Search results

U tekstu se rastvara pojam "dekonstrukcije" administrativne države u SAD-u kao njen reprezentativni primjer. Polazeći od dominacije moderne administrativne države, puna slika suvremenog konstitucionalizma u SAD-u mora uključivati administrativni konstitucionalizam kao svekoliko razumijevanje i interpretaciju suvremene administrativne države i njene strukture od strane agencija i drugih aktivnih aktera upravnoga prava. Administrativni konstitucionalizam danas je jedan od najintenzivnije izučavanih predmeta istraživanja komparativnog ustavnog i upravnog prava. Razlog egzegeze ovoga pitanja nisu samo njegove različite dimenzije već i činjenica da on predstavlja glavni mehanizam kojim se danas elaborira i implementira ustavno značenje. ; This paper opens up the concept of "deconstruction "of administrative states in the USA as its representative example. Starting from the domination of a modern administrative state, the full picture of modern constitutionalism in the USA must include administrative constitutionalism as overall understanding and interpretation of a modern administrative state and its structure by agencies and other active participants in administrative law. Administrative constitutionalism is today one of the most intensively studied subjects of investigation of comparative constitutional and administrative law. The reason for exegesis of this issue is not only its various dimensions but also the fact that it represents the main mechanism which today elaborates and implements constitutional meaning.

Cilj ovog rada jest objasniti pojam i ulogu stranke za svo vrijeme trajanja upravnog postupka. Dakle, u ovom će se radu razmatrati aktualno pravo Republike Hrvatske koje se odnosi na institut stranke u upravnom postupku. U prvom dijelu rada govori se o samom upravnom postupku, tijeku upravnog postupka te o diferencijaciji pojmova upravnog postupka i upravnog spora. Također, navode se načela općeg upravnog postupka s posebnim naglaskom na ona načela koja se izravno odnose na položaj i prava stranke u upravnom postupku. U radu se pozornost usmjerava na institut stranke prilikom čega se analizira pojam te vrste stranke, pretpostavke za njihovo djelovanje te mogućnosti koje stranke imaju tijekom upravnog postupka. Uz analizu položaja stranke u upravnom postupku, pozornost se usmjerava i na ograničenja koja stranke imaju prema posebnim propisima te opravdanost istih. ; The aim of this paper is to explain the concept and role of the party in the entire administrative procedure. Therefore, this paper will consider the current law of the Republic of Croatia relating to the institute of a party in administrative proceedings. The first part of the paper discusses the administrative procedure itself, the course of the administrative procedure and the differentiation of the concepts of administrative procedure and administrative dispute. Also, the principles of general administrative procedure are stated, with special emphasis on those principles that directly relate to the position and rights of the party in the administrative procedure. The paper focuses on the institute of the party, which analyzes the concept of this type of party, the preconditions for their actions and the possibilities that the parties have during the administrative procedure. In addition to the analysis of the position of the party in the administrative procedure, attention is also focused on the restrictions that the parties have under special regulations and their justification.

Cilj je ovoga rada raščlaniti razloge koji ukazuju na potrebu donošenja kodificiranih pravila upravnoga postupka u pravu Unije te ocijeniti kvalitetu predloženih rješenja. U ovome radu najprije se nastoji odgovoriti na pitanje postoji li u Europskoj uniji potreba za kodificiranjem pravila upravnoga postupka. To se čini analizom nekih njezinih propisa, ali i stajališta iznesenih u znanstvenoj i stručnoj literaturi. Ukazuje se na dosadašnje "kodifikacijske neuspjehe" te se kratko prikazuje geneza donošenja i danas aktualnoga prijedloga Uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije. Zatim se analiziraju ciljevi ovoga prijedloga propisa i u njemu sadržana rješenja. Ona se uspoređuju s aktualnim rješenjima sadržanima u hrvatskom pravnom sustavu i pravnim sustavima nekih država članica Unije, kako bi se utvrdilo hoće li eventualno usvajanje predložene uredbe u praksi zahtijevati značajnije odstupanje u radu institucija, tijela, ureda i agencija Unije od pravila vođenja upravnoga postupka uvriježenih u nacionalnim pravnim sustavima država članica. Time se ukazuje na neke prednosti, ali i nedostatke predloženoga teksta. Konačno, zaključuje se hoće li Unija eventualnom predloženom "kodifikacijom" stvoriti nove pravne režime ili će se zadovoljiti zakonskim utvrđenjem već postojećih pravila u okviru jednoga propisa. ; The aim of this paper is to analyse reasons pointing out the need to codify the rules for administrative procedure in EU law and to assess the quality of suggested solutions. Firstly, an attempt is made to answer the question of whether the European Union needs to codify rules of administrative procedure. This is done by analysing some of its regulations as well as the views purported in scientific and professional literature. The "codification failures" to date are pointed out and the genesis of passing the today still current proposed "Regulations on open, effective and independent European Union Administration". Then, the aims of this proposed regulation and its contained solutions are ...

Pozornost je autora u ovom radu usmjerena, ponajviše, prema upravnom sporu pune jurisdikcije. Zbog važnosti upravnosudske kontrole činjeničnog stanja i zbog postojanja različitih gledišta po tom pitanju, opširnije se prikazuje spor pune jurisdikcije u francuskom upravnom pravu. U članku se ukazuje na važnost novih činjenica u upravnom sporu, posebno ako iste nedvojbeno pokazuju da su različite od činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku. U zaključku rada ukazuje se na promjenivost upravnog spora pune jurisdikcije. ; The author's attention is focussed mainly on full adjudication administrative dispute. Due to the importance of administrative court control of the facts and due to the existence of varying viewpoints regarding this issue, full adjudication administrative dispute in French administrative law is shown. This paper points out the significance of new facts in administrative dispute in particular if these undoubtedly show that they are different to the facts established in the administrative proceedings. In conclusion, the changeability of full adjudication administrative dispute is shown.

Cilj je ovoga rada razmotriti je li Hrvatskoj potrebna institucionalna reforma upravnosudskog sustava te koje alternative Hrvatskoj stoje na raspolaganju odluči li se za ovu reformu. Rad je podijeljen u pet dijelova. Nakon uvodnog dijela u kojem autor općenito problematizira o važnosti sudskog nadzora zakonitosti rada uprave i upravnog spora, analizira se stanje institucionalnog ustroja upravnog spora u Hrvatskoj danas. Zatim se razmatraju modeli ustroja upravnog spora u nekim europskim državama te se nastoji utvrditi postoji li jedinstveni europski model institucionalnog ustroja upravnog sudstva. Slijedi prikaz mogućih reformskih alternativa ukoliko se Hrvatska za takvu reformu odluči. U zaključku, autor sumira analiziranu problematiku te modele njezinog mogućeg prevladavanja. ; The aim of this paper is to examine whether Croatia needs institutional reform of the administrative judicial system and which alternatives Croatia has at its disposal if it decides upon this reform. This paper is divided into fi ve parts. After the introductory part, in which the author generally problematises the importance of judicial supervision of the legality of the work of administration and administrative dispute resolution, the state of the institutional structure of administrative dispute resolution in Croatia today is analysed. Then, organisational models of administrative dispute resloution in certain European countries are considered and an attempt is made at trying to establish whether a unitary European model of institutional organisation of administrative judiciary exists. An analysis of possible reform alternatives follows in so far as Croatia decides on such reform. In the conclusion, the author summarises the analysis of the problem areas and models of its possible prevalence.

Faza europeizacije hrvatske javne uprave započela je 2001. godine. Obuhvaća značajne promjene u središnjoj državnoj upravi, javnim službama (službama od općeg interesa), lokalnoj i regionalnoj samoupravi, službeničkom sustavu, upravnom obrazovanju, općem upravnom pravu te u sustavu pravne zaštite građana. U svim tim područjima razvijaju se značajni europski standardi, koji služe kao oslonac harmonizacije javnih uprava europskih zemalja. Europske standarde razvijaju Europska unija, Vijeće Europe, ali i same europske zemlje međusobnom razmjenom i učenjem. Reformama hrvatske uprave želi se ojačati upravne kapacitete, ostvarenje standarda dobrog europskog upravljanja i efektivni ulazak u zajednički europski upravni prostor. Europska je unija nametnula politiku i mehanizme kondicionalnosti te osigurala značajna financijska sredstva, projekte i stručnu potporu upravnim reformama u Hrvatskoj. Prilagodbe su u tijeku, a usprkos općenito dobrim rezultatima, ostaje značajni prostor za punu europeizaciju, u smislu postizanja odgovarajućih učinaka hrvatske javne uprave. ; Europeanization of the Croatian public administration formally started in 2001. This phase has encompassed important changes of the central state administration, services of general interest, local and regional self-government, civil service, administrative education and in-service training, general administrative law and system of legal protection of citizens. Reforms have been oriented towards strengthening administrative capacities, acquiring standards of good European governance, and effective entrance into common European Administrative Space. During that phase, till the Croatian accession, the European Union imposed conditionality policy and mechanisms, and ensured huge financial and expert support to the reforms. Reforms at the central level consisted of agencification, professionalisation and depoliticisation of the civil service, Europeanization of a significant part of sectoral public policies and strengthening openness and ethical standards. The purposes of reforms at the local and regional levels have been strengthening democratic legitimacy, reorientation towards economic development, and realisation of prerequisites for more efficient regional policy in line with European regional and structural policy. A new concept of services of general interest along with liberalisation, privatisation and commercialisation policy has been realised. Independent regulation of services of general economic interest and fostering better quality of non-economic services of general interest have been developed. Legal protection of citizens has been strengthened by introducing two-tier administrative justice and realisation of standards of the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms of the Council of Europe, parallel with some administrative simplification. The right to good administration, established by the EU Charter of Fundamental Rights, has attracted increased attention. Certain steps towards quality modern education for key administrative personnel have been made.

Cilj je ovoga rada ocijeniti primjenjivost postojećih mehanizama alternativnog rješavanja sporova u upravnom pravu i dati neke prijedloge za njihovo unaprjeđenje. U radu se analizira koncept alternativnog i konsensualnog rješavanja sporova. Zatim se izlažu prednosti i nedostaci izvansudskih oblika rješavanja upravnih stvari. Analiziraju se pozitivni propisi u Hrvatskoj, koji uređuju primjenu izvansudskih oblika rješavanja sporova. Razmatraju se metode izvansudskog rješavanja sporova u Poljskoj, koja je u vrlo sličnom pravnom okruženju, nekoliko godina ranije nastojala uvesti ove oblike rješavanja sporova u upravnom pravu. Konačno, u zaključku autori izlažu stav o primjenjivosti izvansudskih oblika rješavanja sporova u hrvatskom upravnom pravu i predlažu neke korake kako bi ih unaprijedili. ; L'obiettivo di questo lavoro è di ricercare l'applicabilità dei metodi esistenti della risoluzione alternativa delle controversie nel diritto amministrativo e di fornire alcune proposte per il miglioramento di esse. In primis, in questo lavoro è stato analizzato il concetto della risoluzione alternativa e consensuale delle controversie nel diritto amministrativo. Dopodiché, sono stati sottolineati i vantaggi e gli svantaggi delle forme non giudiziali di disposizioni nella materia amministrativa. Poi, è stata presentata la regolazione contemporanea dedicata a questi metodi in Croazia. L'esperienza dei metodi di risoluzione alternativa delle controversie in Polonia è anche stata discussa, perché la Polonia ha tentato di stabilire questo sistema in un ambiente molto simile a quello croato, ma parecchi anni fa. Infine, nella conclusione gli autori presentano la loro propensione all'applicabilità delle forme non giudiziali della risoluzione delle controversie nel diritto amministrativo croato e propongono alcuni passi per il miglioramento di esse. ; The aim of this paper is to research applicability of the existing alternative dispute resolution methods' in the administrative law and give some suggestion for their improvement. ...

Uz temeljna ustavna načela vladavine prava i podjele vlasti, načelo kolektivne i pojedinačne ministarske odgovornosti jamac je demokratskog legitimiteta uprave, koji leži u neprekinutom lancu delegacije i odgovornosti od birača prema parlamentu, od parlamenta do ministra te od ministra kroz sve razine uprave do razine najbliže građanima. U ovom radu razmatra se ustavnopravna osnovanost demokratskog legitimiteta neovisnih regulatornih tijela, s posebnim osvrtom na načelo ministarske odgovornosti. Poredbeno se obrađuju primjeri iz europskih država, gdje neovisnost regulatornih tijela ne zadire u temeljna ustavna načela. Zaključno se nastoji utvrditi u kojoj mjeri formalno utvrđena politička neovisnost jamči takvu neovisnost u materijalnom smislu te se razmatraju neke od najutjecajnijih teorija koje o svrsi osnivanja neovisnih regulatornih tijela nudi politička znanost. ; In addition to the fundamental constitutional principles of the rule of law and separation of powers, the principle of collective and individual ministerial responsibility is the guarantee of the democratic legitimacy of administration that lies in the unbroken chains of delegation and accountability from voters to Parliament, from Parliament to the minister, and from the minister through all levels of administration, to the level closest to citizens. This paper examines the theoretical constructions of the democratic legitimacy of independent regulatory authorities from the constitutionalist point of view, with particular reference to the principle of ministerial responsibility. It further discusses comparative examples from European countries where the independence of the regulatory authorities does not violate fundamental constitutional principles. In conclusion, this paper seeks to determine the extent to which formally established political independence guarantees such independence in the material sense, bearing in mind some of the most influential theories on the purpose of the establishment of independent regulatory authorities

Specifičnost nadzora nad radom izvršnih i upravnih tijela lokalne samouprave leži u opreci između upravnih obilježja jedinice lokalne samouprave i njezinih samoupravnih obilježja. Stoga on treba biti ustrojen na način kojim se respektiraju samoupravne ovlasti lokalne samouprave, ali pritom istodobno štiti zakonitost u cjelokupnom pravnom sustavu. U radu se istražuju oblici nadzora nad izvršnim i upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, pri čemu se, nakon razmatranja prirode nadzora, subjekata nadzora i nadzornih ovlasti, posebice analizira nadzor unutar samih tijela lokalne samouprave, hijerarhijski upravni nadzor od strane tijela područne (regionalne) samouprave te upravni i inspekcijski nadzor od strane Ministarstva uprave, upravnosudski nadzor kao i nadzor od strane pučkoga pravobranitelja. Poseban naglasak stavljen je na instrumente provođenja svakoga pojedinoga nadzora te na nadzorne ovlasti kojima raspolažu nadzorna tijela. Pritom se skreće pozornost na utjecaj koji na učinkovitost i djelotvornost nadzora imaju broj i veličina lokalnih jedinica i posljedično njihova objektivna sposobnost obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga. ; The specificity of supervision over the work of executive and administrative bodies of local self-government lies in the contradiction between administrative characteristics of units of local self-government and its self-administrative characteristics. Therefore, it should be organised in a way that respects the self-administration powers of local self-government, but at the same time, protects legality in the entire legal system. This paper investigates the supervision of executive and administrative bodies of units of local self-government in Croatia. Here, after considering the nature of the supervision, subjects of supervision and supervisory powers, in particular the forms of supervision are analysed over executive and administrative bodies of units of local self-government, hierarchical administrative supervision by bodies of regional self-government ...

Cilj je ovog rada utvrditi čimbenike koji utječu na zaštitu prava stranke u upravnom sporu. Upravni sudovi u Republici Hrvatskoj moraju u svom dje- lovanju istovremeno uključivati pravo koje razvija Sud u Strasbourgu, kvali- ficirano kao konvencijsko pravo, a i pravo zajednice koje razvija Sud u Lux- embourgu. U tu svrhu, autor razmatra utjecaj konvencijskog prava i prava Europske unije na zaštitu prava stranke u upravnom sporu. ; The aim of this paper was to determine the factors that affect the protection of the rights of the parties in the administrative dispute. Administrative courts in Croatia have in their activities at the same time include the right to develop the Court in Strasbourg and the right of a community to develop the Court in Luxembourg. To this end, the author discusses the impact of Convention rights and the rights of the European Union to protect the rights of the parties in administrative dispute.

Rad se temelji na obradi zapisnika sjednica skupštine Kotarskog narodnog odbora Senj, njegova Izvršna odbora te zapisnicima plenuma i biroa Kotarskog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Istražena je upravna organizacija Kotara Senj, pravni akti upravnih tijela i odluke iz državnopravne povijesti Senja u razdoblju od 1946. do 1948. sačuvani u Državnom arhivu u Rijeci i Sabirnom arhivskom centru u Senju. Kronološki su analizirane sjednice Kotarskog narodnog odbora i Izvršnog odbora, osim onih iz 1945. i 1946. koje nisu sačuvane. Iz arhivske građe može se utvrditi organizacija Kotarskog narodnog odbora, njegovih odbora, komisija i povjereništava, donošenje proračuna, rad mjesnih narodnih odbora i zborova birača, gospodarskih subjekata (poduzeća), rad sudova i izbor sudaca prisjednika, kao i prosvjetna politika (osobito opismenjavanje) i zdravstvo. ; The article is based upon the analysis of the minutes of the meetings of the Assembly of the District People's Committee Senj, its Executive Committee, and the minutes of the plenum and the Bureau of the District Committee of the Communist Party of Croatia. The administrative organisation of Senj District was researched, the legal acts of the administrative bodies and the decisions of the state-legal history of Senj in the period from 1946 to 1948 preserved in the State Archives in Rijeka and the Collective Archival Centre in Senj. The meetings of the District People's Committee and the Executive Committee are chronologically analysed apart from those from 1945 and 1946 which were not preserved. From the archive material the organisation of the district people's committee can be determined, its committees, commissions and boards, budget adoptions, the work of the local people's committees and voters' meetings, economic entities (businesses), the work of the courts and the election of judge assessors, as well as educational policies (especially literacy) and health.

Korupcija je problem koji postoji već dugi niz godina, ali se u zadnje vrijeme o tome više govori i piše u medijima i društvu. U prošlosti na korupciju se gledalo kao na normalnu pojavu, dok se danas ona ipak osuđuje i pokušava spriječiti. Korupcija je zloupotreba ovlasti radi stjecanja privatne koristi. Dvije temeljne podjele su na administrativnu ili birokratsku korupciju i političku. Iako svi misle da je mito jedini oblik korupcije, postoje još mnogi oblici kao što su sukob interesa, nepotizam i klijentelizam. Mnogi se pitaju zašto dolazi do korupcije? Razlozi su mnogobrojni. To mogu biti ekonomski, politički, moralni ili neki drugi razlozi. Naravno, postoje različite teorije koje različito definiraju razloge zbog kojih se javlja korupcija. Korupcija je loša pojava i negativno utječe na čitavo društvo zato što građani gube povjerenje u vlast i korupciju doživljavaju kao normalnu pojavu. Kako bi se korupcija spriječila potrebno je imati dobar zakonodavni okvir, učinkovite institucije u borbi protiv korupcije, aktivno građanstvo, svijest o štetnosti i sankcije za počinitelja korupcije. Stanje u Republici Hrvatskoj s korupcijom nije baš dobro, naime ona je među korumpiranijim državama Europske Unije, unatoč brojnim nastojanjima da se suzbije i spriječi. ; Corruption is the problem that exist a lot of years, but lately this problem is more involved in the media and society. In the past, corruption was a normal thing, but today corruption is condemned and tries to prevent. Corruption is the abuse of power for private gain. Two main types of corruption are administrative (bureaucratic) and political corruption. Although everyone thinks that bribe is the only type of corruption, there are a lots of other forms like conflict of interest, nepotism and clientelism. People are wondering why comes to corruption. There are many reasons. It could be economic, political, moral or some other reason. Of course, there are many theories differently explaining reasons of corruption. Corruption is a bad phenomenon and has a ...

The author analyzes the theoretical postulates of Emile Durkheim's concept of solidarity, which in Croatia -- due to the circumstances -- has outstanding theoretical & practical significance. The author looks into the theories that shaped Durkheim's idea of solidarity: that of legal solidarity, a major theoretical development, particularly within French administrative law of the time (with a special emphasis on the seminal book by Leon Bourgeois); & that of the theory of community, focusing on German sociologist Ferdinand Tonnies as well as on some of his predecessors such as Otto von Gierke, Henry Sumner Maine, & Fustel de Coulanges. The author claims that this mental framework immensely influenced Durkheim's concept of solidarity, which he put forward in his famous study De la division du travail social in 1893. The author reviews Durkheim's central postulates & discusses the distinctions between the so-called "mechanical" & "organic" solidarity. Finally, certain faults in Durkheim's theory are pointed out. Nevertheless, & despite these well-founded objections, Durkheim's solidarity theory remains an "object lesson" in understanding solidarity. 25 References. Adapted from the source document.

The author analyzes the theoretical postulates of Emile Durkheim's concept of solidarity, which in Croatia -- due to the circumstances -- has outstanding theoretical & practical significance. The author looks into the theories that shaped Durkheim's idea of solidarity: that of legal solidarity, a major theoretical development, particularly within French administrative law of the time (with a special emphasis on the seminal book by Leon Bourgeois); & that of the theory of community, focusing on German sociologist Ferdinand Tonnies as well as on some of his predecessors such as Otto von Gierke, Henry Sumner Maine, & Fustel de Coulanges. The author claims that this mental framework immensely influenced Durkheim's concept of solidarity, which he put forward in his famous study De la division du travail social in 1893. The author reviews Durkheim's central postulates & discusses the distinctions between the so-called "mechanical" & "organic" solidarity. Finally, certain faults in Durkheim's theory are pointed out. Nevertheless, & despite these well-founded objections, Durkheim's solidarity theory remains an "object lesson" in understanding solidarity. 25 References. Adapted from the source document.

Sveučilišni profesor upravnog prava, političar, šekspirolog i esejist Vinko Krišković (Senj, 1861. – Zürich, 1952.) u više svojih djela s temama iz filozofije politike zagovara liberalizam na fonu engleskih autora i engleske političke prakse. Krišković je razmjerno slabo prisutan u hrvatskoj političkoj i intelektualnoj povijesti, među ostalim i zbog toga što nije pristajao niti uz jednu političku opciju djelatnu u Hrvatskoj dvadesetih, tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća (integralno jugoslavenstvo, haesesovski populizam, totalitarno ustaštvo, jugoslavenski komunizam). Autor sugerira mogući odgovor na pitanje - u kolikoj mjeri on argumente za otpor ovim opcijama i nepristajanje uz njih nalazi u filozofiji, i je li Kriškovićev slučaj u nekoj mjeri relevantan i za aktualne probleme i prijepore. ; Professor of administrative law at the University of Zagreb, politician, essayist and first Croatian member of the Royal Shakespeare Society Vinko Krišković (Senj 1861 - Zurich 1952) dealt in some of his works with the topic of political philosophy. He was an advocate of liberal positions inspired by English authors and English political practice. Krišković is relatively unknown in the Croatian political and intellectual history, i.a. because he opposed all the political options present in Yugoslavia and Croatia in the first half of the 19th century (integral Yugoslavism, Peasant Party populism, totalitarian Ustasha movement, Yugoslav Communism). The author offers possible answers to the questions to what extent did Krišković find the arguments needed to resist these political options in philosophy and whether his case is in any measure relevant for the current issues and controversies.