Suchergebnisse

Autor u ovom radu ukazuje na važnost odgoja i obrazovanja u podizanju ljudske ličnosti i pravilnom razvoju ljudskih potencijala. U radu su prezentirani socijalizirajući faktori koji imaju primarnu ulogu u podizanju ljudske ličnosti, sposebnim akcentom na školu, kao žarišno središte socijalizacije, i porodicu, u kojoj se odvija primarna socijalizacija. Prilikom elaboriranja pojma obrazovanje, autor je predstavio najvažnija teorijska stajalištao obrazovanju. S obzirom na to da je intencija obrazovanja u savremenom dobu kapital, u radu je istaknuta nužnost vraćanja humanizirajuće ulogeobrazovanju. U radu je apostrofirana nužnost kreiranja konstruktivne obrazovne politike u Bosni i Hercegovini, koja će, pored interesovanja, uzeti u obzir i zahtjeve tržišta. U suprotnom, Bosna i Hercegovina će obrazovati kadrove za evropsko i druga tržišta. Neposredna posljedica navedenog koncepta obrazovanja, neusklađenog s tržištem, jeste tendencija odlaska mladih u evropske zemlje U radu su predstavljene različitenacionalne ideologije koje su utemeljene i u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Entrepreneurship cultivation and education is an omnipresent and unavoidable educational concept in the educational systems of European countries. The formation, development and the rise of this concept are closely related to modern development trends of European educational policies. Education for entrepreneurship is determined by the social and educational values of entrepreneurship and its placement among the fundamental prerequisites for the achievement of lifelong learning. It has been noted that there is insufficient theoretical foundation of this concept in the science of pedagogy. One consequence of this situation is the evaluation of entrepreneurship education as pedagogically irrelevant. Entrepreneurship, in the educational context, is often referred to as an area of paradoxes because of the characteristics that are constantly balancing on a continuum from neo-liberal to emancipatory interpretations. The aim of this work is to segregate possible valuable and targeted controversies by way of conceptual-theoretical analysis of entrepreneurship education, and to consider its emancipatory and affirmative value in the process of education. The results of the analysis will contribute to the understanding of the complexity of what education for entrepreneurship is or what it could become if we do not approach education policy trends critically. ; U obrazovnim sustavima europskih zemalja odgoj i obrazovanje za poduzetništvo sveprisutan je i nezaobilazan odgojno-obrazovni koncept. Nastanak, razvoj i uspon tog koncepta u tijesnoj su vezi sa suvremenim razvojnim trendovima europske obrazovne politike. Odgoj i obrazovanje za poduzetništvo određeno je društvenom i odgojnom vrijednosti poduzetništva, zatim svrstavanjem među temeljne preduvjete za ostvarivanje cjeloživotnog učenja. U pedagogijskoj znanosti uočava se nedostatna teorijska utemeljenost tog koncepta. Jedna od posljedica takvog stanja je vrednovanje odgoja i obrazovanja za poduzetništvo kao pedagogijski irelevantnoga. Poduzetništvo, u odgojno-obrazovnom kontekstu, često se naziva područjem paradoksa zbog obilježja koja neprestano balansiraju na kontinuumu od neoliberalnih do emancipacijskih interpretacija. Cilj ovog rada je konceptualno-teorijskom analizom odgoja i obrazovanja za poduzetništvo, izdvojiti moguće vrijednosne i ciljne prijepore te razmotriti njegovu emancipacijsku i afirmativnu vrijednost u procesu odgoja i obrazovanja. Rezultati provedene analize doprinose razumijevanju kompleksnosti onoga što je odgoj i obrazovanje za poduzetništvo ili što bi mogao postati ako nekritički pristupamo trendovima obrazovne politike.

Multikulturalno okruženje i trajna potreba za prilagodbom obrazovanja demokratskim standardima europskog kulturno-pluralnog društva u centar pozornosti dovodi pitanje implementacije interkulturalnog odgoja i obrazovanja u kontekstu promicanja europskih vrijednosti i podupiranja europske dimenzije obrazovanja kao dominantne smjernice obrazovnih politika europskih zemalja. U radu se analiziraju rezultati empirijskog istraživanja provedenoga među studentima prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog doktorskog studija pedagogije na sveučilištima u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Slovačkoj i Češkoj. Rezultati su ukazali na značajan učinak sociokulturnih čimbenika na stupanj poznavanja cilja interkulturalnog odgoja i obrazovanja, koji se kreće u okvirima osnovnih načela interkulturalnog odgoja i obrazovanja, temeljenih na osvještavanju mogućnosti uzajamnog kulturnog obogaćivanja, naglašavanju snošljivosti i suživota različitih kultura, ravnopravnom prihvaćanju kulturno različitih pojedinaca i skupina, smanjenju stereotipa i predrasuda, izbjegavanju etnocentrizma i ksenofobičnosti, te suprotstavljanju diskriminaciji. ; A multicultural environment and a permanent necessity to adjust the education to the democratic standards of the European, culturally pluralistic society centralizes the issue of implementation of an intercultural education in the context of the European values promotion and support to a European dimension of education as a dominant guideline of the European countries' educational policies. The paper analyzes the results of an empirical research conducted among the undergraduate, graduate, and postgraduate doctoral students of a course of studies in Pedagogy at the universities in Croatia, Serbia, Bosnia-Herzegovina, and the Czech Republic. The research results have demonstrated a significant impact of sociocultural factors on the degree of knowledge about an intercultural education objective, fluctuating from the basic principles of an intercultural education, based on an awareness about a possibility to be mutually culturally enriched, an emphasis on tolerance and coexistence of different cultures, an equal acceptance of culturally versatile individuals and groups, a reduction in stereotypes and prejudices, avoidance of ethnocentrism and xenophobia, up to an oppression to discrimination.

Provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja mora biti opća politika i praksa, a kako bi se unaprijedila u određenoj mikro regiji bilo je potrebno istražiti stavove učitelja i nastavnika Ličko-senjske županije o dosadašnjem iskustvu, oblicima i načinima rada sa učenicima s posebnim potrebama. Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji osnovnih škola ove županije imaju umjerene do krajnje pozitivne stavove o provedbi inkluzije, dok srednjoškolski nastavnici pokazuju veće nezadovoljstvo procjenom inkluzivne prakse u svojim školama. Inkluzivna praksa u školama u ovoj županiji je općenito vrlo dobra. Međutim, rezultati pokazuju nedostatno formalno obrazovanje učitelja i nastavnika u sadržajima vezanim za poučavanje učenika različitih sposobnosti, što nastoje nadoknaditi različitim stručnim usavršavanjima. Većina ispitanih učitelja i nastavnika ima potporu u radu s ovim učenicima te dobru suradnju sa stručno-razvojnom službom škole. Darovite i talentirane učenike usmjeravaju na dodatne izvanškolske i izvannastavne aktivnosti, kao i na posebne oblike školovanja. Učitelji i nastavnici s manje formalnog obrazovanja za rad sa učenicima s posebnim potrebama usmjereniji su na metodičko-didaktičke aspekte rada s njima. ; All-inclusive education should be deeply rooted into the policy and practice of the educational system. In order to develop it further in certain micro regions it was necessary to research teachers from Lika and Senj County attitudes towards previous experiences, forms and manners of teaching practice with pupils with special needs. Main results of this research show that primary school teachers in this County have moderate to very positive attitudes on the implementation of inclusion; while secondary school teachers show higher degree of dissatisfaction when evaluating implementation of inclusion practice in their schools. The results indicate overall very good inclusive practice in this County. On the other hand, the results indicate insufficient formal teacher training in ways of teaching pupils with different abilities, which teachers try to compensate with various additional professional training. Most teachers in this County have support regarding special needs pupils, as well as good cooperation with the professional development team in the school. Gifted pupils are streamlined to take up additional activities and special forms of education by teachers. Teachers who have less professional training in working with these pupils tend to be more inclined toward methodically didactic teaching approach.

Zagovornici nekritičkog korištenja informatičke tehnologije u obrazovanju tvrde da je budućnost obrazovanja u kibernetskome prostoru i digitalizaciji. No, digitalna tehnologija nije alternativa za poželjnu interakciju. Zato se danas u suvremenoj pedagogiji i govori o socijalnome biću škole kao polazištu humane škole. Kritičkomu mišljenju treba posvetiti više pozornosti u odgoju i obrazovanju, a pretpostavka za razvoj kritičkoga mišljenja jest uvođenje toga kolegija na svim društveno-humanističkim fakultetima, a onda i kao izborni predmet u osnovnim školama. U tome kontekst predlažemo znatno šire od sadašnjih aspekte sadržaja medijske kulture u čitankama za hrvatski jezik i književnost, osobito u osnovnim školama.

Ključne riječi: mediji; manipulacija; indoktrinacija; odgoj za kritičko mišljenje; medijska kultura.