Suchergebnisse

Suvremeni gospodarski razvitak podrazumijeva posebnu pozornost na promicanje poduzetništva i osiguravanje snažnih potpora u skladu s potrebama malih i srednjih poduzeća. U Europskoj uniji sektor mikro, malih i srednjih poduzeća čini 98 % ukupnog broja poduzeća te predstavlja ključni generator novog zapošljavanja, gospodarskog rasta, inovacija i socijalne integracije. Stoga je Europska unija kreirala niz strateških dokumenata i instrumenata kojima se pojednostavljuje administrativni i regulatorni okvir osnivanja i poslovanja navedenih poduzeća, podupire njihov razvitak te osiguravaju neophodni izvori financiranja. Podaci EU-a ukazuju kako su upravo nedostatak financiranja i složeni administrativni postupci najveće prepreke novom poduzetništvu u Europi. S jedne strane, Europska unija podupire poduzetnike različitim programmeima u okviru kojih se financiranje osigurava u suradnji s lokalnim financijskim institucijama koje ulažu dodatna (vlastita) financijska sredstva te tako uvećavaju ukupno raspoložive iznose potpora. S druge pak strane, potpore se osiguravaju i iz proračunskih sredstava EU-a koja se preraspoređuju svakoj državi članici višegodišnjim financijskim okvirom, pomoću kojeg se ostvaruju zajednički strateški ciljevi na europskoj razini. Stoga je osnovni cilj rada dati prikaz temeljnog okvira i mogućnosti financiranja poduzetničke djelatnosti u Europskoj uniji, s posebnim osvrtom na izvore financiranja iz EU fondova koji su dostupni poduzetnicima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Analiza i pregled raspoloživih sredstava iz europskih fondova ukazat će na značajne iznose financiranja namijenjene poticanju poduzetništva, stvaranju novih radnih mjesta, razvoju poslovne konkurentnosti i ekonomskom rastu. ; Modern economic development implies special attention to promoting entrepreneurship and providing strong support according to the needs of small and medium-sized enterprises. In the European Union, the sector of micro, small and medium-sized enterprises makes 98% of the total number of enterprises and it represents a key generator of new employment, economic growth, innovation and social integration. Therefore, the European Union has created a number of strategic documents and instruments that simplify the administrative and regulatory framework for the establishment and operations of these enterprises, supports their development and provides the necessary sources of financing. The EU data show that the deficit of financing and complex administrative procedures are the biggest obstacles for new entrepreneurship in Europe. On the one hand, the European Union supports entrepreneurs through various programmes within which funding is provided in cooperation with local financial institutions that invest additional (private) financial resources and thus increase the total available amount of support. On the other hand, support is provided from the EU funds that are allocated to each member state through the multiannual financial framework by which common strategic goals are to be attained at the European level. Therefore, the main objective of the paper is to present basic framework and the possibilities of financing entrepreneurship activities in the European Union, with special attention given to financing sources from EU funds that are available to entrepreneurs in Republic of Croatia in the period from 2014 to 2020. Analysis and review of the available financing from the EU funds will indicate significant amounts of funding intended for supporting the entrepreneurship, creating new jobs, developing business competitiveness and economic growth.

Ovaj rad razmatra glavna pitanja javnih politika od značaja za razvoj socijalnog (društvenog) poduzetništva u Republici Srbiji. Sastoji se od četiri poglavlja. Prvo poglavlje razmatra opći kontekst javnih politika značajnih za predmet istraživanja, prve institucionalne oblike socijalnih poduzeća, te čimbenike koji su odlučujuće utjecali na razvoj socijalnog poduzetništva u Republici Srbiji (RS) u zadnjih desetak godina. Rezultati prvog službenog istraživanja u području socijalnog poduzetništva u RS također se analiziraju u ovome poglavlju. U drugom poglavlju razmatra se pravni okvir koji izravno uređuje ili posljedično utječe na socijalno poduzetništvo u RS. Ovo se poglavlje sastoji od kritičke analize propisa koji uređuju poduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, pravni status organizacija civilnoga društva (OCD) i socijalnih zadruga, poreznih propisa značajnih za socijalno poduzetništvo, propisa koji uređuju sustav javnog financiranja OCD, javnih politika koje uređuju sustav socijalne zaštite, te propisa koji uređuju volontiranje. U trećem poglavlju predstavljeni su rezultati prvog pilot istraživanja socijalnih poduzeća koja djeluju u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, koje je provedeno 2016. godine. Zaključci o javnim politikama koje uređuju socijalno poduzetništvo u RS te mjerama koje bi mogle stimulativno utjecati na njegov dalji razvoj prezentirani su na kraju rada. ; This paper takes stock at key policy issues underpinning the development of social entrepreneurship in the Republic of Serbia. It consists of four chapters. Chapter 1 provides the general context of the paper. It sets out the general policy context and discusses the roots of social entrepreneurship in Serbia, as well as the perceived policy factors which have facilitated its development in the last decade. The general findings of the first official survey on social enterprises in Serbia are also discussed in this chapter. Chapter 2 examines the legal framework governing or impacting on social entrepreneurship. It first provides a critical overview of the framework regulation for enterprises for employment and professional rehabilitation of persons with disabilities, civil society organisations (CSOs) and social cooperatives, respectively. Thereafter, it proceeds with the analyses of pertinent tax law and the legal framework for public financing of CSOs, as well as the legal and policy framework for social service provision. An analysis of the legal framework for volunteers concludes this chapter. Chapter 3 presents the results of the first pilot survey on social enterprises in the Autonomous Province of Vojvodina (Vajdaság Autonóm Tartomány), which was conducted in 2016. Conclusions on the state of play of social entrepreneurship in Serbia, including measures which could conceivably facilitate its further development, are presented in Chapter 4.

Social entrepreneurs create value. Global problems such as poverty have been heightened by the economic crisis lately and continue to affect the lives of many people all over the world and bring a great deal of interest to the social economy. Social entrepreneurship is an important determinant of the social economy and describes a set of exceptional behaviors. This paper analyzes the notion, perception, and degree of social-economic development with an emphasis on social entrepreneurship in the selected countries of the European Union and Croatia. The analysis encompasses the concept and development of selected older members of the European Union and relies on post-socialist countries at the same time as the newest members of the European Union. By analyzing the facts it is trying to prove that the social economy and social entrepreneurship are more developed and more fragmented in the older and more developed countries of the European Union. Further evidence of this fact is the level of employment in the social economy in the European Union, where the post-socialist countries lag behind the more developed countries of the European Union. ; Društveni poduzetnici stvaraju vrijednost. Globalni problemi poput siromaštva u posljednje su vrijeme intenzivirani uslijed gospodarske krize te i dalje imaju velik utjecaj na život mnogih ljudi diljem svijeta i predstavljaju velik interes društvenoj ekonomiji. Društveno poduzetništvo je važna odrednica društvene ekonomije i opisuje skup iznimnih ponašanja. Ovaj rad analizira pojam, percepciju i stupanj društveno-gospodarskog razvoja s naglaskom na društveno poduzetništvo u odabranim zemljama Europske unije i u Hrvatskoj. Analiza obuhvaća koncept i razvoj odabranih starijih članica Europske unije i oslanja se na postsocijalističke zemlje, kao najmlađe članice Europske unije. Analiziranjem činjenica članak pokušava dokazati da su društvena ekonomija i društveno poduzetništvo razvijeniji i rascjepkaniji u starijim i razvijenijim zemljama članicama Europske unije. Dodatni dokaz ...

Entrepreneurship cultivation and education is an omnipresent and unavoidable educational concept in the educational systems of European countries. The formation, development and the rise of this concept are closely related to modern development trends of European educational policies. Education for entrepreneurship is determined by the social and educational values of entrepreneurship and its placement among the fundamental prerequisites for the achievement of lifelong learning. It has been noted that there is insufficient theoretical foundation of this concept in the science of pedagogy. One consequence of this situation is the evaluation of entrepreneurship education as pedagogically irrelevant. Entrepreneurship, in the educational context, is often referred to as an area of paradoxes because of the characteristics that are constantly balancing on a continuum from neo-liberal to emancipatory interpretations. The aim of this work is to segregate possible valuable and targeted controversies by way of conceptual-theoretical analysis of entrepreneurship education, and to consider its emancipatory and affirmative value in the process of education. The results of the analysis will contribute to the understanding of the complexity of what education for entrepreneurship is or what it could become if we do not approach education policy trends critically. ; U obrazovnim sustavima europskih zemalja odgoj i obrazovanje za poduzetništvo sveprisutan je i nezaobilazan odgojno-obrazovni koncept. Nastanak, razvoj i uspon tog koncepta u tijesnoj su vezi sa suvremenim razvojnim trendovima europske obrazovne politike. Odgoj i obrazovanje za poduzetništvo određeno je društvenom i odgojnom vrijednosti poduzetništva, zatim svrstavanjem među temeljne preduvjete za ostvarivanje cjeloživotnog učenja. U pedagogijskoj znanosti uočava se nedostatna teorijska utemeljenost tog koncepta. Jedna od posljedica takvog stanja je vrednovanje odgoja i obrazovanja za poduzetništvo kao pedagogijski irelevantnoga. Poduzetništvo, u odgojno-obrazovnom kontekstu, često se naziva područjem paradoksa zbog obilježja koja neprestano balansiraju na kontinuumu od neoliberalnih do emancipacijskih interpretacija. Cilj ovog rada je konceptualno-teorijskom analizom odgoja i obrazovanja za poduzetništvo, izdvojiti moguće vrijednosne i ciljne prijepore te razmotriti njegovu emancipacijsku i afirmativnu vrijednost u procesu odgoja i obrazovanja. Rezultati provedene analize doprinose razumijevanju kompleksnosti onoga što je odgoj i obrazovanje za poduzetništvo ili što bi mogao postati ako nekritički pristupamo trendovima obrazovne politike.

The aim of this paper is to portray the effects of individual entrepreneurial orientation of the faculty (professors, teaching assistants and researchers) on entrepreneurial outcomes and outputs of Serbian higher education institutions. Particular objective of the paper is to examine and explore how research mobilization, unconventionality, industry collaboration and university policies affect entrepreneurial outcomes – joint research agreements, contractual agreements, consulting activities, establishment of spin-offs and patenting. For this purpose, primary data were collected at Serbian public universities. In total, 552 respondents correctly fulfilled the questionnaire specifically designed to meet the purpose of the study. The results indicate that entrepreneurial orientation plays a statistically significant role in entrepreneurial outcomes. However, entrepreneurial orientation is more important in commercial than non-commercial research outcomes. ; Cilj je ovoga rada prikazati utjecaj individualne poduzetničke orijentacije akademika (profesora, asistenata i istraživača) na poduzetničke ishode srpskih institucija visokoga obrazovanja. Posebna zadaća ovoga rada bila je ispitati i istražiti kako pokretanje istraživanja, nekonvencionalnost, suradnja s industrijom i sveučilišna politika djeluju na rezultate u poduzetništvu – zajedničke istraživačke sporazume, ugovorna istraživanja, aktivnosti savjetovanja, osnivanje tvrtki kćeri (spin-off) i patentiranje. Za tu svrhu sakupljeni su primarni podatci na srpskim državnim sveučilištima. Ukupno je 552 ispitanika točno ispunilo upitnike osmišljene za potrebe ovoga istraživanja. Rezultati pokazuju da poduzetnička orijentacija ima statistički značajnu ulogu u poduzetničkim ishodima te da je poduzetnička orijentacija važnija u komercijalnim nego u nekomercijalnim istraživačkim ishodima.

Ciljevi ovog rada su prikazati modele obrazovanja za poduzetništvo na visokoškolskoj razini u Republici Hrvatskoj s fokusom na metodološki pristup razvoja studentskih poduzeća te stvoriti podlogu za provedbu dubljeg istraživanja studentskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Razvoj i promocija obrazovanja za poduzetništvo jedan je od ključnih ciljeva politika Europske unije dugi niz godina. Obrazovanje za poduzetništvo ima značajnu ulogu u oblikovanju načina razmišljanja mladih, kao i u razvijanju vještina, znanja i kompetencija koji su neophodni za stvaranje poduzetničke kulture. Visoka učilišta kao mjesto susreta znanja i ekspertize s jedne strane, te proaktivnosti, inovacija i ideja s druge strane, predstavljaju glavne nosioce razvoja sustava obrazovanja za poduzetništvo. Kroz nove i kreativne načine poučavanja i učenja, nastavne programe i izvannastavne aktivnosti, izravno utječu na promociju poduzetništva kao odabira karijere. U ovom radu autori analiziraju pristupe u obrazovanju za poduzetništvo na visokim učilištima, s posebnim naglaskom na studentska poduzeća. ; The objectives of this paper are to illustrate the models of entrepreneurship education at the higher education level in the Republic of Croatia with a focus on the methodological approach of the development of student companies and to create the basis for the deeper study of student entrepreneurship in the Republic of Croatia. Promotion and development of education for entrepreneurship have been one of the key objectives of the policies of the European Union for many years. Education for entrepreneurship plays a significant role in shaping young people's mindset as well as developing the skills, knowledge, and competencies necessary to create an entrepreneurial culture. Higher education institutions are the main drivers of the development of education system for entrepreneurship, as a meeting place of knowledge and expertise on the one hand, and proactivity, innovation, and ideas, on the other hand. New and creative methods of teaching and learning, curricula and extracurricular activities directly affect the promotion of entrepreneurship as a career choice. In this paper, the authors analyze the approaches to education for entrepreneurship at higher education institutions with special emphasis on student enterprises.

Postojeća literatura posebnu pažnju pridaje istraživanju motiva i poduzetničke namjere potencijalnih poduzetnika, a posebice istraživanje namjere studenata da započnu biznis nakon završetka studija. Svrha ovog rada je istraživanje utjecaja petnaest motiva i prethodno poduzetničko iskustvo obitelji studenta na namjeru da pokrene biznis. S obzirom na važnost poduzetništva na razvoj države, pogled iz post-konfliktne, tranzicijske zemlje kao što je Bosna i Hercegovina, pruža korisne povratne informacije za stvaratelje politike i produbljuje naše shvaćanje motiva i namjere za pokretanje biznisa. Naše istraživanje podržava postojeće spoznaje u literaturi da odrastanje u obitelji u kojoj su roditelji poduzetnici predstavlja važan prediktor namjere za pokretanje biznisa. Ova životna iskustva iz ranih obiteljskih dana igraju važnu ulogu u oblikovanju vjerovanja, stavova, osobnosti i namjera pojedinaca. Pored toga, naša istraživanja sugeriraju da sljedeći motivi imaju statistički značajan utjecaj na namjeru za pokretanje biznisa: dva motiva koja opisuju neovisnost (prilika da se bude vlastiti gazda i dokazivanje da on/ona to može učiniti), sklonost prihvaćanju rizika, prilika za boljom organizacijom vremena i osiguranje odgovarajuće brige za buduće naraštaje. Neodgovarajući radni uvjeti u privatnim kompanijama kombinirani s visokom stopom nezaposlenosti čine identificirane motive značajnim prediktorima namjere za pokretanje biznisa. Njihova namjera da započnu biznis primarno potječe iz uočene prilike, ali briga o budućim naraštajima i želja za neovisnošću mogu doprinijeti objašnjenju namjere za započinjanje biznisa. Bosna i Hercegovina spada u kolektivistička društva što može objasniti razlog zbog kojega statistički značajan utjecaj ima i mogućnost da se biznis prenese na buduće naraštaje. ; The existing literature pays particular attention to the investigation of motives and start-up intentions of potential entrepreneurs, especially investigating students' intention to start a firm after the completion of studies. The purpose of this paper is to investigate the influence of fifteen motives and entrepreneurship experience of student's family on the intention to start a business. Given the importance of entrepreneurship for the growth of developing countries, this insight from a post-conflict, transitional country such as Bosnia and Herzegovina will provide valuable feedback for policymakers and will deepen our understanding of motives and intention to start a business. Our research supports existing findings that growing up in a family where parents are entrepreneurs represents an important predictor of intention to start a business. These family-related early life experiences play a major role in molding an individual's beliefs, attitudes, personality, and intentions. In addition, our findings suggest that the following motives have statistically significant effects on the intention to start a business: two independence motives (opportunity to be your own boss and proving that you can do it), propensity for risk acceptance, opportunity for better organization of work and private time, and ensuring appropriate care for future generations. In the context of Bosnia- Herzegovina, a possible explanation of our results might be that less attractive working conditions in the private companies combined with high unemployment rates influence the motives of potential entrepreneurs. Their intention to start a business comes from a perceived opportunity, but taking care of future generations and being independent can contribute to the explanation of the intention to start a business. Bosnia-Herzegovina is considered a collectivistic society, which explains why one of the statistically significant motives is an opportunity to pass a business to future generations.

Cilj ovog rada je istražiti povezanost između poduzetničke namjere i namjere da se napusti domovina. Prikupili smo od 245 studenata iz Bosne i Hercegovine podatke o njihovoj namjeri da postanu poduzetnici, namjeri da napuste zemlju i percepciji o različitim izvorima konflikta: međureligijska i međuetnička netrpeljivost, nejednakost spolova, spolna diskriminacija i stav o ekonomskoj situaciji. Kao što je i očekivano, društvene interakcije važan su prediktor namjere po pitanju migracija. Oni sudionici čiji su prijatelji i obitelj migrirali imaju veće šanse da i sami napuste svoju domovinu. Ni jedan izvor konflikta ne utječe na želju pojedinca da migrira. Suprotno našim očekivanjima, poduzetnička namjera ima statistički značajan i pozitivan utjecaj na namjeru da se napusti domovina. Smatramo da pojedinci s visokom razinom poduzetničke namjere imaju također veća očekivanja po pitanju životnih postignuća, a koja je moguće ostvariti u razvijenim zemljama. Ipak, čini se da preferencije za poduzetništvo iz prilike igraju važnu ulogu u smanjenju namjere za emigriranje. Ako pojedinci preferiraju poduzetništvo iz prilike umjesto poduzetništva iz nužde, te preferencije imaju statistički značajan i negativan utjecaj na namjeru za emigriranje. Stvaratelji politike trebali bi kreirati okruženje koje će stimulirati poduzetništvo iz prilike. ; The aim of this study is to explore the relationship between the entrepreneurial intention and the intention to leave the country. We collected data from 245 students in Bosnia and Herzegovina about their intentions to become entrepreneurs, intentions to leave the country, and their perception about different sources of conflict: interreligious and interethnic tolerance, gender inequality, sexual discrimination, and economic situation. As expected, social interactions seem to be an important predictor of the intention to migrate. Those respondents whose friends and family members migrated have higher chances of migrating themselves. None of the conflict sources influence willingness to leave the country either. Contrary to our expectations, the entrepreneurial intention has a statistically significant and positive effect on the intention to leave the country. A possible explanation might be that individuals with higher entrepreneurial intention also have higher expectations regarding life achievements; which might be achieved in developed countries. However, it seems that preference for opportunity-driven entrepreneurship plays an important role in decreasing the intention to migrate. If individuals prefer opportunity-driven instead of necessity entrepreneurship, these preferences have a statistically significant and negative influence on the intention to migrate. A possible explanation for this might be that individuals who can perceive opportunity in the environment, have a higher motivation to stay in the country because their motivation comes from observing and pursuing an opportunity rather than out of necessity. Policymakers should create an environment to stimulate opportunity instead of necessity entrepreneurship.

Danas je kompletno društvo pod snažnim utjecajem globalizacije i zbog toga je zahvaćeno globalnom ekonomskom krizom i usporavanjem privredne aktivnosti. Globalna ekonomska kriza manifestirala se i u Hrvatskoj, zaustavljanjem gospodarskog rasta i značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje te padom bruto društvenog proizvoda. Razvijene poduzetničke kompetencije pojedinca i društva u cjelini, a u uvjetima globalne ekonomske krize predstavlja temeljnu pretpostavku za uspješan rast i razvoj. Upravo sektor malog i srednjeg poduzetništva ima ključnu ulogu u rastu i razvoju gospodarstva sa svrhom konkurentnosti na tržištu zemalja regije i Europske unije. U radu ćemo prikazati da je glavni pokretač razvoja svakog modernog gospodarstva upravo MSP sektor te da se ekonomska kriza može prevladati razvojem i ulaganjem u malo i srednje poduzetništvo. ; Today is an entire society strongly influenced by globalization, and therefore affected by the global economic crisis and a slowdown in economic activity. The global economic crisis has manifested itself also in Croatia, stopping economic growth and a significant reduction in production and consumption, and the drop in gross domestic product. Developed entrepreneurial competencies of individuals and society as a whole, and in light of the global economic crisis is a fundamental precondition for the successful growth and development. The sector of Small and Medium Entrepreneurship play a key role in the growth and development of the economy, with the purpose of market competitiveness, the region and the European Union. In this paper we show that the main engine of growth of any modern economy's SME sector, and that the economic crisis can be overcome development and investment in the Small and Medium Entrepreneurship.

U ovom radu istraživali su se izazovi poslovanja malih i srednjih poduzeća, s ciljem suočavanja s istima te time boljom prilagodbom na njih. Kako danas postoje brojne mogućnosti, postoje i barijere koje otežavaju normalni poslovni proces. Prilikom izrade rada, zaključeno je kako mala i srednja poduzeća imaju brojne izazove, od kojih se najviše izdvajaju administrativni i financijski. Administrativni, kao glavni izazov, moguće je riješiti pojednostavljivanjem propisa, eliminiranjem nepotrebnih uredbi te naporom europske unije i usklađivanjem sa zemljama članicama. Financijski, pak, bi se riješio boljim educiranjem o postojećim načinima financiranja te nižim kamatnim stopama na zaduživanje. ; In this thesis numerous business challenges of small and medium enterprises were analysed with the purpose of dealing with them and consequently adjust to them. Although today numerous possibilities exist, there are also barriers that make normal business process more difficult. As a result of the research for this thesis, the conclusion was drawn that SMEs have a number of challenges, of which administrative and financial challenges arose as the most conspicuous. The administrative challenges, being the main ones, can be solved by easing the regulations and eliminating the unnecessary ones, with the effort from the European Union and the harmonization of member states. Financial one, on the other side, can be solved through better education and lower interest rates.

The fact that universities have become complex organisations characterised by multiple missions including teaching, research, and entrepreneurship agenda served as a starting point for this enquiry. This study strives to offer a deeper insight into the views of the academics pertaining to the creation of an entrepreneurial university ideal within the context of a research university. The underlying complexities in achieving this mission were extracted from a series of semi-structured interviews conducted among academicians spanning the diverse disciplines within the university. The findings revealed a vast array of definitions given to the concept of an entrepreneurial university that ranges from the soft spectrum to the hard spectrum of entrepreneurial activities. This study adds value to the existing literature through the identification of dilemmas surrounding the creation of the entrepreneurial university that encompass challenges related to the academic resistance, internal factors and social capital issues. It is concluded that the right balancing between teaching, research and entrepreneurship is crucial to ensure that learning institutions do not digress from their core functions. Effective links between university, industry and government could assist to fast-track the transition from the traditional university to the entrepreneurial university concept. ; Činjenica da su sveučilišta postala kompleksne organizacije koje provode raznovrsne i višestruke aktivnosti poput predavanja, istraživanja i poduzetničkih aktivnosti, služila je kao polazište ovog istraživanja. Cilj mu je omogućiti dublji uvid u stajališta akademika vezano uz stvaranje idealnog poduzetničkog sveučilišta u kontekstu istraživačkog sveučilišta. Temeljna kompleksna pitanja bitna za postizanje ovoga cilja dobivena su polustrukturiranim intervjuom provedenim s akademicima iz različitih sveučilišnih disciplina. Rezultati su pokazali širok raspon definicija poduzetničkog sveučilišta koje variraju od mekog do tvrdog spektra poduzetničkih aktivnosti. Ovo istraživanje daje dodatnu vrijednost postojećoj literaturi prepoznavanjem dilema koje postoje oko stvaranja poduzetničkog sveučilišta, a koje obuhvaćaju i izazove povezane s akademskim otporom, unutarnjim faktorima i pitanjima društvenog kapitala. Zaključak je da je pravilan omjer poučavanja, istraživanja i poduzetništva neophodan da bi se osiguralo da obrazovne institucije ne odstupaju od svojih temeljnih funkcija. Učinkovite veze između sveučilišta, industrije i vlade mogle bi pomoći brzoj tranziciji iz tradicionalnog sveučilišta u poduzetničko sveučilište.

Ovaj rad nastao je kao odgovor na potrebu da se identificiraju čimbenici koji utječu na stavove studenata o pokretanju startupa u periodu od 2019. – 2020. godine, tijekom izbijanja bolesti COVID-19. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2.141 studenta na dvanaest sveučilišta u Ho Chi Minh Cityju. Ovim istraživanjem otkriva se što potiče studente na proučavanje i oblikovanje start-up ideja za pokretanje novog posla. Pritom je utjecaj okoline od presudne važnosti za samopouzdanje studenata i njihov pozitivan stav prema poduzetništvu da bi potakli studentsku želju za realizaciju start-up poslovanja. Ovo je istraživanje pokazalo da kako opće i radno okruženje tako i pozitivni i negativni stavovi izravno i neizravno utječu na namjeru studenata za osnivanjem startup-tvrtki. Rezultati ukazuju na potrebu da vlada i sveučilišta posvete više pozornosti na čimbenike okruženja budući da izravno utječu na mogućnosti i pružanje potpore namjeri studenata za osnivanjem start-up biznisa. ; This paper has been written in response to the need to identify the factors of environment affecting students' attitudes on startups intention within the period 2019-2020, at the time of the COVID-19 breakout. For this purpose, the research was conducted on the sample of 2,141 students in twelve universities in Ho Chi Minh City. This research finds out what motivates students to learn, shape start-up ideas as to start a new business, and how an environment approach affects students' startup intention as to gain confidence and positive feelings about the entrepreneurship. This study shows that both general and task environment, as well as positive and negative attitudes directly and indirectly affected students' startup intention. The implication of the findings of this study suggests that the government and universities should pay more attention to environment factors because of its providing opportunities and support to students' startup intention.

U Europskoj Uniji uvidjeli su kako je poticanje poduzetnosti, inovativnosti i kreativnosti cje¬lokupnog stanovništva ključni faktor povećanja gospodarske konkurentnosti s ostatkom svijeta. Ključni dio sveukupne strategije održivog rasta i razvoja Europske Unije nazvane "Europa 2020", sadrži akcijski plan čiji cilj je oslobađanje poduzetničkog potencijala i ukla¬njanje postojećih prepreka razvoju poduzetništva i osnaživanje poduzetničke kulture Euro¬pe. Cjeloživotno učenje podrazumijeva unapređivanje znanja i vještine unutar naše osobne, društvene i poslovne perspektive. Poduzetništvo je jedna od ključnih kompetencija cjeloži¬votnog učenja koju je potrebno sustavno razvijati i kroz osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. S obzirom da pedagogija kao znanost podrazumijeva skup znanja o metodama, sredstvima i principima odgoja i obrazovanja, ona treba uključiti poduzetnički aspekt pedagogije i de¬finira je, po mogućnosti, kao zasebnu disciplinu koja bi se bavila primjenom odgojno-obra¬zovnih metoda usmjerene razvijanju poduzetničkog duha od najranijeg uzrasta: "Poduzet¬nička pedagogija trebala bi biti znanstvena disciplina/grana unutar područja pedagogijske znanosti koja bi se bavila istraživanjem i implementacijom didaktičko-metodičkih modela u odgojno-obrazovne procese. Nacionalna strategija obrazovnog sustava Srbije prepoznala je poduzetništvo kao jednu od ključnih kompetencija cjeloživotnog učenja. Kroz različite projektne aktivnosti koje se odnose na razvoj vještina i unapređivanja znanja učenika pre¬poznat je značaj neophodne sustavne implementacije poduzetništva u školske programe na svim obrazovnim nivoima. Sustavno uključivanje poduzetničke kompetencije učenika osnovnih škola u školske kurikulume važan je faktor njegove implementacije. U Europskom projektu: "Poduzetnička pedagogija – poduzetna djeca" istražujemo mogući pristup k rea¬lizaciji ovog izazova. ; Encouraging entrepreneurship, innovation, and creativity of the entire population have come to be seen, in the European Union, as a key factor in boosting economic competi¬tiveness with the rest of the world. The key part of the overall strategy for sustainable growth and development of the European Union called ''Europe 2020'', contains an action plan which aims to release the entrepreneurial potential and removal of existing obstac¬les to the development of the entrepreneurial culture in Europe. Lifelong learning implies improving the knowledge and skills within our personal, social, and business perspective. Entrepreneurship is one of the key competences of lifelong learning that needs to be sys¬tematically developed through primary school education. Given that pedagogy as a scien¬ce implies knowledge about methods, means, and principles of education and training, it should include the entrepreneurial aspect of pedagogy and defines it, preferably, as a separate discipline which would deal with the application of educational methods that aim to develop the entrepreneurial spirit from an early age: ''Entrepreneurial pedagogy should be a scientific discipline/branch within the field of pedagogical science which would research and implement didactic-methodical models into educational processes. National strategy of educational system in Serbia has recognized entrepreneurship as one of the key competences of lifelong learning. It has been recognized, through various project activities related to the development of skills and advancing knowledge of students, the importance of essential systematic implementation of entrepreneurship into curricula at all educatio¬nal levels. The systematic inclusion of entrepreneurial competence of elementary school students into school curricula is an essential factor of its implementation. In the European project ''Entrepreneurial pedagogy - entrepreneurial children'' a possible approach towar¬ds the realization of this challenge is being researched.

Nacionalno gospodarstvo svoj razvoj zasniva na uspješnosti poduzetništva. U tu uspješnost utkano je sve iskustvo nacije kao i sposobnost materijalizacije raspoloživih resursa te njena efikasnost, kroz proizvod ili uslugu realiziranu na tržištu. Usvojenost poduzetničke kompetencije glavni je indikator, ali i ograničavajući faktor povećanja uspješnosti postojećih gospodarskih subjekata kao i stvaranja novih iz poslovne prilike te ukupne nacionalne gospodarske efikasnosti. Ljudski potencijali cijele društvene zajednice na odgovarajući način participiraju u stvaranju nacionalnog gospodarskog rezultata. Upravo zato je nužno sustavno stvoriti uvjete za razvoj poduzetnosti svakog pojedinca kroz sustav cjeloživotnog učenja i to već od najranije životne dobi. Strategija učenja za poduzetništvo daje sustavna rješenja i definira nositelje i sunositelje provedbenih Mjera iz Akcijskog plana. Nacionalna koordinacija E4E - obrazovanja za poduzetništvo kao međuresorno tijelo Vlade Republike Hrvatske je zaduženo za provedbu i implementaciju Strategije i Akcijskog plana. ; The development of national economy is based on the success of entrepreneurship. The overall national experience as well as the ability to materialize available resources and its efficiency, in the form of market products or services, is mirrored in that success. The level of entrepreneurial competence is the main indicator but also the limiting factor in the increase of the success of existing and the creation of new businesses from business opportunities, and also in the overall national economic efficiency. Human resources of the entire community participate adequately in the creation of national economic results. Therefore it is necessary to start at an early age with systematic creation of conditions for the development of individual entrepreneurial competence through a system of lifelong education. National Coordination E4E - Education for Entrepreneurship, as the Interdepartmental Working Body of the Government of the Republic of Croatia, is responsible for enforcing and implementing the Strategy and the Action Plan.

Tradicionalne i osnovne misije sveučilišta, nastava i istraživanje sve se više proširuju. Treća misija sveučilišta je višedimenzionalan koncept koji poprima široke razmjere na svjetskom nivou. Kao cilj rada postavlja se proučavanje osnovnih sličnosti i razlika u pristupima trećoj misiji sveučilišta kada je riječ o američkim u odnosu na europska sveučilišta. Kao polazna osnova za usporedbu uzima se činjenica da treća misija sveučilišta svoje porijeklo ima na američkom kontinentu dok se nastanak sveučilišta vezuje za Europu. Cilj rada je konkretiziran na sljedeće zadatke: ispitati utjecaj globalnih obrazovnih politika na pristupe trećoj misiji sveučilišta; ispitati razlike u načinu funkcioniranja europskih u odnosu na američka sveučilišta; objasniti obrazovne implikacije provedbe treće misije na europskim sveučilištima. Kao zaključak rada ističe se da je neophodno razumijevanje globalnih društveno-ekonomskih utjecaja na proces visokog obrazovanja kako bi se sveobuhvatnije pristupilo obrazovnim reformama i načinima njihovog sprovođenja. Također, s obzirom na sudjelovanje sve brojnijih interesnih grupa u okviru realizacije treće misije sveučilišta, neminovno je razvijanje stavova o vrijednostima i načelima treće misije kod svih onih koji su uključeni u proces visokog obrazovanja. ; The traditional and basic missions of the university, teaching and research are expanding. Terminology on the third mission of the university is gaining wide scope at the global level. The aim of this paper is to study basic similarities and differences in approach to the third mission of the university by comparing American to European universities. The starting point for comparing these approaches is the fact that the third mission of the university has its origins in the American continent, while the creation of the university is linked to Europe. The aim of this paper is to specify the following tasks: to examine the impact of global education policies on approaches to the third mission of the university; to examine the differences in ...