kontekstu, analiziraju se mirovinske reforme u zemljama višegradske skupine (Poljska, Slovačka i Mađarska) gdje je pod utjecajem krize ukinuto obvezno članstvo u II. stupu. Glede politike mirovinskih reformi, u ovim zemljama na djelu je proces konvergencije. Rasprave o privatizaciji mirovinskog sustava sežu u prvu polovicu 1990-ih, a uvođenjem II. stupa govorilo se o razvoju tržišta kapitala, poticanju gospodarskog razvoja, novog zapošljavanja te većih mirovina. Premda je bilo političkih planova o privremenom zaustavljanju uplata u II. stup, on je preživio krizu. Suočena s manjim mirovinama iz I. i II. stupa za dobrovoljne drugostupaše od mirovina iz I. stupa vlada je dala dodatak dragovoljnim drugostupašima koji se vraćaju u I. stup. Reformom 2018. znatan dio dodatka imaju i obvezni drugostupaši. Analiza javnog diskursa govori da su glavne dnevne novine dio medijske kampanje obveznih mirovinskih fondova (OMF), zapravo društava za upravljanje mirovinskim fondovima, i u njima nema mjesta za drugačije mišljenje o II. stupu. U tekstu se analiziraju operativni troškovi društava za upravljanje OMF-ima, dominanta ulaganja u države obveznice čime se povećava javni dug te, imajući u vidu javne podatke, tranzicijski trošak. Zaključno se vrednuju dometi mirovinske reforme s nalazima evaluacije koji ukazuju na neodrživost II. stupa te njegovu reformu kao u spomenutim tranzicijskim zemljama. ; In 2002 Croatia implemented a radical pension system reform through privatization of a part of the public system, the so-called second pillar of defined contributions and the introduction of the third voluntary pillar. The reform was implemented according to the World Bank model, similarly as in other countries in transition. Unlike other countries in transition, the Croatian system survived the crisis and no other significant additional reform was undertaken in it. The text analyses the use and need of conducting an evaluation of such comprehensive reforms as a policy development based on evidence. In that context, the paper examines pension reforms in the Visegrád Group countries (Poland, Slovakia and Hungary) where the mandatory participation in the second pillar was cancelled due to the crisis. With regard to pension reform policies, these countries are undergoing a convergence process. Discussions about the pension system privatization date back to the first part of the 1990s, and the introduction of the mandatory second pillar opened debates about the capital market development, stimulation of economic growth, new employment and larger pensions. Although there were some political plans to temporarily halt payments to the second pillar, it survived the crisis. Faced with the pensions from the first and second pillars for voluntary second tier participants that were smaller than the pensions from the first pillar only, the government gave an increase to the second tier participants returning to the first pillar. The 2018 reform provided a considerable part of the increase for the mandatory second tier participants. The public discourse analysis shows that main daily newspapers serve as a part of the media campaign of the mandatory pension funds, actually pension fund management companies, and there is no place for different opinions about the second pillar in them. The paper analyses the operative costs of pension fund management companies, dominant investments in government bonds which increases public debt and, bearing in mind publicly available data, the costs of transition. Finally, pension reform aims are assessed against evaluation findings that point to the unsustainable second pillar and its reform similar to the reforms in aforementioned countries.