Search results

U radu se prikazuju načela djelovanja Ujedinjenih naroda i nastanak Poveljom nepredviđenih mehanizama – mirovnih operacija. Posebno se razmatraju njihove posebnosti i etapni razvoj. Područje jugoistočne Europe različito se zemljopisno, povijesno i geostrateški omeđuje, ali je u ovome članku zaokruženo na područje bivše Jugoslavije. U radu se analiziraju mehanizmi i problemi pokretanja mirovnih operacija i kriteriji prema kojima se ocjenjuje njihova uspješnost. Također se ističu problemi zakašnjele percepcije sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Ovdje se također pokušava doći do odgovora na pitanje je li tradicionalno očuvanje mira bilo dio odabira pogrješne strategije uključivanja UN-a. ; The paper shows principle of the United Nations activities and establishment of mechanisms unforeseen by the Charter – peacekeeping operations. Their particularities and stage development are especially analyzed. Area of South-East Europe is geographically, historically and geostrategically bordered in different ways, but in this paper it is limited to area of former Yugoslavia. The paper analyzes mechanisms and problems of initiating peacekeeping operations and criteria in accordance to which their successfulness is rated. Problems of late perception of conflicts in former Yugoslavia are also pointed out. It has been also tried to find the answer if the traditional peacekeeping was a part of choosing the wrong strategy of UN involvement.

Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, posebice interneta,
omogućio je dodatne platforme za ljudsku komunikaciju stvarajući pritom jednu novu komunikacijsku paradigmu. Povećana uporaba modernih tehnologija kod mladih utječe na dinamiku, pravila, konverzacijsku
interakciju i situacijski kontekst interpersonalne komunikacije u digitalnome okružju. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati stavove studenata
Sveučilišta u Mostaru o specifičnostima interpersonalne komunikacije
na društvenim mrežama. Podatci su prikupljeni putem anketnoga upitnika, kreirana za potrebe ovoga rada, na prigodnome uzorku od 96 (N =
96) studenata. Rezultati ukazuju na trend povećanja zastupljenosti online interpersonalne komunikacije u ovoj populaciji u odnosu na komunikaciju licem u lice. Glavni je razlog korištenja društvenih mreža kontakt s prijateljima, a najviše studenata koristi se aplikacijom WhatsApp
(47 %). Pri kodiranju poruka u online okružju studenti najčešće koriste
tekstualne (68 %) i govorne poruke (24 %). Kao glavne zapreke za učinkovitu interpersonalnu komunikaciju na društvenim mrežama ispitanici navode nedostatak neverbalne komunikacije, nemogućnost pravilna
iskazivanja misli i osjećaja i nemogućnost aktivna slušanja. Na osnovi
analize prikupljenih podataka autori navode da su suvremeni komunikacijski obrasci mladih osoba pod sve većim utjecajem novih tehnologija
i naglašavaju važnost znanstvenoga pristupa u proučavanju interpersonalne komunikacije u digitalnome okružju.
Ključne riječi: interpersonalna komunikacija; internet; društvene mreže;
komunikacijska kompetencija