Search results

Autori problematiziraju tri različite filozofijske ideje o čovjeku kojima odgovaraju tri različita odgojna modela. Prvi model je model radikalnog individualizma koji ne priznaje nikakvu vrijednost drugog bića (F. Nietzsche). Takvo biće nužno odgaja sebe samoga. Drugi model je model različitih figura prijatelja i neprijatelja (J. Derrida). Ovome modelu odgovara odgoj u funkciji javne ili politički posredovane stvarnosti. Konačno, treći model je model antropologije vrijednosti (P. Vuk-Pavlović). Autori pokazuju kako upravo u ovom potonjem modelu do izražajadolazi komplementarnost antropološkog i odgojnog područja. Njime se izbjegavaju napetosti između ideje individualizma i kolektivizma, osobnog i socijalnog, prijateljskog i neprijateljskog, a čovjeka se promatra kao primatelja i davatelja vrijednosti. ; The authors deal with three different philosophic ideas about the human being and three different models of education. The first model is the model of radical individualism which does not recognize any value of other human being (F. Nietzsche). That being educates himself/herself necessarily. The second model is a model of different figures of a friend and an enemy (J. Derrida). The education in the function of the publicly or politically mediated reality corresponds to this model. At last, the third model is the model of the anthropology of values (P. Vuk Pavlović). The authors show that in this last model we can see the mixture of the anthropological and educational area. With this model we can avoid the tensions between the idea of individualism and collectivism, personal and social, friendly and hostile, and a human being is observed as the receiver and the giver of values.

Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...

Pitanje osiguravanja kvalitete u obrazovanju po prvi je puta postavljeno unatrag nekoliko desetljeća. Od tada pa sve do danas nude se raznovrsne definicije ovog pojma, a ovaj rad nastoji pronaći i stvoriti jednu koja će biti sveobuhvatna. Javna politika osiguravanja kvalitete u prostoru visokog obrazovanja temelji se na pet osnovnih strukturalnih elemenata, konkretno, riječ je o osiguravanju kvalitete od strane visokoškolskih institucija, osiguravanju kvalitete od strane agencija i nadležnih tijela, europskim i nacionalnim zakonodavnim okvirima, aktualnim standardima i modelima koji se primjenjuju u svrhu usklađivanja sustava kvalitete te o europskom i nacionalnom kontkstu u koji valja smjestiti osiguravanje KVO. Diplomski rad također opisuje svaki od navedenih elemenata te nastoji prikazati njihove jedinstvene karakteristike. Analiziranje KVO na razini Republike Hrvatske i Europske unije dio je rada koji nudi konkretne podatke i pokazatelje smjera kretanja navedenog fenomena što ga čini izrazito relevantnim i zanimljivim za područje obrazovne politike. Atraktivne teme koje bivaju predmetom rasprave ovog rada jesu društveni kontekst osiguravanja KVO, dionici koji imaju interes za sudjelovanje u postupku osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, važnost i uloga postojanja sustava osiguravanja KVO te njegove prednosti, prikaz svrhe i načina rada nacionalnih i međunarodnih tijela zaduženih za provođenje osiguravanja KVO te preporuke za njezin razvoj i unaprjeđenje. ; The issue of quality assurance in education was posed for the first time a few decades back. From that point in time until today, various definitions of this concept were offered, so this thesis seeks to find and create one integrated definition. Public quality assurance policy in the area of higher education is based on five basic structural elements, i.e. quality assurance by higher education institutions, quality assurance by agencies and competent bodies, European and national legislative frameworks, current standards and models that apply in ...

Within the project "Effects of the Reform Changes on the Preschool Education Context in Montenegro", the observations of education process were conducted in preschools, in three regions, on the total sample of 99 units (educational groups). This paper highlights the positive effects that are a result of the reform process in the Montenegrin preschool education, but it also identifies problems/challenges in realizing the programme objectives and activities. In order to objectively assess practical activities in different age groups, the Scale for observing the education process in preschool institutions was used, with a focus on the identification of indicators of more complex categories (interaction, diversity and democratic values, teaching strategies, learning environment, planning). With the intention of collecting relevant information about the current state of the kindergarten in the domain of educational work, a series of interviews were conducted, and then the teachers' opinions and suggestions regarding the possible ways of improving teaching methodology practices in preschool institutions in Montenegro were marked. The study shows that the largest number of indicators is on the level of quality practices (on the scale 1=inadequate to 4= a step forward), so the measures towards the improvement of practice are suggested. It is necessary to adjust the number of children in educational groups with pedagogical standards, provide continuous training of professional staff, and improve educators' teamwork in order to ensure much better life quality in preschool institutions. ; U okviru realizacije projekta »Efekti reformskih promjena predškolskog odgojnog konteksta u Crnoj Gori« provedena je i opservacija odgojno-obrazovnog procesa u predškolskim ustanovama, u trima regijama, na ukupnom uzorku od 99 odgojnih skupina. U radu su prikazani pozitivni učinci koji su rezultat reformskog procesa u predškolstvu u Crnoj Gori, ali i identificirani problemi/izazovi u procesu realizacije programskih ciljeva i aktivnosti. U cilju što objektivnijeg sagledavanja praktičnih aktivnosti u skupinama različite dobi, koristila se Skala za promatranje odgojnog procesa u vrtiću, s pomoću koje smo precizirali indikatore za fokusirane kompleksne kategorije (interakcije, različitosti i demokratske vrijednosti, strategije poučavanja, okruženja za učenje, planiranje). S ciljem prikupljanja što više relevantnih informacija o postojećem stanju u vrtiću, na osnovi primijenjenog intervjua, zabilježena su i mišljenja i prijedlozi odgojitelja o mogućim putovima unapređivanja metodičke prakse u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori. Rezultati promatranja i intervjuiranja odgojitelja pokazuju kako je većina procijenjenih indikatora na razini kvalitetne prakse (od 1 = neadekvatno do 4 = korak dalje), a predložene su mjere koje bi doprinijele unapređenju kvalitete rada u vrtiću. Potrebno je: uskladiti brojnost djece u odgojnim skupinama s pedagoškim standardima, osigurati kontinuiranu obuku stručnog kadra, unaprijediti timsko djelovanje odgajatelja s ciljem sveobuhvatnog unapređivanja kvalitete života u predškolskoj ustanovi.

The future of an individual and society in the global world is reflected in the organization and quality of today's school, educational system and teacher education. Interculturalism is encouraged by education in school as a social community which accepts diversity as a value. The aim of intercultural education is the development of intercultural sensitivity and acquisition of knowledge, skills and abilities needed for functioning in a multicultural society. Inclusion of intercultural education in the school curriculum implies the responsibility of all, mostly teachers because they are directly involved in the educational process. The intercultural competence of teachers refers to the interaction encouraging mutual learning with culturally diverse pupils. The paper analyzes valid legal documents and university programs of Croatian teacher studies from the point of interculturalism. The aim of the research is to inspect the relevant legal framework and determine intercultural contents in the Croatian primary teacher education study programs. The comparative analysis of study programs for primary school teachers (in Osijek, Zagreb, Split, Rijeka and Pula) shows that intercultural content is present but differs in number and type. The premise of successful intercultural education is a quality initial teacher education. ; Budućnost pojedinca i društva u globalnom svijetu ogleda se u ustroju i kvaliteti današnje škole, sustavu odgoja i obrazovanja te izobrazbe učitelja. Interkulturalizam se potiče odgojem i obrazovanjem u školi kao socijalnoj zajednici koja prihvaća različitost kao vrijednost. Cilj interkulturalnoga obrazovanja je razvoj interkulturalne osjetljivosti te stjecanje znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za djelovanje u multikulturalnom društvu. Uključivanje interkulturalnoga obrazovanja u školski kurikul implicira odgovornost svih, najviše učitelja jer neposredno sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu. Interkulturalna kompetencija učitelja odnosi se na ostvarivanje interakcija koje potiču uzajamno učenje s kulturalno drukčijim učenicima. U radu se analiziraju pojedine važeći dokumenti zakonske legislative i sveučilišni programi hrvatskih učiteljskih studija s motrišta interkulturalizma. Cilj istraživanja je uvid u relevantni zakonski okvir i utvrđivanje interkulturalnih sadržaja u hrvatskim studijskim programima za školskoga učitelja. Komparativnom analizom studijskih programa za školskoga učitelja (u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru i Puli) evidentno je da interkulturalnih sadržaja ima, no oni se razlikuju po broju i vrsti. Pretpostavka uspješnoga interkulturalnog odgoja i obrazovanja jest kvalitetno inicijalno obrazovanje učitelja.

Basic education of the future – Let's turn the trend! was a development project on compulsory education in Finland. The aim was to assess the current situation, examine the reasons for the drop in the learning outcomes at the national and international levels and study the needs to develop teaching and learning in the Finnish educational system. Two working groups coordinated by a broad-based steering group were set up for the purposes of the project. The objective of the working group on competence and learning was to discover means to improve learning outcomes, bridge the gap in the learning outcomes between girls and boys, ensure regional equality, safeguard equal opportunities for further studies and halt the trend of increasing disparities within and between schools. The project also examined the position of minorities and their learning outcomes in the Finnish educational system. The working group on motivation and teaching explored different learning environments, study materials including educational games, and innovations that support learning, investigated how learning motivation and well-being could be improved, and assessed the significance of motivation and school satisfaction for learning and school attendance. The group members also looked at the content and methods of education and pre- and in-service training for teachers. In the autumn an online survey was organized and 7,000 people responded. Also, six regional events were held in late autumn in 2014. The purpose of these events was to facilitate an extensive public discussion about the future of basic education. The working groups' proposals as well as the results of the survey were presented in more detail at the beginning of March when the report on this development project was published. The proposals are to be exploited in the drawing up of the government programme after the next parliamentary elections in April 2015. ; Osnovno obrazovanje u budućnosti – Promijenimo trend! razvojni je projekt u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju u Finskoj. Cilj je procijeniti trenutnu situaciju, proučiti razloge za pad u ishodima učenja na nacionalnoj i međunarodnoj razini i proučiti potrebe za razvojem poučavanja i učenja u finskom obrazovnom sustavu. Dvije radne skupine koordinira upravni odbor. Cilj radne skupine zadužene za kompetencije i učenje je pronaći načine za poboljšanje ishoda učenja, premošćivanje jaza između ishoda učenja djevojčica i dječaka, uspostavljanja regionalne ravnopravnosti; očuvanje jednakih mogućnosti za buduća istraživanja i zaustavljanja trenda povećanja nejednakosti unutar škola i među školama. Projekt će također proučiti položaj manjina i njihove ishode učenja u finskom obrazovnom sustavu. Radna skupina zadužena za motivaciju i poučavanje proučit će različita okruženja za učenje, zatim materijale koji uključuju obrazovne igre i inovacije koje potpomažu učenje, proučiti kako se motivacija za učenje i dobrobit mogu poboljšati te ocijeniti važnost motivacije i zadovoljstva školom za učenje i pohađanje škole. Također će biti istraženi sadržaj i metode obrazovanja, zatim obrazovanje budućih nastavnika i nastavnika praktičara. Online anketa organizirana je prošlu jesen i anketirano je 7000 ispitanika. Također, u kasnu jesen održana su regionalna događanja. Svrha tih događanja je olakšati opsežnu javnu raspravu o budućnosti osnovnog obrazovanja. Prijedlozi radnih skupina kao i rezultati ankete bit će detaljnije prikazani početkom ožujka 2015. kada će biti prikazan i izvještaj o razvojnom projektu. Prijedlozi će se razmatrati i putem razvoja Vladina programa nakon sljedećih parlamentarnih izbora u travnju 2015.

Europska dimenzija u obrazovanju tema je kojom su se kreatori europskih obrazovnih politika intenzivnije počeli baviti 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je interes među hrvatskim znanstveno-istraživačkim krugovima privukla unazad dva desetljeća, a posebice ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Teorijski dio rada donosi sažeti prikaz tijeka razvoja Europske unije i njezinih institucija te razvoja koncepta europske dimenzije u obrazovanju kroz inicijative Europske unije. Iako s teorijskog gledišta pojmovno određenje europske dimenzije predstavlja svojevrstan izazov, može se reći da europsku dimenziju u obrazovanju određuju specifična znanja i vještine koje obrazovanje treba pružiti učenicima kako bi osvijestili i prihvatili prednosti i izazove života u Europskoj uniji. U ovom radu pod indikatorima europske dimenzije u obrazovanju smatraju se (europske) vrijednosti, europsko građanstvo i identitet, višejezičnost i mobilnost te razvoj znanja, vještina i stavova "o Europi, u Europi i za Europu". U istraživanju o stavovima i viđenju Europske unije i europske dimenzije u obrazovanju provedenom među populacijom školskih pedagoga u Hrvatskoj, rezultati su pokazali da se pedagozi smatraju osrednje informiranima te jednako tako osrednje kompetentnima za raspravu i uključivanje sadržaja europske dimenzije obrazovanja u svoj rad. Ipak, pedagozi prepoznaju školu kao značajno mjesto za postizanje zadanih ciljeva europske dimenzije u obrazovanju. ; The European dimension in education is a topic with which the creators of the European education policies became concerned during the 1970s, while it caught the interest of the Croatian scientific and research community two decades ago, and especially after Croatian accession to the European Union. The theoretical part of this paper comprises of a brief overview of the development of the European Union and its institutions and the development of the concept of the European dimension in education through the initiative of the European Union. Although from a theoretical point of view the ...

Europska dimenzija u obrazovanju tema je kojom su se kreatori europskih obrazovnih politika intenzivnije počeli baviti 70-ih godina prošlog stoljeća, dok je interes među hrvatskim znanstveno-istraživačkim krugovima privukla unazad dva desetljeća, a posebice ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Teorijski dio rada donosi sažeti prikaz tijeka razvoja Europske unije i njezinih institucija te razvoja koncepta europske dimenzije u obrazovanju kroz inicijative Europske unije. Iako s teorijskog gledišta pojmovno određenje europske dimenzije predstavlja svojevrstan izazov, može se reći da europsku dimenziju u obrazovanju određuju specifična znanja i vještine koje obrazovanje treba pružiti učenicima kako bi osvijestili i prihvatili prednosti i izazove života u Europskoj uniji. U ovom radu pod indikatorima europske dimenzije u obrazovanju smatraju se (europske) vrijednosti, europsko građanstvo i identitet, višejezičnost i mobilnost te razvoj znanja, vještina i stavova "o Europi, u Europi i za Europu". U istraživanju o stavovima i viđenju Europske unije i europske dimenzije u obrazovanju provedenom među populacijom školskih pedagoga u Hrvatskoj, rezultati su pokazali da se pedagozi smatraju osrednje informiranima te jednako tako osrednje kompetentnima za raspravu i uključivanje sadržaja europske dimenzije obrazovanja u svoj rad. Ipak, pedagozi prepoznaju školu kao značajno mjesto za postizanje zadanih ciljeva europske dimenzije u obrazovanju. ; The European dimension in education is a topic with which the creators of the European education policies became concerned during the 1970s, while it caught the interest of the Croatian scientific and research community two decades ago, and especially after Croatian accession to the European Union. The theoretical part of this paper comprises of a brief overview of the development of the European Union and its institutions and the development of the concept of the European dimension in education through the initiative of the European Union. Although from a theoretical point of view the ...

Strukovno policijsko obrazovanje vrlo je složen sustav čiju kompleksnost uopćeno možemo sagledavati sa dva osnovna aspekta – sadržajno i organizacijski. Sadržajno, radi se o razvijanju kompetencija za obavljanje vrlo složenih poslova koji su od velikog značaja za društvo u cjelini (pitanje sigurnosti života i imovine, prevencije i sprječavanja počinjenja kaznenih djela, traženja i kažnjavanja počinitelja istih, zaštite žrtava raznih oblika kriminaliteta, sigurnosti sudionika u prometu, nadzora državne granice i dr.). Organizacijski, sustav policijskog obrazovanja se sastoji od nekoliko razina – temeljnog policijskog obrazovanja za stjecanje temeljnih kompetencija, visokoškolskog policijskog obrazovanja, koje ne spada u strukovno, ali se njime stječu važne rukovoditeljske i visokospecijalizirane kompetencije i cijelog niza različitih oblika strukovnog obrazovanja odraslih – specijalizacije, stručnog osposobljavanja i usavršavanja (potrebnih da bi se stekle kompetencije za vrlo veliki broj radnih mjesta s različitim obrazovnim potrebama). Tri su važna čimbenika koja određuju sveukupnost strukovnog policijskog obrazovanja – kurikulum, kao sveobuhvatnost obrazovnih procesa usmjerenih na razvoj policijskih službenika i stjecanje kompetencija potrebnih za obavljanje njihovih poslova, kvalifkacijski okvir koji, kao temeljni razvojni dokument u obrazovanju svake zemlje, određuje kvalifkacijske razine i kako do njih doći, te razine grupa ishoda učenja u pojedinim obrazovnim razinama i modulima, a sve u svrhu i kao element građenja karijere policijskog službenika, te cjeloživotno učenje kao temeljno načelo cjelokupnosti policijskog obrazovanja. Ovaj rad obrađuje strukovno policijsko obrazovanje s aspekta triju važnih čimbenika i njihovog međusobnog prožimanja. ; Police professional education is very complex system that can be, generally, perceived from two basic aspects – content and organization. From the aspect of content, it's about developing competences for very complex activities that are of great importance for society as a whole (question of security of people and their property, prevention and combating different kinds of criminal acts, investigating and fnding perpetrators, victim protection, trafc security, border management etc.). From the aspect of the organization, police professional education system consist of few levels – basic police education for basic competences, higher police education, that is not a part of professional education (according Croatian education system), but it acquired some important management and highly specialized competences, and a lot of different forms of adult education – specialization, vocational training and professional development (needed to acquire competences for a large number of job positions with different educational needs). Tere are three important factors that determine the totality of professional police education – curriculum, as a comprehensiveness or totality of the processes aimed at development of police ofcers and acquisition of competences needed to perform their work, qualifcation framework, that determine qualifcation levels and a way to achieve them, levels of learning outcomes in specifc educational levels and modules, and all of that as an element of police ofcers career building, and lifelong learning as basic principle of police education. Tis article deals with police professional education from the aspect of those three important factors and their mutual permeation. ; Die polizeiliche Berufsausbildung ist ein sehr komplexes System, das in der Regel aus zwei grundlegenden Aspekten – Inhalt und Organisation – wahrgenommen werden kann. Aus dem Aspekt des Inhalts geht es darum, Kompetenzen für sehr komplexe Aktivitäten zu entwickeln, die für die Gesellschaf als Ganzes von großer Bedeutung sind (Frage der Sicherheit der Menschen und ihres Eigentums, Prävention und Bekämpfung unterschiedlicher Arten von Strafaten, Erforschung und Suche nach Tätern, Opferschutz, Verkehrssicherheit, Grenzverwaltung usw.). Aus dem Aspekt der Organisation besteht das polizeiliche Berufsbildungssystem aus wenigen Niveaus – Grundpolizeibildung für Grundkompetenzen, höhere Polizeibildung, das nicht Teil der beruflichen Bildung ist (nach kroatischem Bildungssystem), sondern es hat ein wichtiges Management und sehr erworben Spezialisierte Kompetenzen und viele verschiedene Formen der Erwachsenenbildung – Spezialisierung, Berufsausbildung und berufliche Entwicklung (erforderlich, um Kompetenzen für eine Vielzahl von Arbeitsplätzen mit unterschiedlichen Bildungsbedürfnissen zu erwerben). Es gibt drei wichtige Faktoren, die die Gesamtheit der beruflichen Polizeibildung bestimmen – Curriculum, als Vollständigkeit oder Gesamtheit der Prozesse, die auf die Entwicklung von Polizeibeamten ausgerichtet sind, und den Erwerb von Kompetenzen, die für die Durchführung ihrer Arbeit erforderlich sind, Qualifkationsrahmen, die Qualifkationsniveaus und einen Weg bestimmen Um sie zu erreichen, Ebenen der Lernergebnisse in bestimmten Bildungsniveaus und Module, und das alles als ein Element der Polizeibeamten Karriere Gebäude und lebenslanges Lernen als Grundprinzip der polizeilichen Ausbildung. Dieser Artikel befasst sich mit der polizeilichen Berufsausbildung aus dem Aspekt dieser drei wichtigen Faktoren und ihrer gegenseitigen Permeation.

We are witnesses to the increasing spreading of knowledge in all fields of scholarship and life itself. This has placed a burden on education at all levels. It has created a gap between possibilities and aspirations, which has in turn resulted in dysfunctional knowledge and dissatisfaction of pupils, teachers and parents. The objective of the Croatian National Education Standard (CNES) is to resolve these problems. The CNES is a comprehensive approach to the educational process and encompasses the objectives of education and learning, educational content, proposed instruction methods, expected outcomes of teaching, instruction and the teaching environment. The overall objective here is to educate and prepare younger generations for getting their bearings under unpredictable future circumstances, for a knowledge-based economy and society. A large number of experts from the relevant higher educational and scholarly institutions and practicing teachers from throughout Croatia participated in the development of the CNES. The task of the CNES in the field of geography is to disburden pupils and to develop knowledge, skills and habits, and to train and socialize individuals, in compliance with the value system of the European Union. The CNES in geography has been presented, as in all subjects of the natural science group, through lecture topics. The structure of topics is tabular, with 13 parameters that indicate objectives of the CNES. An analysis of the CNES clearly shows that teaching geography is inconceivable without maps, because complex spatial reality cannot be perceived without corresponding knowledge, ability and habits from the field of cartography. The map, with its universal nature (cartographic symbols), is an irreplaceable lecture aid to educate and socialize pupils. Implementation of the CNES commenced in 2005 in an experimental 5% (49) of Croatia's schools. Implementation of CNES requires additional education of geography teachers, which has been conceived by means of seminars in several phases. ; Svjedoci smo sve većeg povećavanja koli-čine znanja u svim područjima znanosti i života. To je opterećivalo naše obrazovanje na svim stupnjevima. Nastao je raskorak između mogućnosti i htijenja, što je rezultiralo nefunkcionalnim znanjima i nezadovoljstvom kako učenika, tako učitelja i roditelja. Te probleme trebao bi razriješiti Hrvatski nacionalni obrazovni standard - HNOS. Hrvatski nacionalni obrazovni standard je cjeloviti pristup obrazovnom procesu i uključuje ciljeve odgoja i obrazovanja, odgojno-obrazovne sadržaje, prijedloge metoda poučavanja, očekivane ishode učenja i poučavanja te nastavno okružje. Sve je to u cilju obrazovanja i pripreme mladih naraštaja za snalaženje u nepredvidivim budućim okolnostima, za gospodarstvo i društvo temeljeno na znanju. Na izradi HNOS-a radio je velik broj stručnjaka iz relevantnih visokoškolskih ustanova i znanstvenih institucija, učitelja praktičara iz cijele Hrvatske. Zadaća je HNOS-a rasterećenje učenika i razvijanje znanja, vještina i navika te odgoj i socijalizacija pojedinca, u skladu s vrijednosnim sustavom EU. HNOS iz geografije prezentiran je, kao i u svim nastavnim predmetima prirodne skupine, kroz nastavne teme. Ustrojstvo tema je tabelarno, s 13 odrednica koje upućuju na ciljeve HNOS-a. Analizom HNOS-a razvidno je da je nastava geografije nezamisliva bez geografske karte jer je složenu prostornu stvarnost nemoguće spoznati bez odgovarajućih znanja, sposobnosti i navika iz područja kartografije. Karta je svojom univerzalnošću (kartografski znakovi) jedinstveno sredstvo za odgoj i socijalizaciju učenika. HNOS se počeo provoditi u 2005. godini u oko 5% (49) hrvatskih škola. Za provedbu HNOS-a potrebna je dodatna edukacija učitelja geografije, a ona je osmišljena putem seminara u nekoliko faza.Ključne riječi

Reforma sustava visokog obrazovanja potaknuta je potrebom stvaranja jedinstvenog europskog prostora visokog obrazovanja s ciljem razvoja nove dimenzije europskoga društva i Europe znanja. Kao dio reforme, poduzete su mjere i uvedeni mehanizmi za osiguravanje i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja. Temelj za uspostavu i provođenje osiguravanja kvalitete u Republici Hrvatskoj je Bolonjska deklaracija, a temeljni dokument u tom kontekstu Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Svrha je ovog rada ukazati na važnost Bolonjskog procesa u funkciji osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao temeljne misije u izgradnji društva znanja i gospodarstva u cjelini. U skladu s navedenim, cilj ovog rada je prikazati napredak u provedbi Bolonjskog procesa kroz promicanje mobilnosti studenata i nastavnika, uspostavu sustava praćenja kvalitete te promicanje europske suradnje. ; Reform of the higher education system has been induced by the requisite creation of a unique European area of higher education, aimed at the development of a new dimension of the European society and knowledge. As a part of the reform, adequate measures were undertaken and new quality assurance and development mechanisms were implemented. The basis for consolidation and implementation of quality assurance in the Republic of Croatia is the Bologna Declaration, with Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area being the fundamental document concerning quality assurance within the context. The objective of this work is to show the importance of the Bologna process in the function of higher education quality assurance in the Republic of Croatia as the fundamental mission in the development of knowledge society and economy as a whole. In this accordance, the aim of this work is to show the progress followed in the implementation of the Bologna process through promoting students' and educators' mobility, setting up the quality monitoring system and pursuing European cooperation.

Životne su i radne biografije pojedinaca danas takve da su izmjene razdoblja: traženja posla, nezaposlenosti, zaposlenost i promjena karijera postali uobičajeni procesi, te se sve više javlja potreba za vještinama upravljanja karijerom i profesionalnim usmjeravanjem. Kako bi se udovoljilo toj potrebi, potreban je sve veći broj kompetetnih stručnjaka u tom području. S obzirom na to koliku ulogu imaju stručnjaci koji se bave profesionalnim usmjeravanjem, kako za pojedinca tako i društvo, potrebno je promišljati o njihovoj pripremi za taj posao kako bi ga mogli obavljati u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama i s najvišim etičkim standardima. U radu se daje pregled izazova s kojima se u razvoju svoje karijere susreće pojedinac kao i društvo koje ima zadaću podupirati i pratiti pojedince na tom putu te politike koje se u tom smjeru provode diljem Europe. Daje se i kratki pregled obrazovanja za stručnjake u profesionalnom usmjeravanju u Europi. Budući da razina i kvaliteta usluge profesionalnoga usmjeravanja ovisi o kompetenciji stručnjaka koji pruža tu uslugu, te je profesionalizacija i etabliranje određene prakse u velikoj mjeri ovisno o obrazovanju koje se pruža osobama koje u praksi obavljaju tu djelatnost, zaključno se predlaže da bi i u Republici Hrvatskoj trebalo razmisliti o uvođenju nekoga vida obaveznoga obrazovanja za stručnjake koji djeluju u području profesionalnoga usmjeravanja. ; Personal biographies, today, include common career changes and periods of employment and unemployment, which leads to an increasing need for the career management skills and career guidance. In order to meet this need, there is an increasing number of professionals in the area. Given the importance of their roles, it is necessary to prepare them well so that they can perform in accordance with contemporary scientific knowledge and with the highest ethical standards. Focus of the paper is on individual who is facing challenges in the development of his career and on the society that has a task for supporting and accompanying him on his path. We also provide policies that have been pursued trough the Europe regarding this mater. Furthermore, we give a brief overview of educations practices in career guidance in Europe. Since the level and quality of vocational guidance services depends on the competence of the service provider, and the professionalization and establishment of a particular practice is largely dependent on the education provided to professionals this activity, it is suggested that the Republic of Croatia should consider introduction of some kind of education for career guidance professionals.