Suchergebnisse

The article describes why the Trieste issue is the only one of the territorial disputes Italy had with neighbouring countries at the end of the Second World War that still influences Italian public opinion and policy. The first part of the work briefly describes the problem that Italy had with its former colonies, and with France, Austria and Yugoslavia. While the topic is not discussed in detail for the sake of brevity, emphasis has been placed to the mutual impact each of these territorial issues had on the others during the period when the looming Cold War influenced all of them. The second half of the article explains what made the Trieste issue unique and why it still plays an important role in the Italian national consciousness. The article is based on Italian, Croatian and Slovenian historiography and refers, for specific aspects, to documents from the Office of the Marshal of Yugoslavia (Fond 836 - Arhiv Jugoslavije) and the Political Archives of the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Serbia (PA - DAMSP). ; U članku se objašnjava zašto je, od svih teritorijalnih pitanja koja je Italija imala sa zemljama u susjedstvu na kraju Drugog svjetskog rata, tršćansko jedino koje još uvijek utječe na talijansko javno mnijenje i politiku. U prvom se dijelu članka ukratko opisuje teritorijalni spor koji je Italija imala s Francuskom, talijanskim bivšim kolonijama, Austrijom i Jugoslavijom. Ta su pitanja promatrana u glavnim crtama radi konciznosti, s fokusom na uzajamni utjecaj koji su međusobno imali jedna na druge u fazi kad je početak hladnog rata utjecao na sve njih. U drugom se dijelu članka objašnjava zašto je tršćansko pitanje tako posebno i zašto još uvijek igra važnu ulogu u talijanskoj nacionalnoj svijesti. Članak se temelji na radovima talijanske, hrvatske i slovenske historiografije, a kako bi se bolje objasnilo određene detalje, korišteno je nekoliko dokumenata iz Kancelarije Maršala Jugoslavije (Fond 836 - Arhiv Jugoslavije) te Političkog arhiva Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije (PA - DAMSP).

Gdje su izvori i koji su razlozi procesa povijesnog revizionizma koji se od devedesetih sve jače i češće pojavljuje u raznim europskih zemljama i koje bi mogle biti njegove posljedice na odnose između zemalja članica Europske unije? Kako spriječiti sukob oko interpretacije povijesti koji utječe na samu srž pojma europske konfederacije? Članak pokušava dati odgovor na ta pitanja polazeći od analize razloga krize antifašizma, kao i drugih političkih i kulturnih faktora koji su ukorijenjeni u događajima iz devedesetih te s kraja Hladnog rata i rušenja komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi. Konkretno istraživanje odnosi se na slučaj Italije, gdje se "bitka sjećanja" i revizionizma vodi oko tzv. fojbi, istarskih kraških jama u kojima je stradalo nekoliko stotina Talijana za vrijeme ustanka u jesen 1943. godine. Tijekom zadnjih dvadeset godina taj povijesni događaj, o kojem skoro nitko ništa nije znao i koji je imao marginalnu ulogu u širem kontekstu talijanskog sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, postao je povijesni mit sa svojim službenim "danom sjećanja", uzdignutim na razinu Dana sjećanja na Holokaust. Budući da je 2007. godine upravo oko sjećanja na fojbe došlo do diplomatskog sukoba između predsjednikâ Italije i Hrvatske, Giorgia Napolitana i Stjepana Mesića, sukoba koji je kasnije riješen potpisivanjem sporazuma o povijesnom pomirenju između Italije, Hrvatske i Slovenije u Trstu 2010. godine, fojbe su predstavljale izvrstan primjer analize "rata" na području interpretacije povijesti koji se nedavno pojavio u više krajeva Europe i koji ugrožava međunarodne odnose, ali i stanja unutar pojedinih država. ; Where are the sources and what are the reasons for the process of historical revisionism that emerged in many European countries in the beginning of the nineties? Is it possible to avoid conflicts around different interpretations of history that affect the core of the concept of European integration? The article is focused on the crisis of antifascist interpretation of the past in Italy, which is rooted in the events of the nineties. In particular, two events and processes have shaken the dominant discourses: the end of the Cold war and the collapse of communist regimes in Central and Eastern Europe. The focus of the research is on the Italian case, where the war of memories mainly revolved around the so-called foibe, the Istrian carsic caves in which hundreds of Italians perished in the Autumn of 1943. In the span of twenty years a historic event that only a few knew about and which played a marginal role in the bigger picture of the Italian engagement in WWII has been transformed into a historic myth with its official "Remembrance day" and put at the same level of importance as the memory of the Shoah. The new official politics of remembering the victims of the foibe has triggered a diplomatic crisis between Italy and Croatia, which has later been solved with the signing of a memorandum on historic reconciliation in Trieste in 2010 (jointly with Slovenia). The foibe case is here placed into a wider context of revisionism in interpretation of history of the Second World War and of immediate post-War events, which is currently happening in many parts of Europe – not only former Eastern Europe – and which may complicate bilateral relations between various countries, but also wider international relations.

International audience ; Dopo un'analisi del clima politico nell'Unione europea, e delle sue premesse economiche e sociali, l'intervista prosegue con una disamina dei principali problemi irrisolti regione balcanica con speciale riferimento alla Croazia. Si tratta di una situazione paradossale, dal momento che, "l'Europa sudorientale non si riesce a riprendere [dai propri problemi] senza un maggiore aiuto da parte dell'Europa. Allo stesso tempo, la UE vincola l'erogazione di ulteriori aiuti ad un miglioramento proprio in quei settori". Infine, viene proposta una riflessione sul ruolo degli intellettuali e la loro importanza nel presente.

The article aimes to present an overview of the Yugoslavian political influence in Italy from the expulsion from the Cominform till the final discharge of the pro-Yugoslavian Italian party Unione socialista indipendente. The authors based the preparation of the article on the outcomes of the Italian and post-Yugoslavian historiography and in particular on former Yugoslav archive documents. The so far developed researches about the topic have been driven by a special attention on the two members of parliament of the Italian Communist Party (Partito Comunista Italiano) Aldo Cucchi and Valdo Magnani that were expelled from their party and basically supported and funded by the Yugoslavian government. Starting from that, the current work provides a broader overview of the actions that Yugoslavia engaged in Italy and it wants also to reach a final evaluation.