Suvremeni gospodarski razvitak podrazumijeva posebnu pozornost na promicanje poduzetništva i osiguravanje snažnih potpora u skladu s potrebama malih i srednjih poduzeća. U Europskoj uniji sektor mikro, malih i srednjih poduzeća čini 98 % ukupnog broja poduzeća te predstavlja ključni generator novog zapošljavanja, gospodarskog rasta, inovacija i socijalne integracije. Stoga je Europska unija kreirala niz strateških dokumenata i instrumenata kojima se pojednostavljuje administrativni i regulatorni okvir osnivanja i poslovanja navedenih poduzeća, podupire njihov razvitak te osiguravaju neophodni izvori financiranja. Podaci EU-a ukazuju kako su upravo nedostatak financiranja i složeni administrativni postupci najveće prepreke novom poduzetništvu u Europi. S jedne strane, Europska unija podupire poduzetnike različitim programmeima u okviru kojih se financiranje osigurava u suradnji s lokalnim financijskim institucijama koje ulažu dodatna (vlastita) financijska sredstva te tako uvećavaju ukupno raspoložive iznose potpora. S druge pak strane, potpore se osiguravaju i iz proračunskih sredstava EU-a koja se preraspoređuju svakoj državi članici višegodišnjim financijskim okvirom, pomoću kojeg se ostvaruju zajednički strateški ciljevi na europskoj razini. Stoga je osnovni cilj rada dati prikaz temeljnog okvira i mogućnosti financiranja poduzetničke djelatnosti u Europskoj uniji, s posebnim osvrtom na izvore financiranja iz EU fondova koji su dostupni poduzetnicima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Analiza i pregled raspoloživih sredstava iz europskih fondova ukazat će na značajne iznose financiranja namijenjene poticanju poduzetništva, stvaranju novih radnih mjesta, razvoju poslovne konkurentnosti i ekonomskom rastu. ; Modern economic development implies special attention to promoting entrepreneurship and providing strong support according to the needs of small and medium-sized enterprises. In the European Union, the sector of micro, small and medium-sized enterprises makes 98% of the total number of enterprises and it represents a key generator of new employment, economic growth, innovation and social integration. Therefore, the European Union has created a number of strategic documents and instruments that simplify the administrative and regulatory framework for the establishment and operations of these enterprises, supports their development and provides the necessary sources of financing. The EU data show that the deficit of financing and complex administrative procedures are the biggest obstacles for new entrepreneurship in Europe. On the one hand, the European Union supports entrepreneurs through various programmes within which funding is provided in cooperation with local financial institutions that invest additional (private) financial resources and thus increase the total available amount of support. On the other hand, support is provided from the EU funds that are allocated to each member state through the multiannual financial framework by which common strategic goals are to be attained at the European level. Therefore, the main objective of the paper is to present basic framework and the possibilities of financing entrepreneurship activities in the European Union, with special attention given to financing sources from EU funds that are available to entrepreneurs in Republic of Croatia in the period from 2014 to 2020. Analysis and review of the available financing from the EU funds will indicate significant amounts of funding intended for supporting the entrepreneurship, creating new jobs, developing business competitiveness and economic growth.
Europska unija je supranacionalna zajednica 27 država čiju zakonodavnu vlast u EU čine Europski parlament kao predstavnik svih građana Unije, Vijeće EU poznato kao i Vijeće ministara te Europska komisija koja je predstavnik europskih interesa. Fondovi Europske unije su glavni razvojni instrumenti za države članice, ali i kandidatkinje za članstvo u Uniji. Države članice koriste Europske strukturne i investicijske fondove (ESI), a kandidatkinje koriste instrument pretpristupne pomoći IPA. Republika Hrvatska je korisnik sredstava Unije od 1995. kada je postala korisnicom programa PHARE dok je od 2004. kao kandidatkinja za pristup korisnica IPA programa. Članica Unije je od 2013. godine od kada koristi ESI fondove. Članice i kandidatkinje definiraju operativne programe prema svojim potrebama te se kroz njih financiraju brojni razvojni projekti odnosno iskorištavaju se sredstva fondova. U Gradu Vodice tijekom godina iskorišteno je više od 100 milijuna kuna iz ESI fondova i IPA programa gdje je Grad Vodice bio nositelj projekta ili jedan od projektnih partnera. Sredstva su omogućila razvoj turizma koji je glavna gospodarska grana Grada, ali i život građana kroz veću zaposlenost, socijalnu uključenost, bolju infrastukturu. Osim navedenih pozitivnih aspekata korištenja sredstava postoji i negativni aspekt korištenja sredstava, a to su komplicirani i administrativno zahtjevni postupci prijave. EU pomoć članicama i kandidatkinjama za članstvo osim kroz IPA program i ESI fondove pomoć pruža i kroz fond solidarnosti, ali i brojne mehanizme pomoći primjerice InvestEU i dr. koji tijekom krize uzrokovane pandemijom COVID-19 virusa proširuju svoja područja djelovanja. ; The European Union is a supranational community of 27 countries whose legislative power in the EU consists of the European Parliament as the representative of all citizens of the Union, the EU Council known as the Council of Ministers and the European Commission representing European interests. European Union funds are the main development instruments for member states, but also candidates for membership in the Union. Member States use the European Structural and Investment Funds (ESI), and candidate countries use the IPA Instrument for Pre-Accession Assistance. The Republic of Croatia has been a beneficiary of Union funds since 1995, when it became a beneficiary of the PHARE program. Since 2004 it has been a candidate for accession and a beneficiary of the IPA program. The Republic of Croatia has been a member of the Union since 2013, since when she has been using ESI funds. Members and candidates define operational programs according to their needs and through them numerous development projects are financed. Over the years, the City of Vodice has used more than 100 million kuna from ESI funds and IPA programs where the City was the project holder or one of the project partners. The funds enabled the development of tourism, which is the main economic branch of the City, but also the life of citizens through higher employment, social inclusion, better infrastructure. In addition to the above positive aspects of the use of funds, there is also a negative aspect of the use of funds, which are complicated and administratively demanding application procedures. In addition to the IPA program and ESI funds, the Union also provides assistance to members and candidates for membership through the Solidarity Fund, but also through numerous assistance mechanisms, such as InvestEU and others, which are expanding their areas of action during the crisis caused by the COVID-19 virus pandemic.
Europska unija je supranacionalna zajednica 27 država čiju zakonodavnu vlast u EU čine Europski parlament kao predstavnik svih građana Unije, Vijeće EU poznato kao i Vijeće ministara te Europska komisija koja je predstavnik europskih interesa. Fondovi Europske unije su glavni razvojni instrumenti za države članice, ali i kandidatkinje za članstvo u Uniji. Države članice koriste Europske strukturne i investicijske fondove (ESI), a kandidatkinje koriste instrument pretpristupne pomoći IPA. Republika Hrvatska je korisnik sredstava Unije od 1995. kada je postala korisnicom programa PHARE dok je od 2004. kao kandidatkinja za pristup korisnica IPA programa. Članica Unije je od 2013. godine od kada koristi ESI fondove. Članice i kandidatkinje definiraju operativne programe prema svojim potrebama te se kroz njih financiraju brojni razvojni projekti odnosno iskorištavaju se sredstva fondova. U Gradu Vodice tijekom godina iskorišteno je više od 100 milijuna kuna iz ESI fondova i IPA programa gdje je Grad Vodice bio nositelj projekta ili jedan od projektnih partnera. Sredstva su omogućila razvoj turizma koji je glavna gospodarska grana Grada, ali i život građana kroz veću zaposlenost, socijalnu uključenost, bolju infrastukturu. Osim navedenih pozitivnih aspekata korištenja sredstava postoji i negativni aspekt korištenja sredstava, a to su komplicirani i administrativno zahtjevni postupci prijave. EU pomoć članicama i kandidatkinjama za članstvo osim kroz IPA program i ESI fondove pomoć pruža i kroz fond solidarnosti, ali i brojne mehanizme pomoći primjerice InvestEU i dr. koji tijekom krize uzrokovane pandemijom COVID-19 virusa proširuju svoja područja djelovanja. ; The European Union is a supranational community of 27 countries whose legislative power in the EU consists of the European Parliament as the representative of all citizens of the Union, the EU Council known as the Council of Ministers and the European Commission representing European interests. European Union funds are the main development instruments for ...
U ovom doktorskom radu analizira se utjecaj instrumenata kohezijske politike na regionalni razvoj novih zemalja članica Europske unije. Istraživanje se sastojalo od teorijske i empirijske analize. Teorijski dio rada obuhvaća analizu apsorpcije i mogućnosti novih zemalja članica u korištenju financijskih instrumenata kohezijske politike. Analizirajući apsorpciju sredstava iz instrumenata kohezijske politike, nove zemlje članice (EU-13) sporije apsorbiraju sredstva u odnosu na starije zemlje članice (EU-15). Prema literaturi najistaknutiji faktor u uspješnoj apsorpciji EU fondova institucionalni je sustav zemlje članice. Sukladno tomu ključ za uspješno korištenje EU fondova jest jačanje ljudskih resursa i potpornih institucija. Empirijski dio rada obuhvaća dvije analize panel-podataka. Prva analiza usmjerena je na utvrđivanje utjecaja isplaćenih sredstava iz ESI fondova na razvoj NUTS 2 regija novih zemalja članica mjereno kao BDP po stanovniku. U panel analizi su se uzeli pokazatelji za 57 NUTS 2 regija novih zemalja članica u razdoblju od 2008. do 2016. godine. Nakon provedene statičke i dinamičke panel-analize zaključilo se da su isplaćena sredstva iz ESI fondova ostvarila pozitivan, ali malen utjecaj na BDP po stanovniku. Druga empirijska analiza utvrđuje utjecaj ugovorenih sredstava iz ESI fondova na razvoj NUTS 3 regija Republike Hrvatske u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Temeljem provedene statičke analize panel-podataka zaključilo se da ugovorena sredstva imaju malen, ali pozitivan utjecaj na BDP po stanovniku NUTS 3 regija odnosno županija u Republici Hrvatskoj. Najvažniji poučak ovog istraživanja jest da se ne smije oslanjati na instrumente kohezijske politike kao jedine izvore investicija i pokretače razvoja. Oni jesu kvalitetan temelj za rast i razvoj regija novih zemalja članica, ali sami neće dovesti do regionalne konvergencije niti unutar Hrvatske niti unutar Europske unije. ; This doctoral thesis analyses the impact of cohesion policy instruments on the regional development of the new Member States of the European Union. The research consisted of theoretical and empirical analysis. The theoretical part of the doctoral thesis includes absorption analysis and opportunities of new European Union states in the usage of financial instruments of cohesion policy. Analysing fund absorption from cohesion policy instruments, the new EU member states (EU13) are more slowly absorbing resources in comparison with the older EU member states (EU15). According to the literature, the foremost factor in successful adsorption is the institutional system of the Member State, following that the key to the successful usage of EU funds is strengthening of the human resources and supporting institutions. The empirical part of the doctoral thesis includes two-panel data analysis. The first analysis is directed to the determination of disbursement impact from ESI funds on the development of the NUTS 2 regions of the new Member States on GDP per capita. Indicators for 57 NUTS2 regions of the new Member State in the period from 2008. to 2016. were taken into the panel. After conducting statistical and dynamic panel analysis, it was concluded that disbursed funds, from ESI funds, had a small positive impact on GDP per capita. The second empirical analysis determines the impact of contracted funds, from ESI funds, on the development of NUTS 3 regions of the Republic of Croatia in the period from 2013. – 2017. Based on the conducted statistical analysis of panel data, it was concluded that contracted funds have a small impact, but a positive impact on GDP per capita of NUTS 3 regions or counties in the Republic of Croatia. The most important lesson of this doctoral thesis is that it must not rely only on cohesion policy instruments as the only sources of investment and drivers of development. They can be used as a quality basis for the growth and development of the regions of the new Member States, but only cohesion policy instruments will not lead to regional convergence nor in Croatia or within European Union.
U ovom doktorskom radu analizira se utjecaj instrumenata kohezijske politike na regionalni razvoj novih zemalja članica Europske unije. Istraživanje se sastojalo od teorijske i empirijske analize. Teorijski dio rada obuhvaća analizu apsorpcije i mogućnosti novih zemalja članica u korištenju financijskih instrumenata kohezijske politike. Analizirajući apsorpciju sredstava iz instrumenata kohezijske politike, nove zemlje članice (EU-13) sporije apsorbiraju sredstva u odnosu na starije zemlje članice (EU-15). Prema literaturi najistaknutiji faktor u uspješnoj apsorpciji EU fondova institucionalni je sustav zemlje članice. Sukladno tomu ključ za uspješno korištenje EU fondova jest jačanje ljudskih resursa i potpornih institucija. Empirijski dio rada obuhvaća dvije analize panel-podataka. Prva analiza usmjerena je na utvrđivanje utjecaja isplaćenih sredstava iz ESI fondova na razvoj NUTS 2 regija novih zemalja članica mjereno kao BDP po stanovniku. U panel analizi su se uzeli pokazatelji za 57 NUTS 2 regija novih zemalja članica u razdoblju od 2008. do 2016. godine. Nakon provedene statičke i dinamičke panel-analize zaključilo se da su isplaćena sredstva iz ESI fondova ostvarila pozitivan, ali malen utjecaj na BDP po stanovniku. Druga empirijska analiza utvrđuje utjecaj ugovorenih sredstava iz ESI fondova na razvoj NUTS 3 regija Republike Hrvatske u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Temeljem provedene statičke analize panel-podataka zaključilo se da ugovorena sredstva imaju malen, ali pozitivan utjecaj na BDP po stanovniku NUTS 3 regija odnosno županija u Republici Hrvatskoj. Najvažniji poučak ovog istraživanja jest da se ne smije oslanjati na instrumente kohezijske politike kao jedine izvore investicija i pokretače razvoja. Oni jesu kvalitetan temelj za rast i razvoj regija novih zemalja članica, ali sami neće dovesti do regionalne konvergencije niti unutar Hrvatske niti unutar Europske unije. ; This doctoral thesis analyses the impact of cohesion policy instruments on the regional development of the new Member States of the European Union. The research consisted of theoretical and empirical analysis. The theoretical part of the doctoral thesis includes absorption analysis and opportunities of new European Union states in the usage of financial instruments of cohesion policy. Analysing fund absorption from cohesion policy instruments, the new EU member states (EU13) are more slowly absorbing resources in comparison with the older EU member states (EU15). According to the literature, the foremost factor in successful adsorption is the institutional system of the Member State, following that the key to the successful usage of EU funds is strengthening of the human resources and supporting institutions. The empirical part of the doctoral thesis includes two-panel data analysis. The first analysis is directed to the determination of disbursement impact from ESI funds on the development of the NUTS 2 regions of the new Member States on GDP per capita. Indicators for 57 NUTS2 regions of the new Member State in the period from 2008. to 2016. were taken into the panel. After conducting statistical and dynamic panel analysis, it was concluded that disbursed funds, from ESI funds, had a small positive impact on GDP per capita. The second empirical analysis determines the impact of contracted funds, from ESI funds, on the development of NUTS 3 regions of the Republic of Croatia in the period from 2013. – 2017. Based on the conducted statistical analysis of panel data, it was concluded that contracted funds have a small impact, but a positive impact on GDP per capita of NUTS 3 regions or counties in the Republic of Croatia. The most important lesson of this doctoral thesis is that it must not rely only on cohesion policy instruments as the only sources of investment and drivers of development. They can be used as a quality basis for the growth and development of the regions of the new Member States, but only cohesion policy instruments will not lead to regional convergence nor in Croatia or within European Union.
IPARD je pretpristupni program koji je proveden u Republici Hrvatskoj u fazi pristupanja Europskoj uniji. Glavni ciljevi ovog programa su pružiti pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine Europske unije kao i priprema za korištenje budućih sredstava Europske unije. Budući da su pretpristupna sredstva iz IPARD programa omogućila ulaganje u modernizaciju tvornica za preradu ribe, ovim radom se analizirao utjecaj korištenih sredstava na a) poslovnu uspješnost i b) poslovnu (organizacijsku) sposobnost IPARD korisnika iz riboprerađivačke industrije. Istraživanje je provedeno korištenjem ne-eksperimentalne metode te je podijeljeno je na dva dijela: (1) analiza skupa indikatora poslovne uspješnosti tvrtki iz uzorka (korisnici koji su primili pretpristupna EU sredstva) i (2) analiza pomoću upitnika kojim se ispitivao utjecaj spomenutih sredstava na poboljšanje poslovne (organizacijske) sposobnosti. Istraživanje je pokazalo da se indikatori profitabilnosti kod većine korisnika nisu povećali dvije godine nakon primljenih sredstava. Ipak, očekuje se da će poboljšani tehnički i tehnološki uvjeti tvrtki pomoći u povećanju konkurentnosti njihovih proizvoda u budućnosti. Kada se govori o utjecaju na poslovnu sposobnost, vidljivo je da je došlo do poboljšanja menadžerskih sposobnosti u smislu stjecanja i razvoja novih vještina vezanih za pripremu i provedbu projekata, investicijskog planiranja kao i jačanja spremnosti na korištenje sličnih financijskih sredstava u budućnosti. ; IPARD is a pre-accession Programme that was implemented in the Republic of Croatia in the pre-accession period. Its main objectives were to assist candidate countries and potential candidate countries in their harmonization and implementation of the EU acquis, as well as preparation for utilization of the future EU funds. Given that IPARD pre-funding resources of the European Union enabled the financing of the modernization of the production plants of the fish processing industry, this paper analyzed the impact of the used funds on the a) business performance and b) business (organizational) capacity of IPARD users from the fish processing industry. The research was conducted in a non-experimental way divided into two parts: (1) an analysis of a set of indicators of business performance of companies from the sample (users of pre-accession EU funds) and (2) through a survey that examined the impact of using these resources on improving business (organizational) capacity. The results show that the profitability indicators of most users were not increased two years after the funds were received. But it is expected that the improved technical and technological conditions will help businesses in the future to increase the competitiveness of their products. When it comes to the results of the impact on business ability, it is evident that management has improved its capacities in terms of acquiring and developing the skills of preparing and running projects, investment planning or strengthening the willingness to use similar means in the future.
Način funkcioniranja i prilagodba nacionalnog sustava upravljanja i provedbe instrumenata kohezijske (u nastavku: regionalne) politike Europske unije (u nastavku: EU) te, posljedično, učinkovitost toga sustava, ima presudan utjecaj na dinamiku i svrsishodnost povlačenja sredstava fondova regionalne politike EU. Uzimajući u obzir aktualnost te teme uslijed završetka proračunskog razdoblja EU, 2014. - 2020. i perspektivu novog proračunskog razdoblja EU (2021. - 2027.), doktorska disertacija izdiže se iznad vremenskih ograničenja proračunskih razdoblja jer analizira problematiku korištenja sredstava regionalne politike EU u kontekstu znanstvenog doprinosa predlaganju modela institucionalnog okruženja sustava upravljanja instrumentima (fondovima) regionalne politike EU u Hrvatskoj. U tom kontekstu, jedan od najvećih problema i izazova je činjenica da je Hrvatska zadnja država koja je postala članica EU te istovremeno i jedina koja koristi fondove regionalne politike EU samo jednu proračunsku perspektivu. Stoga je i dodatni izazov prikupiti dostatne empirijske i ekonometrijske spoznaje o funkcioniranju sustava upravljanja fondovima regionalne politike u odabranim državama EU, a da bi zaključci bili primjenjivi na Hrvatsku. Posebna pozornost posvećena je prikazu sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u državama sličnih usporednih karakteristika kao i Hrvatska, putem empirijskih spoznaja i zakonitosti, suvremenih pristupa i teorija koje pridonose rješavanju aktualnih, kompleksnih, teorijskih i praktičnih problema, a koji do sada nisu dovoljno istraženi niti prisutni u nacionalnom istraživačkom području. Rezultati organizacijske analize te analize učinkovitosti sustava upravljanja fondovima EU u odabranim državama u fokusu je istraživanja provedenog u okviru ove doktorske disertacije. Znanstveno istraživanje temelj je za davanje smjernica pri definiranju optimalnog modela sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u Hrvatskoj koji, do trenutka izrade doktorske disertacije, zbog svoje nedovoljne učinkovitosti, kompleksnosti sustava donošenja odluka i svojevrsne "isprepletenosti" institucija u procesu pripreme i implementacije, negativno utječe na maksimiziranje iskorištavanja sredstava fondova regionalne politike EU. Kako bi se iz postojećih sustava upravljanja odabranih država EU empirijski mogli utvrditi ključni institucionalni čimbenici apsorpcije fondova EU, uzimaju se u obzir postojeći sustavi upravljanja. Znanstvenim istraživanjem i komparativnom analizom sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u devet država središnje i istočne Europe te iskustvima funkcioniranja hrvatskog sustava, nastoji se formulirati optimalni okvir nacionalnog sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU koji bi mogao omogućiti donošenje kvalitetnijih strateških odluka izvršnoj vlasti kako bi se isti, u što je moguće većoj mjeri, odrazio na gospodarski rast putem učinkovitosti korištenja sredstava fondova regionalne politike EU. Rezultati provedene ekonometrijske analize doprinose zaključcima koji potvrđuju da su primljene bespovratne pomoći EU dovele do povećanja gospodarskog razvoja država EU. Međutim, sama alokacija sredstava pomoći nije nužno dovela do povećanja kvalitete institucionalnog okvira te konkurentnosti analiziranih zemalja. Stoga se potvrđuje važnost uspostavljanja institucionalnog okvira upravljanja fondovima EU koji, ne samo da će dovesti do povećanja apsorpcije fondova EU, nego će unaprijediti opću djelotvornost javnog sektora te konkurentnost države. Stoga je, temeljem sustavnog i sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji, predložen i argumentiran model institucionalnog sustava za upravljanje i provedbu instrumenata (fondova) regionalne politike EU u Hrvatskoj, a primjenjiv je u kratkom i dugom roku. ; The national system of management and implementation of the European Union (hereinafter: EU) cohesion (hereinafter: regional) policy, its manner of functioning, its adjustment and, consequently, the effectiveness of this system, has a decisive influence on the dynamics and expediency of drawing from EU regional policy funds. Considering the relevance of this topic due to the end of the European budgetary period 2014-2020, and the perspective of the new budgetary period (2021-2027), this doctoral thesis rises above the time limits of budget periods because it analyses the use of EU regional policy funds in the context of scientific contribution to a draft model of the institutional framework for managing EU regional policy instruments (funds) in Croatia. In this context, one of the biggest problems and challenges is the fact that Croatia was the last to become an EU member country and at the same time the only one that uses EU regional policy funds for only one budgetary period. Therefore, it is an additional challenge to gather enough empirical and econometric knowledge about the functioning of the EU regional policy funds management system in selected EU countries, for the conclusions to apply to Croatia. Special attention was paid to the presentation of the EU regional policy funds management systems in countries with similar characteristics comparative to Croatia, through empirical knowledge and laws, modern approaches and theories that contribute to solving current, complex, theoretical and practical problems, which have not been sufficiently researched or present in the national research area. The results of the organizational and efficiency analyses of the EU funds management system in selected countries are the focus of the research conducted within this doctoral thesis. Scientific research served as the basis for providing guidelines for defining the optimal model of the EU regional policy funds management system in Croatia, which, by the time of this analysis, due to its low efficiency, the complexity of the decision-making system and a kind of "intertwining" of institutions in the process of preparation and implementation, has failed to maximize the utilization of EU regional policy funds. To be able to empirically determine the key institutional factors for the EU funds absorption from the existing management systems of selected EU countries, the existing management systems are considered. Through scientific research and comparative analysis of the EU regional funds management system in nine Central and Eastern European countries, along with the experiences of the Croatian system, this paper aims to determine an optimal framework for a national EU regional policy fund management system that would enable the executive power to adopt better strategic decisions. The abovementioned framework should, to the greatest extent possible, stimulate economic growth through the efficient use of EU regional policy funds. The results of the conducted econometric analysis contribute to the conclusions confirming that the received EU grants have led to an increase in the economic development of EU countries. However, the allocation of funds alone did not necessarily lead to an increase in the quality of the institutional environment and the competitiveness of the countries analysed. Furthermore, it is confirmed that an institutional framework for the management of EU funds should be established, which will not only increase the absorption of EU funds but will also improve the overall efficiency of the public sector and the competitiveness of the state. Therefore, this doctoral thesis, based on systematic and comprehensive scientific research, proposes and asserts a model of an institutional system for management and implementation of instruments (funds) of EU regional policy in Croatia that is applicable in the short and long term.
Način funkcioniranja i prilagodba nacionalnog sustava upravljanja i provedbe instrumenata kohezijske (u nastavku: regionalne) politike Europske unije (u nastavku: EU) te, posljedično, učinkovitost toga sustava, ima presudan utjecaj na dinamiku i svrsishodnost povlačenja sredstava fondova regionalne politike EU. Uzimajući u obzir aktualnost te teme uslijed završetka proračunskog razdoblja EU, 2014. - 2020. i perspektivu novog proračunskog razdoblja EU (2021. - 2027.), doktorska disertacija izdiže se iznad vremenskih ograničenja proračunskih razdoblja jer analizira problematiku korištenja sredstava regionalne politike EU u kontekstu znanstvenog doprinosa predlaganju modela institucionalnog okruženja sustava upravljanja instrumentima (fondovima) regionalne politike EU u Hrvatskoj. U tom kontekstu, jedan od najvećih problema i izazova je činjenica da je Hrvatska zadnja država koja je postala članica EU te istovremeno i jedina koja koristi fondove regionalne politike EU samo jednu proračunsku perspektivu. Stoga je i dodatni izazov prikupiti dostatne empirijske i ekonometrijske spoznaje o funkcioniranju sustava upravljanja fondovima regionalne politike u odabranim državama EU, a da bi zaključci bili primjenjivi na Hrvatsku. Posebna pozornost posvećena je prikazu sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u državama sličnih usporednih karakteristika kao i Hrvatska, putem empirijskih spoznaja i zakonitosti, suvremenih pristupa i teorija koje pridonose rješavanju aktualnih, kompleksnih, teorijskih i praktičnih problema, a koji do sada nisu dovoljno istraženi niti prisutni u nacionalnom istraživačkom području. Rezultati organizacijske analize te analize učinkovitosti sustava upravljanja fondovima EU u odabranim državama u fokusu je istraživanja provedenog u okviru ove doktorske disertacije. Znanstveno istraživanje temelj je za davanje smjernica pri definiranju optimalnog modela sustava upravljanja fondovima regionalne politike EU u Hrvatskoj koji, do trenutka izrade doktorske disertacije, zbog svoje nedovoljne ...
The delegation of the State Geodetic Administration consisting of its members Marijan Marjanović, Saša Cvitković and Sanja Zekušić visited the Main Office for Geodesy and Cartography of Poland (Glówny Urzad Geodezji i Kartografii – GUGiK) to share the experiences in using Structural and Cohesion Funds of the European Union from November 7 to 12, 2012. ; Od 7. do 10. studenoga 2012. delegacija Državne geodetske uprave, u sastavu Marijan Marjanović, Saša Cvitković i Sanja Zekušić, bila je u službenom posjetu Glavnom uredu za geodeziju i kartografiju Poljske (Glówny Urzad Geodezji i Kartografii – GUGiK) radi prijenosa iskustava u korištenju Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije.
