Search results

Autor razmatra složeno pitanje odnosa kategorija "kolektivno
pamćenje" i "profesionalna (akademska) historiografija" u suvremenim hrvatskim okvirima, ukazujući na negativni utjecaj što
ga je na ovu drugu kategoriju imao razvijeni ideološki kompleks
u socijalističkoj Jugoslaviji. Polazeći od utemeljiteljskoga mita
tadašnjega poretka, "standardne pripovijesti" o "narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji", autor upozorava na jasno iskazani uklon ka mitskoj verziji prošlosti i u sklopu tadašnje
profesionalne historiografije. Raščlanjujući slučaj ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje kako se stvarno gibanje mitologizira u sklopu "kolektivnoga pamćenja", pri čemu izostaje ključni element historiografske
spoznaje, postupak kontekstualizacije. Zbog toga uspostavljena
mitska verzija prošlosti sa svim svojim elementima govori vrlo
malo o stvarnim zbivanjima, ali zato daje objašnjenje i opravdanje stvarnih društvenih i političkih odnosa u Jugoslaviji nakon
1945. godine. Autor upozorava na činjenicu da se mitska verzija
prošlosti zadržala u javnome prostoru i nakon (formalne) propasti socijalizma i nestanka Jugoslavije 1991. te zaključuje kako će
se takvo stanje održavati sve dok se ne promijene i stvarni društveni i politički odnosi.
Ključne riječi: kolektivno pamćenje; akademska historiografija;
utemeljiteljski mit; Jugoslavija.

Autor razmatra okolnosti u kojima je planiran, pokrenut i izveden pohod kojim je Karlo Robert prebačen s juga Italije na istočnu obalu Jadrana, kako bi odatle krenuo u ostvarivanje svoga nasljednog prava na krunu sv. Stjepana i prijestol Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Nasuprot uvriježenim stajalištima dosadašnje historiografije, autor zastupa tezu da je pohod organiziran ne s ciljem da Karlo doista ostvari to svoje pravo, već s nakanom da ga se ukloni iz Napulja, gdje je zbog prava nasljeđa tamošnje krune predstavljao potencijalni izvor političkih prijepora i sukoba. Argumente za takvo stajalište autor nalazi u raščlambi svih okolnosti pohoda, kao i u pogledima suvremenika na njega koji su dostupni u sačuvanome materijalu vrela. K tomu autor razmatra razloge koji su u prvim godinama 14. stoljeća stvorili posve novu političku situaciju u kojoj je Karlo Robert iznenada došao u situaciju da može stvarno realizirati svoje potencijalno nasljedno pravo na kraljevski položaj. ; The author is analyzing the circumstances surrounding the planning, launching and carrying out the expedition intended to transfer Charles Robert from Southern Italy to Eastern Adriatic so that he could realize his inherited right to Crown of St. Stephen and the throne of the Kingdom of Hungary-Croatia. Contrary to the conventional wisdom in historiography, the author advocates a thesis that the expedition was organized not to enable Charles to realize his claim, but to remove him from Naples where he, being the heir to the local throne, was a potential source of political disputes and conflicts. Analyzing the details of the expedition and the contemporaries' views on it (as found in the preserved sources), the author finds arguments for such a viewpoint. He also analyzes the developments that, in the early 14th century, generated a whole new political situation that in turn created an opportunity for Charles Robert to actually realize his potential claim to the throne.

The author discusses frequent practices of rendering the name of Bosnia and Herzegovina as 'Bosnia' as well as the uses of the term 'Srpska' in the public discourse. Leaving aside the cases of benign mental inertia, practices with certain political background are further analyzed. They are seen in the context of nationalist discourse and development of a 'central narratives of national history' for three Bosnian nations: Bosniak muslims, Croats and Serbs. The paper also sheds light on the shifting strategies of the nationalist elites and the way those strategies are materialized in the production of public discourse on the past

Introduction : circles overlapping in the upper Adriatic / Jonathan Shepard -- The Treaty of Aachen : how many empires? / Mladen Ancic -- Aemulatio imperii and the south-eastern frontier of the Carolingian world / Ivan Majnaric -- Imperial politics and its regional consequences : Istria between Byzantium and the Franks 788-812 / Peter Štih -- A resurgent empire? Byzantium in the early 800s / Panos Sophoulis -- Franks and Bulgars in the first half of the ninth century / Angel Nikolov -- Dangerous neighbours : the Treaty of Aachen and the defeat of Nikephoros I by the Bulgars in 811 / Daniel Ziemann -- Aachen, Venice and archeology / Sauro Gelichi -- Patriarchs as patrons : the attribution of the Ciboria in Santa Maria delle Grazie at Grado / Magdalena Skoblar -- Holding the Aquileian patriarchate's title : the key role of local early ninth-century hagiography / Marianna Cerno -- Post-Roman Dalmatia : collapse and regeneration of a complex social system / Danijel Dzino -- One more renaissance? Dalmatia and the revival of the European economy / Neven Budak -- What did the Treaty of Aachen do for the peoples of the Carpathian basin? / Béla Miklós Szőke -- Lower Pannonia before and after the Treaty of Aachen / Hrvoje Gračanin -- Changing political landscapes in the ninth-century central Carpathian basin : interpreting recent settlement excavation data / Miklós Takács -- Rome and the heritage of ancient Illyricum in the ninth century / Maddalena Betti -- Dalmatian bishops at the Council of Nicaea in 787 and the status of the Dalmatian church in the eighth and ninth centuries / Predrag Komatina -- New evidence for the re-establishment of the Adriatic dioceses in the late eighth century / Ivan Basić -- Amalarius' stay in Zadar reconsidered / Trpimir Vedriš